Austrija
Austrija ove godine provela čak 12.883 deportacija

S ukupno 6.417 prvih zahtjeva za azil, ove je godine u Austriji zabilježen najmanji broj novih azilnih zahtjeva u posljednjih nekoliko godina. „Oštro, ali pravedno“, komentirao je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.
Trend snažnog pada broja zahtjeva za azil nastavio se i tijekom 2025. godine. Od siječnja do studenoga u Austriji je podneseno ukupno 15.337 zahtjeva, dok ih je u istom razdoblju 2024. bilo 23.483, što predstavlja pad od 35 posto.
Od ukupnog broja zahtjeva ove godine, samo 6.417 bili su novi zahtjevi za azil, što čini 42 posto svih podnesenih zahtjeva. U studenome je zaprimljeno 1.012 zahtjeva za azil, što je najniža mjesečna vrijednost u posljednjih nekoliko godina.
Najviše zahtjeva u studenome stiglo je iz Afganistana (240), pri čemu se velik dio odnosio na djecu rođenu u Austriji te na naknadne zahtjeve žena. Naime, zbog presude Suda Europske unije, žene koje u Austriji imaju samo supsidijarnu zaštitu sada podnose zahtjev za azil.
Jedan od ključnih razloga pada broja zahtjeva je privremena obustava spajanja obitelji. Dok je u studenome 2023. u okviru obiteljskog spajanja zabilježeno 1.146 ulazaka u zemlju, u studenome 2024. taj je broj pao na 241, a u studenome 2025. evidentiran je samo jedan stvarni ulazak. Austriji je, prema ocjeni vlasti, potrebna dodatna faza konsolidacije kako bi se sustavi, osobito u području obrazovanja, integracije i socijalne skrbi, zaštitili od preopterećenja. Stoga će spajanje obitelji uredbom biti produženo i obustavljeno na dodatnih šest mjeseci, počevši od siječnja 2026. godine.
„Obustava spajanja obitelji za osobe s priznatim azilom bila je konkretna mjera ove savezne vlade s ciljem trajnog smanjenja broja zahtjeva za azil“, izjavio je ministar Karner. „Riječ je o oštroj, ali pravednoj i nužnoj mjeri za rasterećenje sustava.“
Podaci o uhićenjima u protekle dvije godine, kako navodi Ministarstvo unutarnjih poslova, jasno pokazuju da su krijumčarske rute potisnute i na istoku Austrije, ponajprije prema takozvanoj balkanskoj obalnoj ruti. U tom kontekstu spominju se i mjere poput operacije „Fox“ na području Mađarske.
U Gradišću je ove godine samo četvrtina zatečenih osoba podnijela zahtjev za azil, dok su ostali upućeni na napuštanje saveznog teritorija. Granične kontrole prema Mađarskoj, Sloveniji, Češkoj i Slovačkoj produžene su nakon 15. prosinca 2025. za dodatnih šest mjeseci, kao i angažman austrijske vojske u zaštiti granica.
Od siječnja do studenoga 2025. provedeno je ukupno 12.883 deportacija. Od toga je 6.716 osoba (52 posto) napustilo zemlju dobrovoljno, dok je 6.167 osoba (48 posto) deportirano prisilno. Gotovo polovica protjeranih osoba bila je kazneno osuđivana. Tako je, primjerice, do kraja studenoga provedeno ukupno 888 tzv. dublinskih transfera, među kojima su bili 108 državljana Afganistana, 105 Alžira i 82 Maroka.
Do kraja studenoga negativno je riješeno ili obustavljeno 28.795 postupaka. Njih 1.594 osobe dobrovoljno su odustale od zahtjeva za zaštitu i napustile Austriju tijekom postupka, dok je u 9.987 slučajeva odobren azil ili supsidijarna zaštita.
Najmanje izgleda za dobivanje azila u studenome su imali podnositelji zahtjeva iz Gruzije (1,5 posto), Indije (1,9 posto) i Maroka (2,1 posto). Savezni ured za strance i azil u tim slučajevima nastavlja primjenjivati ubrzane i hitne postupke. Do kraja studenoga doneseno je 560 negativnih odluka u roku od 28 dana ili čak 72 sata u prvom stupnju.
