Početkom ožujka 2012. danas 50-godišnji muškarac prvi je put počinio provalu. Tijekom više od deset godina policija je iznova osiguravala DNK tragove koji su se mogli pripisati istom, tada još nepoznatom počinitelju. Unatoč tome, uspijevao je uvijek iznova pobjeći i ostati neotkriven.

„Omiljeni okrug“

Kriminalac je uglavnom provaljivao u poslovne i uredske zgrade u Donjoj Austriji, Beču, Gradišću, Gornjoj Austriji i Vorarlbergu. Posebno je rado djelovao u donjoaustrijskom okrugu Mödling – samo ondje na njegov se račun stavlja čak 83 provale.

Meta su mu pretežito bile tvrtke i uredski prostori. Vrijednost ukradene imovine procjenjuje se na oko 200.000 eura.

Kako to često biva, serijski provalnik na kraju je uhvaćen na djelu. U Wiener Neudorfu provalio je u jednu tvrtku, gdje su ga nakon opsežne kriminalističke istrage policajci konačno uhitili i stavili mu lisice na ruke.

Plijen od 200.000 eura

Tijekom svoje kriminalne karijere, koja je trajala više od deset godina, državljanin Bosne i Hercegovine prouzročio je ukupnu štetu od oko 760.000 eura. Vrijednost ukradenog plijena iznosi oko 200.000 eura. Tijekom ispitivanja odbio je dati iskaz, a trenutačno se nalazi u pritvoru u kaznionici Wien-Josefstadt.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner najavio je radikalno pooštravanje azilne politike. Njegov je cilj da se deportacije u zemlje poput Sirije i Afganistana ubuduće provode kao standardna praksa, a ne kao iznimka. Dugoročno, Karner želi da se azilni postupci u Austriji i Europskoj uniji provode samo u rijetkim, izvanrednim slučajevima.

Prema njegovim riječima, Austrija se kreće prema sustavu u kojem bi se većina azilnih postupaka provodila izvan teritorija EU-a ili već na vanjskim granicama Unije. Time se, kako tvrdi, želi snažno suzbiti ilegalna migracija i onemogućiti djelovanje krijumčarskih mreža.

Azilni postupci izvan EU-a

Karner podržava europske planove prema kojima bi se azilni postupci provodili u centrima izvan Europske unije. Austrija se već pridružila inicijativi koja uključuje suradnju s državama poput Ugande. Iako nije isključio mogućnost da se pojedini migranti, primjerice iz Afganistana, privremeno smještaju i u afričke zemlje, ministar smatra da je najbolje rješenje njihovo zbrinjavanje u regijama blizu zemalja podrijetla, jer to povećava šanse za kasniji povratak.

Cilj: ilegalna migracija blizu nule

Glavni cilj austrijske vlade, prema Karneru, jest svesti ilegalnu migraciju gotovo na nulu. To se, kako ističe, može postići ako se azilni postupci što rjeđe provode u samoj Austriji ili EU-u, a češće izvan europskog prostora. Ipak, priznaje da je do potpunog ostvarenja tog cilja još dug put.

Obiteljsko spajanje pod strogim kvotama

Ministar je najavio i da se nakon isteka trenutačne zabrane planira uvesti kvotni sustav za spajanje obitelji. Broj dozvoljenih dolazaka ovisit će o kapacitetima obrazovnog sustava, socijalnih službi i sigurnosnoj situaciji, osobito kada je riječ o maloljetnicima. Točan broj mjesta zasad nije poznat jer su razgovori još u tijeku.

Poruka ministra Karnera jasna je: Austrija želi drastično ograničiti azilne postupke na svom teritoriju i poslati snažan signal da ilegalni ulazak u zemlju više neće voditi automatski prema zaštiti ili boravku.

Objava Austrijske narodne stranke (ÖVP) na Instagramu izazvala je snažne reakcije i kritike diljem političkog spektra, uključujući i koalicijske partnere. Povod je bio vizual povezan s rezultatima Integracijskog barometra, koji se bavi suživotom s muslimanima u Austriji.

Na službenom Instagram profilu ÖVP-a objavljena je poruka na crnoj podlozi s natpisom:
„Jeste li znali da dvije trećine ljudi smatra suživot s muslimanima teškim?“
Objava je uslijedila nakon predstavljanja istraživanja koje je naručio Austrijski integracijski fond.

Reakcije nisu izostale. Ministar financija iz redova SPÖ-a Markus Marterbauer javno se ispričao putem društvenih mreža, poručivši da se ne slaže s porukom objave. Naglasio je kako suosjeća s ljudima muslimanske vjere, među njima i s mnogim Bosancima koji su tijekom rata izbjegli u Austriju, desetljećima rade, plaćaju poreze i doprinose društvu, a sada se osjećaju stigmatizirano.

Oštre kritike stigle su i iz redova NEOS-a. Klupski zastupnik Yannick Shetty upozorio je da se generaliziranjem muslimana svjesno produbljuju društvene podjele te da takav pristup koristi i desnim ekstremistima i islamistima. Objavu je nazvao politički pogrešnom i krajnje neodgovornom.

Ni Zeleni nisu ostali suzdržani. Predsjednica stranke Leonore Gewessler poručila je da se paušalnim problematiziranjem cijelih skupina stanovništva potiče razdor u društvu. Istaknula je da je zadaća politike jačati zajedništvo, a ne sijati nepovjerenje, te dodala da je sramotno da ljudi koji godinama žive i rade u Austriji moraju čitati takve poruke. Prema njezinim riječima, takvo ponašanje nedostojno je stranke koja predvodi vladu.