Zanimljivosti
Kako glazba utječe na vožnju automobila
Glazba tijekom vožnje može pomoći vozačima da ostanu budni, ali istovremeno može i ometati koncentraciju te utjecati na ponašanje u prometu.
Dugotrajne vožnje mnogima predstavljaju izazov, dok ih drugi obožavaju – osobito kada mogu pojačati glazbu i pjevati. No pitanje je: potiče li pjevanje i slušanje glazbe koncentraciju ili odvlači pažnju do te mjere da postaje opasno?
Što istraživanja pokazuju
Milad Haghani, istraživač rizika i otpornosti s Melbournske sveučilišta u Australiji, analizirao je postojeće studije o utjecaju glazbe na vožnju. Rezultati pokazuju da efekti ovise o mnogim faktorima:
- Protiv umora: Glazba može pomoći umornim vozačima da ostanu budni na monotonim rutama, iako predstavlja dodatni kognitivni napor. Efekt traje kratko – otprilike 15–20 minuta.
- Sigurnost i kontrola: Studije pokazuju da slušanje glazbe može povećati vjerojatnost nesreća. Vozači koji slušaju glazbu često manje kontroliraju brzinu i teže održavaju sigurnu udaljenost od vozila ispred.
- Odabir glazbe: Kada vozači sami biraju pjesme, manje su ometeni nego kada putnici odlučuju. To je zato što glazba koju biramo često služi regulaciji raspoloženja i razine uzbuđenja, što može stabilizirati vožnju.
- Jačina zvuka: Tiha glazba obično smanjuje brzinu, dok srednja i glasna razina lagano povećava brzinu. Utjecaj je relativno malen, ali dosljedan.
- Vrsta pjesme: Agresivne i vrlo uzbudljive pjesme mogu potaknuti rizičnije ponašanje i povećati broj pogrešaka. Brze pjesme često se povezuju s povećanjem brzine, no učinak je posebno izražen kod mladih i neiskusnih vozača.
Kako su studije provedene
Većina istraživanja koristila je vozačke simulatora u kojima su sudionici prolazili realistične cestovne scenarije dok se mijenjala samo glazba. To omogućuje precizno mjerenje brzine, reakcija, držanja vozne trake, kočenja, sigurnosnog razmaka, simuliranih sudara, pa čak i fiziološkog stanja vozača. Sve razlike u ponašanju pripisane su upravo glazbi, budući da su svi ostali čimbenici bili konstantni.
Zaključak istraživanja: glazba može biti korisna u borbi protiv umora i poboljšanju raspoloženja, ali treba biti svjesno odabrana i umjerena kako ne bi smanjila sigurnost u prometu.
Zanimljivosti
Ludnica u Sarajevu, ljudi skijali po ulicama – policija ih kažnjavala
Mladić koji se privezao za automobil i skijao glavnom gradskom prometnicom u Sarajevu, zajedno s vozačem vozila, kažnjeni su sa po 400 KM zbog ugrožavanja sigurnosti u prometu.
Kako je potvrđeno iz Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo, riječ je o bosanskohercegovačkim državljanima koji žive u inozemstvu. Podsjećamo kako se snimka ove opasne vožnje prethodno pojavila na društvenim mrežama i izazvala brojne reakcije javnosti.
Na snimci se vidi nepoznati muškarac koji se zakačio za stražnji dio automobila s otvorenim prtljažnikom te se vozio na skijama. Takvo ponašanje stvaralo je poteškoće ostalim sudionicima u prometu, koji su ga morali obilaziti, no to ga, prema svemu sudeći, nije spriječilo u daljnjoj vožnji, prenosi Klix.ba.
Ovaj čin izazvao je ogorčenje građana, koji su uputili brojne kritike zbog ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti ostalih sudionika u prometu.
Snijeg koji je u posljednja 24 sata pao diljem Bosne i Hercegovine prouzročio je niz problema, osobito u prometu, gdje je zabilježen veći broj prometnih nesreća, ali i obustave javnog prijevoza.
Građani su se žalili i na neočišćene i neprohodne prometnice. Kako navode, trotoari i ceste nisu bili odgovarajuće očišćeni tijekom noći, iako je snijeg prestao padati, zbog čega su kritike upućene nadležnim komunalnim službama.
Foto: klix.ba
Zanimljivosti
Aplikacija za “brze pare” Nuvonex nestala s interneta, tisuće Balkanaca ostale bez novca
Platforma Nuvonex, koja se posljednjih mjeseci agresivno promovirala kao aplikacija za automatizirano trgovanje uz pomoć umjetne inteligencije, praktički je nestala s interneta, ostavivši tisuće korisnika bez pristupa uloženom novcu.
