Austrija
Ministar zdravstva Anschober podnio ostavku
Ministarstvo zdravstva Austrije je u jutarnjim satima pozvao novinare na konferenciju za medije gdje će ministar Rudolf Anschober (Zeleni) uputiti “osobnu poruku” javnosti.
Na početku konferencije za medije puknutim glasom je izjavio kako je posljednjih “15 mjeseci bilo kao 15 godina“, a vidno emotivan je pričao o svom radu kao ministar zdravstva u najtežem periodu posljednjih desetljeća. Pričao je o uspjesima, ali i greškama svog ministarstva.
Na kraju gledano napravili su “dobar posao, iako u pandemiji svatko pravi greške” te da se u pandemiji svaki dan “uči na novo“. Od malog dijela stanovništva dobio je prijetnje smrću, zbog čega je od studenog prošle godine pod policijskom pratnjom. Potvrdio je kako je previše radio, djelomično gubio snagu, imao problema s cirkulacijom, povećan krvni pritisak i šećer te početni stadij tinitusa. Prije mjesec dana je pao u nesvijest, prije tjedan dana po drugi put.
“Podrazumijevajuće mi je da ne šutim o svom zdravlju“, rekao je Anschober i izjavio da je, unatoč savjetima liječnika, još jednom pokušao, ali nije mogao dalje: “Znate kako sam imao ‘burnout’, ali ovo definitivno nije ‘burnout’. To je nešto potpuno drugačije, kod burnouta ne bih mogao stajati ovdje, tada nemate snage i kao da iskopčate kablove iz struje“. Nakon drugog kolapsa, odlučio je podnijeti ostavku. Do ponedjeljka će ga mijenjati vicekancelar Kogler, nakon čega će Austrija dobiti novu/novog ministricu ili ministra.
“Državi je potreban ministar zdravstva koji je sto posto fit!”
Indirektno je kritizirao ostale članove Vlade i izjavio kako se “u trećem valu često” osjećao “usamljeno“: “Pokušao sam dati sve od sebe, preuzeo odgovornosti i u borbi protiv koronavirusa sam dao puno sebe“.
Prošlog četvrtka je njegov šef i vicekancelar Werner Kogler u intervjuu za oe24.tv izjavio kako je Anschober napravio nekoliko pretraga u bolnici te da ima problema s cirkulacijom, ali više nije želio komentirati. Njegovo Ministarstvo je demantiralo navode o ostavci prošli petak. 2012. godine je na funkciji gornjoaustrijskog vijećnika Zelenih bio na tromjesečnom bolovanju zbog ‘burnouta’, sindroma psihičkog sagorijevanja.
- Prevare s vizama sve češće: U Austriji muškarac umalo platio 16.000 eura za vizu
- Žena iz Austrije imala čak 1.054 prekovremenih sati, sad se bori za 57.298 eura
- Novi potres u Austriji, zatreslo kod Judenburga
- Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
- Još samo nekoliko dana za prijavu za bonus do 340 eura u Austriji
Austrija
Prevare s vizama sve češće: U Austriji muškarac umalo platio 16.000 eura za vizu
Zavela ga lijepim riječima: Gornjoaustrijanac je nasjeo na prevaranticu. Njezin zahtjev: nepristojno visoka svota za vizu.
Zaštitnici potrošača iz Radničke komore Gornje Austrije imaju pune ruke posla. “Internetske prijevare su nam uvijek aktualne, a ‘love scam’ smatramo posebno podmuklom varijantom”, objašnjava voditeljica odjela Ulrike Weiß za “Heute”.
Naime, kod ove vrste prevare bezobzirni počinitelji se na internetu predstavljaju kao samci u potrazi za velikom ljubavi.
Prijevara kao iz udžbenika
“Zapravo slučaj kao iz udžbenika za kriminaliste”, komentira Weiß ono što se dogodilo nesuđenoj žrtvi. Nakon duljeg povjerljivog kontakta putem interneta, muškarac je napokon htio osobno upoznati osobu s druge strane ekrana – navodno ženu iz Kazahstana.
