Austrija
Kancelar Nehammer u videu naciji objasnio što je “normalno, a što ne”
Savezni predsjednik Alexander Van der Bellen otvorio je u srijedu Festival u Bregenzu – a njegov govor bio je sve samo ne festivalski govor. Umjesto toga, austrijski šef države obračunao se s političarima i oštro kritizirao predstavnike Austrije. “Prestanite s diverzantskom borbom i suverenitetom terminologije i tumačenja. Radije se borite za najbolja rješenja”, upozorio je Van der Bellen.
U svom govoru šef države nije kritizirao samo vladu pod kancelarom Nehammerom, već i šeficu Donje Austrije Johannu Mikl-Leitner. Van der Bellen smatra neprimjernim da političari (među njima i Nehammer) dijele građane “na ove i na one” te da je polarizacija društva pogrešan pristup.
Dva dana nakon upozoravajućih riječi saveznog predsjednika, kancelar Karl Nehammer “obratio se naciji”. U snimci, koja traje oko dvije minute, šef Vlade objašnjava može li se još uopće reći “normalno”.
“Ja ću vam reći tko nije normalan. To su ekstremi i radikali, bili to ljevičari ili desni ekstremisti. Ekstrem je kad svoje mišljenje stavljate iznad tuđeg, a ne poštujete pravila i zakone kao da ne vrijede za vas.”
“Postoje klimatski naljepnici ili lijevi radikali, baš kao i desni radikali ili identitarijanci. Postoje islamistički propovjednici mržnje kao i vandali ili drugi ekstremisti. Jedno ću vam reći vrlo jasno. Ekstrem je neprijatelj normalnog i, prije svega, opasnost za društvo.”
Nehammer u videu jasno daje do znanja što za njega nije normalno, a to je “da se kritizira što se zalaže za normalne, za mnoge, za većinu. Za one koji slijede pravila. Za one koji ustaju ujutro i idu na posao. Za one koji žele nešto graditi sa svojom obitelji.”
“Od mog govora o Austriji 2030. kritizirani smo što se zauzimamo za ove ljude. Ne mislim da je to normalno. Ostajem pri tome. Želim se baviti politikom za mnoge, a da ne zaboravim nekolicinu. Zaštita manjina je vrlo važna.”, rekao je kancelar.
Prema riječima kancelara, također je “u redu da radimo iznimke. Ali nije u redu kada iznimke postanu pravilo. U redu je ako se netko odluči voziti biciklom na posao. No, trebali bismo prestati izazivati loše osjećaje kod vozača, pogotovo zato što se mnogi ljudi oslanjaju na automobil.”
Sloboda izražavanja je “veliko bogatstvo” u Austriji i “nećemo jednostavno dopustiti da nam nekolicina ljudi zabrani da govorimo ono što mislimo”, rekao je Nehammer. “Kao kancelar, želim okupljati ljude, a ne razdvajati ih. Moj je posao, naš zajednički posao, rješavati probleme”
Austrija
Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji
U Austriji se na useljavanje i integraciju izbjeglica i dalje gleda kritički.
Za gotovo dvije trećine ispitanih u aktualnom integracijskom barometru Austrija se ne može dobro nositi s priljevom izbjeglica. 61 posto ocjenjuje lošim život s imigrantima. Stavovi prema ženama (54 posto) smatraju se glavnim izazovom, a slijede zabrinutost zbog političkog islama i radikalizacije (52 posto).
Integracijski barometar provodi istraživač mišljenja Peter Hajek u ime Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF). 1000 austrijskih državljana u dobi od 16 i više godina ispitano je o suživotu ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Od 2015. integracijski barometar kontinuirano daje reprezentativne podatke o trendovima društvenog raspoloženja.
Austrijance trenutno najviše brine inflacija od 42 posto, a slijede uska grla u zdravstvu i njezi od 33 posto. Na trećem su mjestu visoko porezno opterećenje te integracija izbjeglica i imigranata po 32 posto.
Dok 61 posto ocjenjuje suživot Austrijanaca s izbjeglicama, imigrantima i muslimanima kao “prilično ili vrlo loš”, još uvijek postoji visoka razina solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. 60 posto ispitanih smatra da je život s ovom skupinom “vrlo ili donekle dobar”.
