Austrija
IZ POVIJESTI MISIJE BEČ: Papa Ivan Pavao II. u posjeti crkvi Am Hof 1983. godine

Godine 1983., 12. rujna, pred našom crkvom Am Hof u Beču zbio se susret Svetog Oca Ivana Pavla II. s austrijskim i stranim radnicima. Taj je susret organiziran u sklopu Katoličkog dana. Crkva je susretom Svetog Oca s radništvom htjela dati jasno svjedočenje o svom zauzimanju za radnike i o njihovoj važnosti u društvenom i crkvenom životu, koristeći pri tom ulogu Ivana Pavla II. koji i sam dolazi iz radničkog svijeta i koji je u svom pontifikatu pokazivao naglašen interes upravo prema njima.
Katolički dan 1983. godine bio je pod motom Hoffnung leben – Hoffnung geben, a susret s radnicima održan je pod geslom Solidaritet in der Arbeit. Austrijska Crkva posvjedočila je kroz ovaj susret svoju brigu za radništvo i posebno svoje iskreno i velikodušno zalaganje za strane radnike.
Na prepunom bečkom trgu Am Hof pred našom crkvom postavljen je podij i na njemu je svečano dočekan i pozdravljen Sveti Otac od predstavnika austrijske Crkve i predstavnika radnika. U ime hrvatske zajednice pozdravio ga je p. Efrem Kujundžić, a u ime naših radnika Marko Tunjić. U susretu sa Svetim Ocem nastupila je i folklorna skupina naše Misije.
Premda su od Jugoslavenskog veleposlanstva dolazile prijetnje da se ne donose hrvatske zastave, trg je bio preplavljen njima. Fotografije koje su svjedok toga vremena pokazuju da su na trgu Hrvati bili ogromna većina. Hrvati su s toga skupa poslali jasnu poruku o svom postojanju, o svojoj vjeri i vezanosti uz Svetog Oca i Katoličku crkvu. Danas kada je Hrvatska slobodna i samostalna mogu se još bolje razumjeti namjere i bojazni Jugoslavenskog veleposlanstva iz 1983. godine i njihove želje da se to sakrije.

Sveti Otac je kod tog susreta ušao u našu crkvu, popeo se na njen balkon prema trgu i pozdravio narod. To isto učinio je prije 220 godina papa Pio VI. koji je na uskrsnu nedjelju 31. ožujka 1782. s istog mjesta blagoslovio okupljene Bečane na trgu pred crkvom.






















Na inicijativu koju je pokrenuo prijašnji apostolski nuncij u Austriji mons. dr. Donato Squicciarini i pomoću dr. Bandiona svečano je postavljena spomen ploča na susret sv. Oca Ivana Pavla II. s radnicima 1983. godine. Svečano misno slavlje i otkrivanje spomen ploče predvodio je tajnik Biskupske konferencije Austrije dr. Egidije Živković. Spomen ploča postavljena je u predvorje crkve Am Hof.
fra Ilija Vrdoljak,
obljavljeno u Našoj riječi, listu Hrvatskih katoličkih misija u Austriji, ožujak 2004., br. 8., 10-17. str.
Foto: Arhiva Hrvatske katoličke misije Beč.