Pogled na europske podatke pokazuje sličan trend. U Europi, uključujući Švicarsku i Norvešku, do kraja studenoga 2025. zabilježeno je 749.395 zahtjeva za azil, što je 19 posto ili 171.396 zahtjeva manje nego u istom razdoblju 2024. godine. Porast broja zahtjeva zabilježen je u Latviji (+39 posto) i Litvi (+3 posto), dok su u većini drugih država brojke u padu, osobito u Bugarskoj (-69 posto), Cipru (-59 posto), Rumunjskoj (-54 posto), Njemačkoj (-31 posto), Nizozemskoj (-25 posto) i Italiji (-17 posto).
U Austriji je pad broja zahtjeva u odnosu na prošlu godinu iznosio 35 posto, čime je iznad europskog prosjeka. U odnosu na broj stanovnika, Austrija se nalazi na 12. mjestu u Europi, dok je prema apsolutnim brojkama na devetom mjestu u EU, iza Nizozemske, Švicarske i Belgije, a ispred Poljske i Irske.
Trenutačno se u sustavu osnovne skrbi nalazi 54.702 osobe, od čega je 1.326 smješteno u saveznoj skrbi. Više od 30.000 njih su ratni prognanici iz Ukrajine. Početkom 2023. u sustavu osnovne skrbi bilo je još gotovo 93.000 osoba. Zbog smanjenja broja korisnika ostvarene su i znatne uštede – broj saveznih prihvatnih objekata u posljednje dvije godine smanjen je s više od 30 na svega osam.
Austrija
Mlada Austrijanka zaspala za volanom i završila u jarku: U autu je vozila i bebu
Mlada majka iz Tirola i njezina četveromjesečna beba prošli su bez ozljeda u teškoj prometnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Austriji, nakon što je vozačica za volanom nakratko zaspala, a vozilo se prevrnulo.
Nesreća se dogodila nešto poslije 12.30 sati u Ötztalu, kada je 22-godišnja mještanka osobnim automobilom vozila cestom B186 u smjeru doline. Prema navodima policije, u vozilu se na stražnjem sjedalu, u dječjoj sjedalici, nalazio njezin četveromjesečni sin.
Vozilo se prevrnulo i završilo u jarku
U blagom desnom zavoju vozačica je, kako se sumnja, nakratko utonula u san. Automobil je potom nastavio kretanje ravno te udario u betonske zaštitne ograde uz lijevi rub kolnika. Vozilo se prevrnulo i nakon otprilike 15 metara zaustavilo u cestovnom jarku.
Na mjesto nesreće stigla je hitna pomoć koja je majku i dijete pregledala na licu mjesta. Iz predostrožnosti su oboje prevezeni u bolnicu u Zamsu radi dodatnih pretraga.
Majka i dijete bez ozljeda
Liječničkim pregledima utvrđeno je da ni majka ni dijete nisu ozlijeđeni. Policija je izvijestila kako vozilo nakon nesreće više nije bilo u voznom stanju.
Austrija
Austrija: Ne rade redovni posao, ali primaju i plaću i dodatke
U Austriji sindikalni predstavnici u državnoj službi koji su razriješeni obavljanja redovitih službenih dužnosti ostvaruju dodatke kojima si u pojedinim slučajevima gotovo udvostručuju plaću. Samo na saveznoj razini takav status ima oko 150 državnih službenika, a na razini saveznih pokrajina taj je broj još veći.
Sustav plaća u državnoj službi u Austriji smatra se jednim od najsloženijih. Uključuje brojne dodatke za prekovremeni rad, posebne zadatke, opasne uvjete, zamjene i druge okolnosti, čime policajci, učitelji i vojnici mogu znatno povećati svoja primanja.
Sindikalni predstavnici koji su razriješeni redovitog rada ne obavljaju službene dužnosti, ali unatoč tomu primaju dodatke. Oni se obrazlažu fiktivnim prekovremenim satima i pretpostavljenim napredovanjima u karijeri koja bi, prema tom tumačenju, ostvarili da nisu razriješeni dužnosti. Takva praksa ne postoji u privatnom sektoru, gdje sindikalni predstavnici koji su razriješeni rada primaju isključivo osnovnu plaću.
Sporan sustav dobio zakonsko uporište
Primjer iz Salzburga pokazuje da kod pojedinih sindikalnih predstavnika dolazi do stvarnog udvostručenja plaće. Do sada je taj sustav bio pravno nedovoljno jasno uređen i bez izričite zakonske osnove. Sindikat državnih službenika sada je, u sklopu pregovora o plaćama u javnom sektoru, osigurao da se takva praksa zakonski potvrdi.
