Austrija
Kurz: Uz testiranja i cijepljenja sloboda putovanja moguća na ljeto
Austrijski kancelar proživljava teške političke trenutke, s kakvim se u dosadašnjem dijelu svoje političke karijere možda i nije susreo. Raspad koalicije sa Slobodarskom strankom bio je ozbiljan test, ali koronakriza i upravljanje Austrijom kroz pandemiju zahtjeva puno više i političkog i svakog drugog angažmana. No, unatoč tome što koalicija trpi kritike, Kurzova politička zvijezda i dalje je jako sjajna te među građanima Austrije i dalje uživa veliko povjerenje.
Novo produživanje lockdowna nije dočekano s oduševljenjem, ali ovaj put Kurz je naišao i na širi politički konsenzus pa donošenje te odluke nije vodilo prema snažnim političkim reakcijama. Uostalom, put kojim ide Kurz je put kojim ide i ostatak Europe. Je li ispravan ili ne – jednom – pokazat će povijest. U nekoliko različitih prilika, austrijski kancelar naglasio je da će sloboda na kakvu smo navikli biti moguća već ovog ljeta. Uz dva uvjeta, testiranje i cijepljenje.
Prije nego svijet ugleda svijetlo na kraju tunela, slijedi par mjeseci u kojima će se voditi dvije borbe. Prva, ona s koronavirusom, te druga ona s procjepljenjem stanovništva. Prije svega, onih najrizičnijih skupina. Austrija trenutno cijepi oko 10 tisuća ljudi dnevno, što je i maksimum budući da svaki tjedan u Austriju stigne oko 60 tisuća doza cjepiva.
Prvi čovjek Austrije u posljednje vrijeme sve snažnije apelira na svoje kolege, ali i na Europsku agenciju za lijekove (EMA) da što prije odobri cjepivo proizvođača AstraZeneca. To cjepivo je, između ostalog – već odobreno u Velikoj Britaniji. Austrija je za prvi kvartal naručila 2 milijuna doza cjepiva tog proizvođača, što je dovoljno za cijepljenje milijun ljudi.
No, određeni europski krugovi skeptični su prema cjepivu AstraZenece, Kurz to odbacuje. “AstraZeneca je sigurna i udovoljava svim znanstvenim standardima. Mnogi se pretvaraju da je cjepivo proizvođača BioNTech / Pfizer Mercedes, a AstraZeneca Škoda među cjepivima. Svjesno ću se cijepiti AstraZenecom kako bih se suprotstavio ovom mitu i povećao povjerenje u cjepivo i cijepljenje”.
Na Summitu EU koji se održava u četvrtak razgovarat će se o cjepivu AstraZenece, ali i o mogućem europskom certifikatu o cijepljenju i povezanim privilegijama. Kurz o nagađanjima ne govori puno, ali ističe kako će testiranja i cijepljenja učiniti putovanja sigurnijim, a samim time i lakšim. Po svemu sudeći, ovo ljeto bi trebalo biti normalno.
- Lavine u Tirolu, Vorarlbergu i Salzburgu
- Istraga zbog nehotičnog ubojstva nakon nesreće na autocesti u Austriji u kojoj su preminule četiri žene
- Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
- Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
- Četiri žene poginule u strašnoj nesreći na A2: Navodno su bile na putu iz Hrvatske za Austriju
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