Uz najčešće spominjane izazove poput odnosa prema ženama i političkog islama, ispitanici su naveli i iskorištavanje društvenog sustava, nepoznavanje njemačkog jezika, sklonost nasilju i kriminalu te pojavu četvrti u kojima je posebno velik broj imigranata živi kao daljnji problemi. Preko 90 posto ljudi u zemlji i dalje vidi poznavanje zakona i vrijednosti te njihovo prepoznavanje, zaposlenje i dobro poznavanje njemačkog jezika kao ključne za uspješnu integraciju.
Austrija
U Austriji kuhinjskom soli “cijepljeno” 129 ljudi, sve završilo na sudu
Suđenje u kojem su sudjelovali liječnici i farmaceuti koji su davali kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv korone završilo je jednom osudom.
Farmaceut, zaposlenica, lijecnik i liječnica u ponedjeljak su se pojavili pred sudom u Landecku (Tirol) zbog navodnog krivotvorenja dokaza. U jesen 2021., usred trećeg i daleko najgoreg vala, navodno su mnogim ljudima dali kuhinjsku sol umjesto cijepljenja protiv korone.
Četvrti optuženi, liječnik iz okruga Innsbruck-Land, objasnio je to tadašnjim “divljim vremenima”, prenosi ORF Vorarlberg. Zakonski zahtjevi savezne vlade za njega su bili upitni. Ljudi su bili očajni jer su u određene ustanove smjeli ići samo kao cijepljeni, preboljeli ili nakon testiranja na koronavirus. Međutim, mnogi se ljudi “apsolutno” nisu željeli cijepiti.
Kaže se da je prijedlog lažnog cijepljenja konačno došao od ljekarnika, “kreativno rješenje”, kako ga je nazvao na sudu. Danas mu je žao što je dao kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv Covida. Liječnik je također konačno shvatio da su njegovi postupci nespojivi s Hipokratovom zakletvom.
Ipak, na ovaj način “cijepljeno” je ukupno 129 osoba, od kojih su neki posebno dolazili u daleki Landeck kako bi dobili potvrdu o cijepljenju. Liječnik je također poslao desetak svojih “pacijenata” da prime lažna cijepljenja, navodi ORF, a prenosi Heute.
Prvostupanjska presuda bila je dosta blaga. Farmaceut je osuđen (nepravomoćno, pa i dalje vrijedi presumpcija nevinosti) na kaznu od 12.000 eura. Preostalih troje optuženih izvukli su se diverzijom i moraju platiti kazne i sudske pristojbe.
Austrija
Poznata pekara u Austriji muku muči s nedostatkom radne snage
Na sve strane nedostaje radnika, a dio postojećeg osoblja više ne može raditi. Teška situacija sada tjera pekara na drastičan korak.
Honeder, jedan od najvećih pekara u Gornjoj Austriji s 27 podružnica, već mjesecima osjeća posljedice nedostatka zaposlenika. Nedavno je morao na šest mjeseci zatvoriti popularni ugostiteljski dio u svojoj podružnici na Gruberstrasse u Linzu.
Sada se tamo opet poslužuju gosti. Dva terminala na kojima možete naručiti kao u McDonald’su rasterećuju radnu snagu. Tvrtka koristi istu metodu na lokaciji Kaisergasse.
Ostale Honederove trgovine, pak, djelomično su zatvorene. Nedjeljom i praznicima poslovnica na Dornacher Straße nudi svježi kruh i peciva, ali zatvoreno je od podneva nadalje – čak i normalnim radnim danima.
“Ova poslovnica je privremeno zatvorena u poslijepodnevnim satima. Naši zaposlenici i njihova dobrobit naš su glavni prioritet”, stoji na vratima poslovnice.
Jedino što je bilo veće od dosadašnjih opterećenja uzrokovanih kadrovskom situacijom bio je neumorni angažman. “Iz zahvalnosti za njihove usluge i odgovornosti za njihovu dobrobit, privremeno zatvaramo ovu podružnicu u poslijepodnevnim satima”, rekli su iz Honedera.
