Austrija provodi jednu od najstrožih migracijskih politika u Europi, a ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručuje da od tog smjera ne namjerava odustati. Najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju snažan pad broja zahtjeva za azil, ali i vrlo visok broj deportacija.
Od siječnja do studenoga 2025. godine podneseno je ukupno 6.417 prvih zahtjeva za azil, što je najniža razina u posljednjih nekoliko godina. Samo u studenome zabilježeno je 1.012 zahtjeva, najmanje u jednom mjesecu u dugom razdoblju.
U istom razdoblju provedeno je 12.883 deportacija. Više od polovice osoba (6.716) napustilo je zemlju dobrovoljno, dok je 6.167 osoba deportirano prisilno. Gotovo polovica deportiranih prethodno je bila kazneno osuđena. Posebno se ističu tzv. Dublinske deportacije – njih 888 – među kojima su najčešće bili državljani Afganistana, Alžira i Maroka.
Do kraja studenoga gotovo 29.000 azilskih postupaka završilo je negativnom odlukom ili obustavom, dok je 1.594 osoba samovoljno odustala od zaštite i napustila Austriju tijekom postupka. Istodobno je azil ili supsidijarna zaštita odobrena u nešto manje od 10.000 slučajeva.
Jedan od ključnih razloga pada broja zahtjeva za azil je obustava spajanja obitelji. Dok je u studenome 2023. tim putem ušlo više od tisuću osoba, u studenome 2025. zabilježen je tek jedan stvarni dolazak. Austrijske vlasti smatraju da je ova mjera nužna kako bi se spriječilo preopterećenje obrazovnog, socijalnog i integracijskog sustava. Zbog toga će zabrana spajanja obitelji biti produljena i u 2026. godini.
Ministar Karner ovu politiku opisuje kao „tvrdu, ali pravednu“, naglašavajući da je cilj trajno smanjiti pritisak na državni sustav i uvesti red u migracijsku politiku.