Kako su izvijestili regionalni mediji, među njima i N1 BiH, korisnici su posljednjih dana primijetili da aplikacija više ne funkcionira, a službene internetske domene Nuvonexa prestale su raditi. Pokušaji prijave završavaju greškom, dok su kanali za korisničku podršku ugašeni ili ne odgovaraju.
Nestanak preko noći
Prema dostupnim informacijama, Nuvonex je do samog kraja korisnicima prikazivao uredno stanje računa i omogućavao ograničene isplate, čime je stvarao dojam stabilnog sustava. Neposredno prije nestanka, dijelu korisnika navodno je ponuđena “posljednja verifikacija” uz dodatnu uplatu u kriptovaluti, nakon čega je platforma u potpunosti ugašena.
U Sloveniji, gdje je Nuvonex bio posebno raširen, već se govori o tisućama oštećenih građana koji su ostali bez životne ušteđevine. Slična iskustva počinju se pojavljivati i u drugim zemljama regije.
Sumnje su postojale i ranije
Nuvonex se predstavljao kao fintech rješenje koje koristi kvantitativne modele i umjetnu inteligenciju za ostvarivanje stabilne dobiti. Međutim, neovisne analize i upozorenja stručnjaka već su ranije ukazivale na niz crvenih zastavica: nepostojanje jasne registracije, izostanak regulatornog nadzora, netransparentno poslovanje te snažan fokus na dovođenje novih korisnika.
Takav obrazac čest je kod piramidalnih i pseudo-investicijskih shema, koje funkcioniraju dok stalno pristiže svjež novac. Kada priljev stane, platforme se gase, a novac nestaje.
Istrage tek slijede
Za sada nema službenih informacija o osobama koje stoje iza Nuvonexa, niti o tome gdje je završio novac korisnika. Očekuje se da će nacionalne institucije i financijski regulatori u više zemalja pokrenuti istrage, no iskustvo sličnih slučajeva pokazuje da je povrat sredstava izuzetno neizvjestan.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj slučaj trebao poslužiti kao ozbiljno upozorenje građanima, osobito u vremenu kada se lažne investicijske platforme sve češće predstavljaju kao “AI”, “kripto” ili “automatizirana” rješenja s navodno zajamčenom dobiti.
Zanimljivosti
U ovoj državi je jako hladno – a svi voze električna auta, čak 96 posto vozača
U Norveškoj su električni automobili postali svakodnevica: 2025. gotovo svaki novi registrirani automobil bio je električni. Tesla je i dalje najprodavanija marka.
Prema podacima norveškog cestovnog saveza (OFV), udio baterijskih automobila porastao je s 88,9 posto u 2024. na 95,9 posto u 2025. U prosincu je udio dosegao gotovo 98 posto. Ukupno je lani registrirano 179.549 novih automobila, što je 40 posto više nego 2024.
Poticaji za kupce
Kupci su posebno požurili s kupnjom električnih vozila jer je vlada u listopadu najavila povećanje poreza od siječnja 2026. Električni automobili s cijenom do 300.000 norveških kruna (oko 25.331 eura) i dalje su oslobođeni PDV-a.
Proizvođači su također povećali isporuke u Norvešku kako bi zadovoljili potražnju. Per Gunnar Berg, direktor Ford Norveška, izjavio je za Reuters: „Vrlo brzo smo preusmjerili niz vozila koja u početku nisu bila namijenjena Norveškoj kako bi ih brže doveli ovamo.“
Tesla i kineski proizvođači na vrhu
Tesla je petu godinu zaredom bila najprodavanija marka u Norveškoj s tržišnim udjelom od 19,1 posto, slijedi Volkswagen s 13,3 posto i Volvo Cars s 7,8 posto. Tržišni udio automobila proizvedenih u Kini porastao je s 10,4 na 13,7 posto, predvodi ga BYD, čija je prodaja u zemlji više nego udvostručena.
Brzi prelazak Norveške – zemlje poznate po nafti – na električna vozila suprotan je trendu u ostatku Europe, gdje potražnja za električnim vozilima sporije raste. Transformaciju potiče sustav kombinacije poticaja i oporezivanja. Christina Bu, direktorica norveškog udruženja električnih automobila, pojasnila je da se ne radi samo o poreznim olakšicama, već i o „šibi“ – automobili s motorima na unutarnje izgaranje iz tržišta se gotovo prisilno izbacuju visokim porezima i taksama.