2.000 eura već nestalo
Prevarantica je tvrdila da joj nedostaje samo viza za Austriju, koja navodno košta 16.000 eura. Srećom, žrtva se obratila stručnjacima iz Radničke komore, koji su odmah prepoznali prijevaru. Na kraju, do uplata veće svote ipak nije došlo, ali nesreća je bila što je već izgubio 2.000 eura.
“Zapravo, Schengenska viza trenutno košta oko 94 eura”, upozorava Weiß te apelira na ljude da ne nasjedaju na zahtjeve nepoznatih osoba. “Kako bismo zaštitili potrošače, pokrenuli smo seriju webinara o sigurnosti na internetu.”
Austrija
Žena iz Austrije imala čak 1.054 prekovremenih sati, sad se bori za 57.298 eura
Izvanredan slučaj zaokuplja pažnju podružnice Radničke komore (AK) u Zwettlu: Ženi iz Waldviertela navodno nije isplaćeno više od 1.000 prekovremenih sati.
Radnička komora Donje Austrije izborila je prošle godine rekordnih 99,8 milijuna eura za radnike. Ukupno 163.000 članova zatražilo je pomoć AK Donje Austrije zbog problema na radnom mjestu.
Radnička komora osigurala gotovo 100 milijuna eura za radnike
„Tema prekovremenih sati bila nam je od iznimne važnosti“, izjavio je nedavno predsjednik AK Donje Austrije i predsjednik ÖGB NÖ, Markus Wieser, na konferenciji za novinare. Posebno se zaposlenici u trgovini i ugostiteljstvu obraćaju Radničkoj komori ili sindikatima zbog neplaćenih prekovremenih sati.
Mnogi prekovremeni sati i dodatni rad ostaju neplaćeni kroz dulje vremensko razdoblje. Zbog rokova zastare, potraživanja se mogu ostvariti samo u kratkom vremenskom periodu – primjerice, u ugostiteljstvu maksimalno četiri mjeseca. Zato je važno da radnici redovito, najbolje pisanim putem, od poslodavca traže isplatu zaostalih prekovremenih sati. Na taj način mogu zaustaviti tijek zastare.
Rad od kuće za švicarsku tvrtku
Posebno dramatičan bio je slučaj zaposlenice iz okruga Zwettl, koja je radila od kuće za švicarsku tvrtku. „Mjesecima je radila po 60 sati tjedno“, opisao je Thomas Kaindl, voditelj Odjela za regionalne poslove u AK Donje Austrije.
Ukupno joj se nakupilo 1.054 prekovremenih sati koje poslodavac nije želio platiti. Obratila se Radničkoj komori za pomoć. „Podnijeli smo tužbu za neisplaćeni iznos, a predmet je trenutno na Radnom i socijalnom sudu“, objasnio je Kaindl. Vrijednost spora iznosi značajnih 57.298 eura bruto.
Austrija
Novi potres u Austriji, zatreslo kod Judenburga
U nedjelju ujutro tlo se zatreslo na području Judenburga. Oko 8:40 sati zabilježen je potres magnitude 2.1.
U nedjelju, 23. veljače 2025. godine, u 8:41 sati, područje Judenburga u Štajerskoj pogodio je potres magnitude 2.1. “U bližoj okolici bio je djelomično jasno osjetan”, izvijestila je Austrijska služba za potrese GeoSphere Austria.
Prema dosadašnjim izvješćima, nisu zabilježene štete na građevinama, a prema mišljenju stručnjaka, potres ove jačine ne bi trebao prouzročiti materijalnu štetu.
Iako slabiji potresi poput ovoga rijetko uzrokuju ozbiljne posljedice, događaji ovakve prirode podsjećaju na važnost praćenja seizmičkih aktivnosti i stalne pripravnosti na eventualne jače potrese.
You must be logged in to post a comment Login