Austrija
“Kontrole, kontrole”: U Austriji policija kontrolirala oko 100 autobusa proteklog vikenda
Autobusna putovanja posebno su popularna u vikendima prije Božića. No, vozila odnosno autobusi su nerijetko na cesti i s opasnim tehničkim neispravnostima. Zbog toga je austrijska policija vršila kontrole ispravnosti autobusa, baš kako bi u ovo predblagdansko vrijeme sve prošlo u najboljem redu.
U centru za tehnički pregled vozila u Štajerskoj, gotovo svaki deseti od oko 100 pregledanih autobusa prošlog je vikenda isključen iz prometa, izvijestio je puls24 u svojoj reportaži.
Nema informacija kakve su kazne izdane i jesu li vozači odnosno autoprijevoznici kažnjeni, no nema sumnje da će oni čiji autobusi ne zadovoljavaju standarde imati velikih problema s austrijskom policijom.
Austrija
Zabrinjavajući podaci: Hoće li njemački jezik uskoro izumrijeti u bečkim osnovnim školama?
Iako je većina djece rođena u Austriji, gotovo polovica učenika prvog razreda u Beču ima problema s praćenjem nastave njemačkog jezika.
Gotovo polovica bečkih prvašića ne zna dovoljno njemački da bi pratila nastavu. Pokazuje to upit “Standarda” uredu gradskog vijećnika za obrazovanje Christopha Wiederkehra (NEOS). Od 18.722 učenika koji su do 1. listopada pohađali prvi razred javne osnovne škole, njih 8342 ili 44,6 posto imalo je “izvanredni status”. Najviše ih je rođeno u Austriji (5.084).
Na početku školske godine 22/23 stopa “iznimnih” učenika – onih učenika koji ne mogu pratiti nastavu zbog nepoznavanja jezika – bila je oko 36 posto. Ovo povećanje djelomično odražava međunarodnu krizu, ustvrdio je Wiederkehr. Mnoga djeca koja su u Beč došla kao izbjeglice tijekom ratova u Siriji i Ukrajini ušla su u sustav kao izvanredni učenici. Budući da je oko 61 posto učenika prvog razreda s “izvanrednim statusom” rođeno u Austriji, izbjeglička kretanja samo dijelom objašnjavaju fenomen. 1.959 njih imalo je austrijsko državljanstvo, kako je pokazao zahtjev ÖVP-a iz Beča Wiederkehru. 265 rođeno je u Ukrajini.
Kritike su opet stigle iz bečkih FPÖ-a i ÖVP-a. “Wiederkehr je bio na dužnosti četiri godine i uspio je konačno odvesti bečki obrazovni sustav u ponor”, rekao je čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp. Od Meinl-Reisinger je tražio “jamstvo” da “propali gradski vijećnik NEOS-a neće postati ministar obrazovanja”. Nepp je nadalje ponovio svoje pozive na obveznu jezičnu provjeru za svu djecu u četvrtoj godini života te na sankcije za roditelje.
Za glasnogovornika ÖVP-a za obrazovanje Haralda Zierfußa ove brojke su “nevjerojatne i vrlo eksplozivne”. U sedam okruga već je preko 50 posto učenika prvog razreda koji nedovoljno govore njemački jezik. Najviše je bilo u Beču-Margaretenu sa 73,8 posto. Činjenica da je većina djece sa slabim znanjem njemačkog rođena u Austriji dokaz je “potpunog promašaja SPÖ-a i Neosa u dječjim vrtićima. Promocija njemačkog jezika u bečkim vrtićima je potpuni promašaj”.
ÖVP stoga poziva na obvezno pohađanje vrtića za djecu kojoj je potrebna podrška njemačkog od treće godine, procjenu znanja jezika svih trogodišnjaka u Beču, povezivanje vrtićke podrške s kvalitetom podrške njemačkog jezika u vrtiću, i povećanje “omjera kvalificirane djece” na jedan od osam ili jedan od deset, povećanje broja pratećeg osoblja za jezičnu podršku, C1 razinu za svo osoblje vrtića i da svi učitelji moraju imati obuku za jezičnu podršku.