Točni iznosi nisu objavljeni jer ovise o vrstama dodataka, zanimanju i duljini staža. Na saveznoj razini riječ je o oko 150 osoba, dok se na razini saveznih pokrajina radi o znatno većem broju. Sindikat ne iznosi detaljne podatke.
U prosjeku više od 3000 eura mjesečno
Razmjere isplata vidljive su na primjeru Salzburga, gdje su učitelji osnovnih škola, razriješeni redovitih dužnosti radi sindikalnih funkcija, tužili saveznu pokrajinu jer su im zbog mjera štednje bile obustavljene isplate dodataka. Uz osnovnu bruto plaću od oko 3000 eura mjesečno, primali su dodatke u visini od približno 3300 eura mjesečno.
Izmjenama zakona usvojenima u prosincu te su isplate sada zakonski dopuštene, zbog čega Vlada govori o „razjašnjenju u smislu transparentnosti“. Navode da su Zeleni zakon podržali ne znajući njegov sadržaj Vlada odbacuje, uz tvrdnju kako su svi materijali oporbenoj stranci bili dostavljeni na vrijeme.
Koliko je sustav kontroverzan pokazuju i primjeri iz austrijskog Parlamenta. Dvije zastupnice i dvojica zastupnika Slobodarske stranke istodobno su razriješeni redovitih policijskih dužnosti radi sindikalnih funkcija te, uz zastupničku plaću višu od 10.000 eura, primaju i paušalne naknade za prekovremeni rad u iznosu od oko 2000 eura mjesečno, piše Krone.
Austrija
Beč: Suđenje bivšem inspektoru BVT-a zbog navodne suradnje s ruskim službama
Na bečkom Zemaljskom sudu započelo je suđenje u velikoj špijunskoj aferi u kojoj državno odvjetništvo bivšem glavnom inspektoru BVT-a Egistu Ottu stavlja na teret teško kazneno djelo veleizdaje.
Riječ je o, kako se navodi, najvećem špijunskom procesu u Austriji u posljednjih nekoliko desetljeća. Državni odvjetnik smatra kako je Ott godinama radio u interesu Rusije, a kao mogući motivi navode se financijski problemi i profesionalna frustracija.
Optužbe o tajnim provjerama bez službene zadaće
Braniteljica Anna Mair, poznata po zastupanju u terorističkim postupcima, preuzela je obranu 63-godišnjeg Otta zajedno sa svojim uredskim partnerom Michaelom Ofnerom neposredno prije Božića. Kako je navela, blagdane je provela proučavajući opsežnu sudsku dokumentaciju.
Ott se od četvrtka mora braniti od ozbiljnih optužbi, među kojima su tajna obavještajna djelatnost u korist Rusije i zlouporaba položaja. Prema tvrdnjama državnog odvjetnika, nakon razrješenja s dužnosti časnika za vezu u inozemstvu Ott je bio izrazito nezadovoljan i povrijeđenog ega. Uz to, navodi se kako je bio u teškoj financijskoj situaciji te je strahovao za svoju imovinu u Koruškoj.
Tužitelj je istaknuo kako ruske obavještajne službe „vrlo dobro plaćaju“, te naveo da je Ott od 2015. godine obavio niz provjera bez ikakve službene osnove. Prema optužnici, prikupljao je podatke o boravištima, registarskim oznakama vozila i putovanjima osoba koje su bile od interesa Rusiji.
Marsalek kao navodni naručitelj
Prema Državnom odvjetništvu u Beču, jedan od navodnih naručitelja bio je i odbjegli bivši menadžer Wirecarda Jan Marsalek. Ott je, kako se tvrdi, njegovim agentima predao službene mobilne telefone bivšeg šefa kabineta u Ministarstvu unutarnjih poslova i dvojice nekadašnjih zaposlenika kabineta, koji su tijekom izleta čamcem pali u vodu. Za to je, prema navodima optužbe, primio 50.000 eura u gotovini.
Egisto Ott se prvog dana suđenja izjasnio kako nije kriv. Njegova odvjetnica navela je kako su sporne provjere provedene u sklopu tajne „Operacije Doktor“, u okviru službene suradnje i kao pomoć zapadnoj obavještajnoj službi. Presuda porote očekuje se u ožujku, piše Krone.



