S ukupno 6.417 prvih zahtjeva za azil, ove je godine u Austriji zabilježen najmanji broj novih azilnih zahtjeva u posljednjih nekoliko godina. „Oštro, ali pravedno“, komentirao je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.

Trend snažnog pada broja zahtjeva za azil nastavio se i tijekom 2025. godine. Od siječnja do studenoga u Austriji je podneseno ukupno 15.337 zahtjeva, dok ih je u istom razdoblju 2024. bilo 23.483, što predstavlja pad od 35 posto.

Od ukupnog broja zahtjeva ove godine, samo 6.417 bili su novi zahtjevi za azil, što čini 42 posto svih podnesenih zahtjeva. U studenome je zaprimljeno 1.012 zahtjeva za azil, što je najniža mjesečna vrijednost u posljednjih nekoliko godina.

Najviše zahtjeva u studenome stiglo je iz Afganistana (240), pri čemu se velik dio odnosio na djecu rođenu u Austriji te na naknadne zahtjeve žena. Naime, zbog presude Suda Europske unije, žene koje u Austriji imaju samo supsidijarnu zaštitu sada podnose zahtjev za azil.

Jedan od ključnih razloga pada broja zahtjeva je privremena obustava spajanja obitelji. Dok je u studenome 2023. u okviru obiteljskog spajanja zabilježeno 1.146 ulazaka u zemlju, u studenome 2024. taj je broj pao na 241, a u studenome 2025. evidentiran je samo jedan stvarni ulazak. Austriji je, prema ocjeni vlasti, potrebna dodatna faza konsolidacije kako bi se sustavi, osobito u području obrazovanja, integracije i socijalne skrbi, zaštitili od preopterećenja. Stoga će spajanje obitelji uredbom biti produženo i obustavljeno na dodatnih šest mjeseci, počevši od siječnja 2026. godine.

„Obustava spajanja obitelji za osobe s priznatim azilom bila je konkretna mjera ove savezne vlade s ciljem trajnog smanjenja broja zahtjeva za azil“, izjavio je ministar Karner. „Riječ je o oštroj, ali pravednoj i nužnoj mjeri za rasterećenje sustava.“

Podaci o uhićenjima u protekle dvije godine, kako navodi Ministarstvo unutarnjih poslova, jasno pokazuju da su krijumčarske rute potisnute i na istoku Austrije, ponajprije prema takozvanoj balkanskoj obalnoj ruti. U tom kontekstu spominju se i mjere poput operacije „Fox“ na području Mađarske.

U Gradišću je ove godine samo četvrtina zatečenih osoba podnijela zahtjev za azil, dok su ostali upućeni na napuštanje saveznog teritorija. Granične kontrole prema Mađarskoj, Sloveniji, Češkoj i Slovačkoj produžene su nakon 15. prosinca 2025. za dodatnih šest mjeseci, kao i angažman austrijske vojske u zaštiti granica.

Od siječnja do studenoga 2025. provedeno je ukupno 12.883 deportacija. Od toga je 6.716 osoba (52 posto) napustilo zemlju dobrovoljno, dok je 6.167 osoba (48 posto) deportirano prisilno. Gotovo polovica protjeranih osoba bila je kazneno osuđivana. Tako je, primjerice, do kraja studenoga provedeno ukupno 888 tzv. dublinskih transfera, među kojima su bili 108 državljana Afganistana, 105 Alžira i 82 Maroka.

Do kraja studenoga negativno je riješeno ili obustavljeno 28.795 postupaka. Njih 1.594 osobe dobrovoljno su odustale od zahtjeva za zaštitu i napustile Austriju tijekom postupka, dok je u 9.987 slučajeva odobren azil ili supsidijarna zaštita.

Najmanje izgleda za dobivanje azila u studenome su imali podnositelji zahtjeva iz Gruzije (1,5 posto), Indije (1,9 posto) i Maroka (2,1 posto). Savezni ured za strance i azil u tim slučajevima nastavlja primjenjivati ubrzane i hitne postupke. Do kraja studenoga doneseno je 560 negativnih odluka u roku od 28 dana ili čak 72 sata u prvom stupnju.

Pogled na europske podatke pokazuje sličan trend. U Europi, uključujući Švicarsku i Norvešku, do kraja studenoga 2025. zabilježeno je 749.395 zahtjeva za azil, što je 19 posto ili 171.396 zahtjeva manje nego u istom razdoblju 2024. godine. Porast broja zahtjeva zabilježen je u Latviji (+39 posto) i Litvi (+3 posto), dok su u većini drugih država brojke u padu, osobito u Bugarskoj (-69 posto), Cipru (-59 posto), Rumunjskoj (-54 posto), Njemačkoj (-31 posto), Nizozemskoj (-25 posto) i Italiji (-17 posto).

U Austriji je pad broja zahtjeva u odnosu na prošlu godinu iznosio 35 posto, čime je iznad europskog prosjeka. U odnosu na broj stanovnika, Austrija se nalazi na 12. mjestu u Europi, dok je prema apsolutnim brojkama na devetom mjestu u EU, iza Nizozemske, Švicarske i Belgije, a ispred Poljske i Irske.

Trenutačno se u sustavu osnovne skrbi nalazi 54.702 osobe, od čega je 1.326 smješteno u saveznoj skrbi. Više od 30.000 njih su ratni prognanici iz Ukrajine. Početkom 2023. u sustavu osnovne skrbi bilo je još gotovo 93.000 osoba. Zbog smanjenja broja korisnika ostvarene su i znatne uštede – broj saveznih prihvatnih objekata u posljednje dvije godine smanjen je s više od 30 na svega osam.