Bečki Zeleni identificirali su “grešku sustava”. “S obzirom na ozbiljne probleme, dogradonačelnik Wiederkehr više ne može izbjegavati mini-mjere kao što su ljetni tečajevi njemačkog”, rekli su glasnogovornik obrazovanja Felix Stadler i glasnogovornica obrazovanja Julia Malle. Oni zahtijevaju stalno jezično pomoćno osoblje za svaku lokaciju vrtića koja ima potrebu. Također postoji potreba za većim miješanjem u bečkim školama.
U svim osnovnim školama jedna od pet osoba nema dovoljno znanja njemačkog jezika, rekao je u petak Wiederkehr. Zato je broj besplatnih ljetnih tečajeva njemačkog jezika s oko 3.900 povećan za daljnjih 1.000, od kojih je 400 dostupno djeci koja će uskoro krenuti u školu, odnosno koja završavaju posljednju, obaveznu godinu vrtića.
Šefica NEOS-a, Beate Meinl-Reisinger, ponovno je tijekom vikenda u intervjuu za “Standard” iznijela zahtjev za drugu obaveznu godinu vrtića. Za to se za “Presse” izjasnio i šef AMS-a Johannes Kopf. SPÖ se za to već duže vrijeme zalaže, ali je glasnogovornica žena Eva-Maria Holzleitner za “Ö1” naglasila da je, s obzirom na probleme s proračunom, potrebno i protufinanciranje. Povodom objavljenih brojki, Zierfuß je rekao: “Ako su ta djeca već pohađala vrtić dulje od dvije godine, nije dovoljno uvesti drugu obaveznu godinu vrtića za njih. Trebamo obvezni vrtić za svu djecu kojoj je potreban njemački jezik potpora od treće godine života velika ulaganja i učinkovite mjere za promicanje njemačkog jezika u sektoru vrtića.
Austrija
U Austriji velika promjena kod E-carda, moći će se “očitati” i mobitelima
To znači da svaka osigurana osoba ima mogućnost svom liječniku omogućiti pristup elektroničkom zdravstvenom kartonu (ELGA) uz e-ovlaštenje. To uvelike olakšava kućne posjete, posjete domovima za starije i nemoćne osobe, telemedicinsko liječenje ili izdavanje recepata, rečeno je u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare krovne udruge društava za socijalno osiguranje i liječničkog zbora.
Supredsjedatelj konferencije pružatelja socijalnog osiguranja Peter Lehner i Edgar Wutscher, potpredsjednik Austrijskog liječničkog zbora, bili su zadovoljni “prekretnicom u digitalizaciji zdravstvenog sustava”. To omogućuje visok stupanj fleksibilnosti, naglasio je Lehner i pohvalio olakšanje za pacijente. “Sjajna je stvar kako smo s malo novca i plodnom suradnjom od samog početka uspjeli donijeti na svijet sustav koji donosi puno i pacijentima i liječnicima”, rekao je sretno Wutscher, a prenosi Kroativ.at.
Vrijednost projekta procijenjena je na 600.000 eura. Počelo je u veljači ove godine, objasnio je Lehner. U početku se postavljalo pitanje kako poboljšati skrb u domovima i, prije svega, olakšati opskrbu lijekovima. Tada je došla ideja da se koristi NFC mogućnost E-carda. Pilot faza sada je uspješno završena s trenutačno 400 prijava tjedno. Sada se evidentiraju svi liječnici u svim disciplinama, pod uvjetom da su spojeni na sustav e-carda.
Zahtjevi za korištenje su pametni telefon s NFC funkcijom, e-kartica s mogućnošću NFC-a i “My SV app”. Uz e-autorizaciju, izabrani doktor ima pristup ELGA-i, kao da je e-kartica umetnuta u čitač u ordinaciji. To znači da ima pristup e-lijekovima i e-nalazima 90 dana te e-potvrdi o cijepljenju 28 dana. Liječnik također može spremiti propisane lijekove u e-lijekove.
