Austrija
Kontroverzne deportacije maloljetnih učenica iz Beča
Deportacije tri maloljetne učenice koje su rođene u Austriji stvorile su val ogorčenja u javnosti, pogotovo među oporbenim političarima i medijima. Učenice su zajedno sa svojim obiteljima nakon odbijenih zahtjeva za azil deportirane jutarnjim letom za Armeniju i Gruziju. Obitelji su prije svoje deportacije boravile u obiteljskom smještaju Zinnergasse u 11. bečkom kotaru. Ispred se […]
Deportacije tri maloljetne učenice koje su rođene u Austriji stvorile su val ogorčenja u javnosti, pogotovo među oporbenim političarima i medijima. Učenice su zajedno sa svojim obiteljima nakon odbijenih zahtjeva za azil deportirane jutarnjim letom za Armeniju i Gruziju.
Obitelji su prije svoje deportacije boravile u obiteljskom smještaju Zinnergasse u 11. bečkom kotaru. Ispred se nalazilo oko 200 prosvjednika, oporbenih političara i novinara, a prosvjed je prekinut oko pet sati ujutro. Prosvjednici su kantama za smeće i trgovačkim kolicima blokirali prolaz policijskoj konvoja. Časopis „Falter“ piše o tome kako je policija na mjesto događaja došla s policijskim psima, a oko 5 ujutro su bili i nasilni prema okupljenim građanima.
Deportirane učenice koje su rođene u Austriji
Jedna od učenica koja je deportirana je 12-godišnja Tina, za koju njezina škola u prvom bečkom kotaru tvrdi kako je odlično integrirana te da deportacija „nije opravdana“. Inače, Tina je rođena u Austriji. 12-godišnja Tina nije čitavo vrijeme živjela u Austriji, a za mnoge je nedopustivo da je deportirana iz zemlje.
2006. godine njezina majka je došla u Austriju iz Gruzije i predala zahtjev za azil, koji je više puta odbijen. 2012. godine su Tina i majka otišle nazad u Gruziju, da bi dvije godine kasnije ponovno došle u Austriju. Te godine će dobiti sestru, koja danas ima pet godina. Od tada je Gruzijka šest puta predala zahtjev za azil, koji je svaki put bio odbijen. Upravni sud je posljednji put zahtjev za azil odbio 2019. godine.
Tinin otac legalno boravi u Austriji, budući da posjeduje tromjesečnu turističku vizu iz Slovačke. Roditelji su podnijeli zahtjev za humanitarni boravak, ali u ovom slučaju Savezni ured za imigraciju i azil nije donio odluku, što ne može spriječiti deportaciju.
Deportirana je i 20-godišnjakinja Sone Balabekyan, koja je učenica Srednje ekonomske škole na bečkom Reumannplatzu. Balabekyan je zajedno sa svojim roditeljima i maloljetnim bratom deportirana u Armeniju. Obitelj je godinama živjela u Austriji, a razlog prihvaćanja boravka u Austriji zbog dobre integracije lokalne vlasti su odbile. Deportirana je i jedna gruzijska obitelj s djecom iz donjoaustrijskog Eichgrabena.
Oporba i Zeleni kritiziraju ÖVP-ovo ministarstvo
Poznato je kako se Zeleni i Narodna stranka ne slažu ni po jednom pitanju o doseljenicima i izbjeglicama. Nakon što je posljednjih sati ministarstvo Karla Nehammera (ÖVP) opravdalo deportaciju odbijenim zahtjevima za azil, isti je i obećao da će provjeriti slučaj, no to očigledno nije učinio. Za „Wien heute“ su potvrdili kako je Tinina obitelj „nekoliko godina ilegalno živjela u Beču“.
Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) je kritizirao odluku Ministarstva unutarnjih poslova: „Činjenica da su dobro integrirane djevojke deportirane u jutarnjim satima je nehumano i neodgovorno“. Upitao se zašto Nehammer nije uzeo više vremena za provjeru slučaja.
Gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ) je odluku nazvao „nerazumljivom“. Njegova stranka SPÖ i stranka dogradonačelnika Christopha Wiederkehra (NEOS) zatražili su od državne Vlade da priznaju humanitarno pravo na ostanak i da prestanu sa „okrutnim deportacijama“.
- Odgođena nova pravila na granicama EU
- Ovo će biti stadion Dinama dok se pravi Maksimir
- Kako najsigurnije kupovati preko interneta? Stiže i Black Friday
- Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
- U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
