Ekonomija
Ministar Brunner želi testirati francuski model u borbi s visokim cijenama hrane
U borbi protiv visokih cijena hrane ministar financija Brunner predložio je u subotu da se ispita francuski model.
U Francuskoj su se trgovci mješovitom robom i vlada složili da neće podizati cijene određenih namirnica za četvrtinu, rekao je ministar financija Magnus Brunner (ÖVP). “Smatram to zanimljivim i mogli biste to, na primjer, iznijeti i raspravljati o tome na summitu o hrani u ponedjeljak”, rekao je ministar u emisiji na Ö1 “Im Journal zu Gast”.
Međutim, Brunner i dalje odbija smanjenje PDV-a na hranu, ideju koju je u petak ponovno pokrenula šefica kluba Zelenih Sigrid Maurer. U drugim europskim zemljama se pokazalo da se ova mjera ne prenosi ili samo djelomično prenosi na krajnje potrošače. Osim toga, riječ je o “klasičnoj metodi zalijevanja” od koje bi osobito dobro prošli ljudi s višim primanjima. – Pitanje je je li to pametno.
Brunner također isključuje druge dodatne kontrole cijena, kao one cijena najamnina. Vlada je već poduzela mjere poput smanjenja cijene električne energije, smanjenja troškova mreže i poreza na energiju. To je već doprinijelo obuzdavanju inflacije. Osim toga, dolazi do pada cijena u nekim područjima, poput energetike. Stoga se sada uz sve mjere treba zapitati jesu li još uvijek potrebne ili bi čak mogle utjecati na povećanje cijena te ih treba postupno ukinuti.
Kritike Brunnerovih izjava stigle su od SPÖ-ovog financijskog glasnogovornika Jana Krainera. Nakon godinu dana rekordne inflacije, ljudi si često više ne mogu priuštiti dnevne namirnice i stanarinu, “ali ministar financija Brunner i vlada samo promatraju i tvrde da su ionako učinili dovoljno”. Još jednom je pozvao na mjere za prigušivanje inflacije kao što su kontrola najamnine i uključivanje Saveznog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja “kako bi se suzbili ekscesi pohlepne inflacije i krizni profiti dioničkih korporacija”. S obzirom na svoj “potpuni neuspjeh”, Vlada bi trebala otvoriti prostor za nove izbore.
Glasnogovornik NEOS-a Gerald Loacker pak je kritizirao da je prethodno “neobuzdano financiranje za sve” dovelo do daleko veće inflacije nego u drugim zemljama. “Krajnje je vrijeme da vlada prestane potkradati ljude i onda dijeliti novac s kantom za zalijevanje. Umjesto toga porezi se moraju smanjiti.”
U borbi protiv visoke inflacije, Brunner i ministar gospodarstva Martin Kocher (ÖVP) najavili su sastanke sa stručnjacima i – ako oni to zatraže – socijalnim partnerima za sljedeći tjedan. Ministar za socijalna pitanja Johannes Rauch, vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) i ministar poljoprivrede Norbert Totschnig (ÖVP) pozvali su u međuvremenu stručnjake i trgovinske predstavnike na samit o hrani.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
You must be logged in to post a comment Login