Da biste dali autorizaciju, morate otvoriti aplikaciju “My SV” na svom mobitelu, odabrati ime liječnika ili ga potražiti i odabrati pomoću poštanskog broja, objasnio je Lehner. Zatim morate držati e-karticu na stražnjoj strani pametnog telefona, što dotičnom liječniku daje dopuštenje za pristup sustavu e-kartice. Ne bi se prenosili zdravstveni podaci, samo matični broj i matični broj. Lehner je naglasio da se prijenos odvija end-to-end enkripcijom u podatkovnom centru: “To je 1000 posto savršen sustav u smislu zakona o zaštiti podataka.” Osim toga, kao osiguranik imate mogućnost provjeriti tko je i kada pristupio ELGA-i.
Projekt pokazuje “prosperitetan rad” između socijalnog osiguranja i medicinske profesije, pohvalio je Wutscher. Sjajan program niskog praga razvijen je na “nekompliciran način”. To će uvelike olakšati svakodnevnu liječničku praksu, a ujedno poboljšati uslugu pacijentima. Tijekom testiranja vidjeli smo da radi vrlo dobro i da je od pomoći. Povratne informacije bile su u potpunosti pozitivne, s izuzetkom malih prijedloga za poboljšanje.
Austrija
U Austriji je dostupan prošireni novčani bonus za putovanje na posao
Proširenje ima za cilj rasteretiti putnike. Najveći mogući iznos je 1.000 eura godišnje. Korisnici javnog prijevoza dobivaju 20 posto dodatka.
Putnici u Donjoj Austriji mogu odahnuti. “Pokrajinska vlada Donje Austrije produžila je isprobanu i testiranu pomoć u javnom prijevozu za 2025.” Državna savjetnica Susanne Rosenkranz (FPÖ) najavila je to u utorak.
Ovom mjerom želi se pomoći rasteretiti radne ljude u zemlji i osigurati im posao, istaknula je Rosenkranz.
Najkraća udaljenost između vašeg mjesta stanovanja (najbližeg glavnog ili sekundarnog prebivališta) i vašeg radnog mjesta je odlučujuća za izračun donjoaustrijske pomoći za prijevoz na posao. Udaljenost mora biti najmanje 25 kilometara. Ruta se utvrđuje pomoću verzije planera rute „anachb.at” prilagođene za odjel tržišta rada.
Nadalje, ukupni mjesečni bruto dohodak obitelji ne smije prijeći navedeni maksimalni limit. To iznosi 2000 eura za samačko kućanstvo i 4400 eura za bračni par s jednim djetetom.
Zaposlenici koji na posao putuju javnim prijevozom i imaju osobnu godišnju kartu dobivaju eko-bonus u iznosu od 20 posto obračunatog iznosa Donjoaustrijske pomoći za prijevoz na posao. Maksimalni mogući iznos pomoći za putovanje na posao u Donjoj Austriji bez eko-bonusa je 1.000 eura godišnje. Uz eko-bonus možete zaraditi do 1200 eura.
„Pomoć u prijevozu vrijedan je doprinos rasterećenju vozača, koji su već morali dublje posegnuti u džep od uvođenja poreza na CO2 u listopadu 2022. S povećanjem poreza na CO2 od 2025. o kojem je odlučila savezna vlada, sada će biti dodatnih dodatnih troškova prema vozačima,” naglasila je Rosenkranz potrebu za podrškom putnicima.
Prema državnoj vijećnici i državnoj predsjednici NÖAAB-a Christiane Teschl-Hofmeister (ÖVP), pomoć pri putovanju na posao je pravedna potpora za one koji putuju na posao kao kompenzacija za nedostatke.
Ova potpora može imati različite oblike, uključujući financijske potpore, informacije o zajedničkom prijevozu ili praktične savjete o javnom prijevozu.
Subvencija za prijevoz na posao pruža financijsku potporu osobama koje putuju na posao na temelju udaljenosti između kuće i posla. Pokrajina Donja Austrija također pruža informacije o planiranju putovanja na posao javnim prijevozom te o promicanju i podršci zajedničkog putovanja kako bi se smanjili troškovi i utjecaj na okoliš.
„To je jasan signal pokrajine Donje Austrije vrhunskim izvođačima u našoj zemlji koji, s jedne strane, ovise o automobilu da dođu do radnog mjesta i podrška onima koji žele aktivno učiniti nešto za okoliš, ”, rekla je Teschl-Hofmeister.