Austrija
Koliko stranaca stvarno živi u Austriji
Brošura Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF) pokazuje: Više od 22 posto stanovništva Austrije rođeno je u inozemstvu.
U Austriji je početkom 2024. godine živjelo 2,038 milijuna ljudi rođenih u inozemstvu, što odgovara 22,3 posto ukupnog stanovništva, više od jedne od pet osoba u zemlji. U petogodišnjoj usporedbi od početka 2019. udio stanovništva rođenog u inozemstvu porastao je za 2,7 postotnih bodova. Najviše ljudi u ovoj skupini rođeno je u Njemačkoj (265.100), Bosni i Hercegovini (178.900) i Turskoj (165.300). Oko 195.000 ljudi doselilo je u Austriju iz inozemstva 2023. godine (2022.: 261.900), a oko 128.300 ljudi emigriralo je u inozemstvo (2022.: 125.000). S gotovo 19.800 imigranata, Njemački državljani činili su najveću skupinu, a slijede ih ljudi iz Rumunjske (19.300), Ukrajine (15.700) i Sirije (15.200).
Udio stanovništva sa stranim mjestom rođenja u ukupnom stanovništvu države bio je najveći u Beču sa 40,2 posto – u Beču je početkom 2024. godine živjelo gotovo 806.200 ljudi sa stranim mjestom rođenja. Mjereno prema ukupnom stanovništvu, nakon Beča, najviše ljudi stranog porijekla živjelo je u Vorarlbergu (23,2 posto), Salzburgu (21,7 posto) i Tirolu (20,9 posto). Najmanji udio zabilježen je u Gradišću od 13,6 posto. U petogodišnjoj usporedbi, savezne pokrajine Štajerska (+23,0 posto), Gradišće (+22,8 posto) i Koruška (+20,9 posto) zabilježile su najveći porast osoba rođenih u inozemstvu, a najmanji porast zabilježen je u Tirolu (+15,1 posto). ) i Vorarlberg (+14,8 posto).
Stopa nezaposlenosti u Austriji iznosila je 2023. godine 6,4 posto, što odgovara blagom porastu od 0,1 postotni bod u odnosu na prethodnu godinu. I dalje postoji veća vjerojatnost da će stranci biti nezaposleni nego domaći. Dok je stopa nezaposlenosti među austrijskim građanima pala s 5,4 posto u 2022. na 5,3 posto u 2023., stopa među stranim državljanima porasla je s 9,1 posto u 2022. na 9,6 posto u 2023. Posebno je ta razlika jasno vidljiva u Beču i Koruškoj. U Beču je stopa nezaposlenosti Austrijanaca iznosila 8,1 posto, a stranaca 15,1 posto, što je obje vrijednosti više od austrijskog prosjeka. U Koruškoj je također povećana stopa nezaposlenosti Austrijanaca na 6,6 posto i stranaca na 8,8 posto. S druge strane, Gradišće bilježi najnižu stopu nezaposlenosti stranih državljana od 4,8 posto, a slijedi ga Tirol s 5,2 posto.
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
Austrija
Austrijska skijališta spremno dočekuju vrhunac zimske sezone
Skijališta Donje Austrije pozitivno gledaju na trenutnu situaciju sa snijegom malo prije početka božićnih praznika. 13 skijališta već je u funkciji, a u mnogima od njih rade sve žičare.
Skijališta Semmering Hirschenkogel, St. Corona am Wechsel (oba okruga Neunkirchen), Hochkar (okrug Scheibbs) i Annaberg (okrug Lilienfeld) već su u punom pogonu. Osim toga, stalno se otvara sve više staza, kaže Markus Redl, direktor tvrtke ecoplus Alpin GmbH. Zone za djecu, posebno u St. Corona am Wechsel i Mönichkirchen (okrug Neunkirchen), već su lako dostupne. U međuvremenu, manja područja vučnice još nisu otvorena.
“Prognoza za božićne praznike izgleda dobro jer se sada predviđaju niske temperature. To znači da kada dođu oborine, a to se svakako očekuje, doći će kao snijeg”, kaže Redl.
Do sada ima različitih količina snijega u velikim skijaškim područjima Donje Austrije. Na Hochkaru je 20 centimetara u dolini i 50 centimetara na planini, skijalište Semmering Hirschenkogel ima 25 centimetara u dolini i 45 centimetara na planini. Ima malo više s 40 centimetara u dolini i 60 centimetara na planini u Lackenhof am Ötscher (okrug Scheibbs). Na Gemeindealpe u Mitterbachu (okrug Lilienfeld) ima 10 centimetara snijega u dolini i 50 centimetara na planini.
- prosinca djeca do 16 godina mogu besplatno skijati na nekim skijalištima. U Hochkaru, Ötscheru i Mönichkirchenu možete skijati do 15 sati na Badnjak, a u Annabergu su tog dana otvorene do 14 sati.
Austrija
Nevjerojatna gužva u Austriji: 17 kilometarska kolona nakon nesreće na A1
U subotu malo prije Božića doći će do značajnih zastoja u turističkom prometu na West Autobahnu (A1). Nakon tri nesreće u smjeru Beča između Oeda (okrug Amstetten) i St. Pöltena, prema podacima policije, gužva je ukupno 17 kilometara.
Posljednjeg vikenda adventa mnogi su očito već na putu svojim obiteljima ili na godišnjem odmoru. Kad se dogode nesreće, vozači trebaju imati dobre živce – primjerice na A1 u smjeru Beča između Oeda i St. Pöltena.
Prema glasnogovorniku policije Johannu Baumschlageru, u subotu poslijepodne dogodile su se ukupno tri nesreće na ovoj dionici. Ima nekoliko lakše ozlijeđenih osoba. Zbog gužvi dugih 17 kilometara dolazi do značajnog gubitka vremena. Prometna redakcija ORF-a govori o kašnjenjima do sat i pol.
Policija savjetuje svim vozačima koji idu prema Beču da siđu s autoceste u Oedu i krenu federalnom cestom (B1).
