U bečkom okrugu Mariahilf, nedaleko od stanice podzemne željeznice U6 Gumpendorfer Straße, nalazi se centar za ovisnike „Jedmayer“, jedan od najvećih takvih objekata u Europi. Iako je osnovan s ciljem pružanja pomoći osobama koje se bore s ovisnošću, posljednjih mjeseci stanovnici okolnih ulica sve češće izražavaju zabrinutost zbog sigurnosne situacije.

Prema riječima mještana, u tom dijelu Beča redovito se može vidjeti otvoreno konzumiranje droga, odbačene šprice i tragovi opojnih sredstava u parkovima i stubištima zgrada. Jedan stanovnik ispričao je kako više ne vodi psa u obližnju zonu za pse jer se boji da bi mogao stati na iglu.

Posebno se nesigurno osjećaju žene koje žive u blizini centra i u okolici Fritz-Imhoff-Parka. Neke od njih kažu da više ne izlaze same navečer, a jedna je stanovnica izjavila da je u parku vidjela osobu koja je, čini se, preminula od predoziranja. Martina Hammerer, predsjednica ženskog ogranka Narodne stranke (ÖVP) u Mariahilfu, upozorava da mnoge žene u tom kvartu žive u stalnom strahu i da je situacija postala neizdrživa.

Bečki ÖVP poziva na uvođenje zabrane konzumacije alkohola u okolici centra te na decentralizaciju usluga za ovisnike, kako bi se smanjilo opterećenje tog dijela grada. Kao primjer navode lokacije Praterstern i Franz-Jonas-Platz, gdje je nakon uvođenja zabrane alkohola, prema podacima grada, čak 80 posto građana izjavilo da se osjeća sigurnije.

Gradske vlasti, međutim, odbijaju prijedlog o održavanju posebnog „sigurnosnog summita“. Glasnogovornik bečkog SPÖ-a Markus Schober izjavio je da se problem ne može riješiti jednim sastankom, nego stalnom suradnjom između policije, socijalnih službi i grada. Prema njegovim riječima, takva suradnja već postoji i situacija se neprestano prati.

Stanovnici Mariahilfa ipak traže odlučnije korake. „Ne želimo više izgovore, nego konkretno djelovanje“, poručuje Hammerer, dodajući da se ljudi u njezinu kvartu žele ponovno osjećati sigurno.

Austrijska vlada (ÖVP–SPÖ–Neos) planira proširiti zabranu nošenja marame na sve učenice do osmog razreda, ali taj prijedlog izazvao je val negodovanja među pravnicima, vjerskim zajednicama i nevladinim organizacijama. Kritičari upozoravaju da je zakon protuustavan, diskriminatoran i da bi mogao potaknuti nove napade na muslimanke.

Ustavni sud već jednom srušio zabranu

Slično ograničenje koje je 2019. donijela vlada Sebastiana Kurza (ÖVP–FPÖ) Ustavni sud (VfGH) je 2020. ukinuo jer je zakon „ciljao isključivo muslimanke“, čime je prekršeno načelo vjerske neutralnosti države. Novi prijedlog pokušava to formalno izbjeći, ali i dalje se odnosi samo na islamsku maramu, što, prema mišljenju Ministarstva pravosuđa, opet dovodi u pitanje jednakost pred zakonom.

Nejasni pojmovi, kršenje slobode vjere

U zakonu se navodi da je zabranjeno nošenje marame kao „izraza časti i kulturne obveze“, no ne postoji jasna definicija tog izraza. Ne zna se ni hoće li zabrana vrijediti samo u učionici ili i na školskom dvorištu, ekskurzijama i putu do škole. Posebno sporno: zabrana bi vrijedila i za djevojke od 15 do 17 godina, iako su one po zakonu vjerski punoljetne i imaju pravo slobodno prakticirati vjeru.

Oštre reakcije iz islamske zajednice i Crkve

Islamska zajednica u Austriji (IGGÖ) nazvala je zakon „otvorenim napadom na vjerske slobode i roditeljska prava“. Upozoravaju da bi djevojčice s maramom mogle biti isključene iz nastave i izložene većem pritisku.
Katolička biskupska konferencija protivi se prisilnom nošenju marame, ali i zabrani – jer bi ona mogla pogoršati društvene podjele. Slično misle Evangelička crkva i Vijeće slobodnih crkava, koje u prijedlogu vide „simboličnu politiku usmjerenu protiv muslimanki“.

NGO-i: „Zakon oduzima djevojkama pravo na izbor“

Brojne organizacije, uključujući Amnesty International i Saveznu omladinsku udrugu, upozoravaju da se time negira sloboda izbora mladih Muslimanki. „Država im oduzima pravo da same odluče o svom tijelu i identitetu“, navode. Prema njima, zabrana ne potiče ravnopravnost, nego stigmatizira i isključuje djevojke, a mogla bi dovesti i do porasta islamofobije, kao što se već dogodilo 2019. godine.

Podijeljena struka

Dok psiholozi iz Austrijskog udruženja psihologa (BÖP) tvrde da bi zabrana mogla „pomoći slobodnijem razvoju djece“, učiteljske udruge su podijeljene. Kršćanski sindikat učitelja (blizak ÖVP-u) podržava prijedlog, ali upozorava na preopterećenje škola, dok sindikat povezan sa SPÖ-om govori o „političkom skretanju s pravih problema u obrazovanju“.

Austrijanci su sve nezadovoljniji smjerom u kojem zemlja ide – pokazuje nova anketa instituta Unique Research za list Heute. Samo 30 posto građana smatra da se Austrija razvija u dobrom pravcu, dok čak 61 posto vjeruje da situacija ide nagore. Još 10 posto ispitanih nije imalo mišljenje o pitanju.

Samo birači ÖVP-a zadovoljni

Jedini koji u većini još uvijek vide „svjetlo na kraju tunela“ su pristaše Narodne stranke (ÖVP) kancelara Christiana Stockera – 64 posto njih vjeruje da se zemlja razvija dobro. Kod socijaldemokrata (SPÖ), međutim, prevladava pesimizam: 47 posto njihovih birača smatra da se Austrija kreće u pogrešnom smjeru, a samo 41 posto vidi pozitivne pomake.

FPÖ-ovci najkritičniji

Najveći kritičari trenutne vlasti su birači Slobodarske stranke (FPÖ): 93 posto njih misli da Austrija ide nizbrdo. Ni u redovima Zelenih i Neosa situacija nije mnogo bolja – među njihovim pristašama gotovo je jednak broj onih koji su zadovoljni i nezadovoljni (oko 44 % naspram 42 %).

„Problemi su stigli do građana“

Prema analitičaru Peteru Hajeku, rezultati pokazuju da su ljudi svjesni ozbiljnih izazova u zemlji. „Austrijanci osjećaju da država ima problema, posebno birači FPÖ-a, koji su izrazito zabrinuti“, rekao je. Hajek dodaje da su birači ÖVP-a jedini koji još vjeruju u pozitivnu budućnost, dok su svi ostali politički blokovi podijeljeni između nade i razočaranja.