Austrija
Poznata austrijska firma pred stečajem, 102 radnika u neizvijesnosti

Građevinska tvrtka K. & J. Weixelbaumer Baumeister Betriebs-GmbH iz Welsa, osnovana davne 1875. godine, podnijela je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka pri Zemaljskom sudu u Welsu. Prema podacima AKV, Creditreform i KSV1870, stečajni zahtjev odnosi se na 102 zaposlenika, čije su plaće i nadnice bile isplaćene do kraja kolovoza 2025. godine.
Tvrtka koja je obilježila vizuru grada
Na internetskoj stranici poduzeća stoji kako je „tvrtka K. & J. Weixelbaumer od svog osnutka 1875. godine značajno oblikovala vizuru grada Welsa svojim građevinskim aktivnostima“. Sve generacije koje su od tada vodile poduzeće „djelovale su s pogledom na sigurnu budućnost i uspješno su integrirale društvene i gospodarske promjene u svoje poslovanje“.
„S ovom dugom tradicijom iza nas, osjećaj je dobar – ali naš pogled ostaje usmjeren naprijed“, stoji u objavi na službenoj stranici tvrtke.
Teški uvjeti u građevinskom sektoru
Nakon pet generacija uspješnog poslovanja, poduzeće se, kako navodi AKV, sada „prinuđeno nalazi započeti proces likvidacije“.
Posljednjih godina gospodarsko okruženje bilo je obilježeno trajno slabom građevinskom konjunkturom, padom cijena i rastućim tržišnim pritiskom.
Posebno je segment gradnje privatnih objekata pretrpio velike padove narudžbi, a pokušaji nadoknade gubitaka kroz druge djelatnosti nisu uspjeli. Konačno, značajan gubitak potraživanja doveo je do insolventnosti.
Dugovi i imovina
Prema dostupnim informacijama, oko 650 vjerovnika pogođeno je stečajem.
Ukupne obveze iznose oko 14,5 milijuna eura, od čega je 12 milijuna eura neosigurano.
Procijenjena aktiva iznosi 3,5 milijuna eura, dok slobodna imovina doseže 971.000 eura.
U poslovnoj godini 2023./2024. tvrtka je zabilježila godišnji gubitak od 2,35 milijuna eura te ukupan bilancirani gubitak od 1,46 milijuna eura.
Nema planova za sanaciju
Kako navodi Creditreform, nastavak poslovanja planira se samo privremeno, ovisno o strukturi pojedinih dijelova poduzeća, što će dovesti do postupnog gašenja pojedinih odjela.
„Planovi za sanaciju ne postoje“, stoji u priopćenju.
Austrija
Austrija donijela zakon o “bakšišu” – napojnicama

U Austriji se uvode jedinstvene paušalne stope za napojnice – iznosi su već poznati, a zakon će biti izglasan idućeg tjedna u parlamentu.
Nakon višemjesečnih rasprava, nova pravila o napojnicama u Austriji nalaze se u završnoj fazi. Nakon što je koalicija krajem srpnja postigla dogovor, izmjene zakona prošle su u srijedu saborski Odbor za socijalna pitanja uz podršku ÖVP-a, SPÖ-a, Neosa i Zelenih. FPÖ je glasao protiv, ocjenjujući ovu mjeru kao „uvođenje nove porezne obveze“.
Očekuje se da će zakon biti službeno izglasan iduci tjedan u Nacionalnom vijeću.
Jedinstvene paušalne stope
Iako su napojnice u Austriji i dalje oslobođene poreza, na njih se i dalje obračunavaju doprinosi za socijalno osiguranje. Do sada su se iznosi tih doprinosa razlikovali od savezne pokrajine do pokrajine, no ubuduće će vrijediti ujednačene paušalne stope na razini cijele zemlje.
Predložene nove paušale za ugostiteljstvo
Prema prijedlozima socijalnih partnera, u ugostiteljstvu će vrijediti sljedeće paušalne stope:
Zaposlenici s inkasom (naplatom)
2026.: 65 eura mjesečno
2027.: 85 eura mjesečno
2028.: 100 eura mjesečno
Zaposlenici bez inkasa
2026. i 2027.: 45 eura mjesečno
2028.: 50 eura mjesečno
Od 2029. godine planirana je automatska godišnja prilagodba (valorizacija) svih paušala.
Za određivanje konkretnih iznosa i dalje će biti nadležan zavod za socijalno osiguranje.
Važno je napomenuti: ako zaposlenik primi napojnicu veću od propisanog paušala, ne plaćaju se dodatni doprinosi.
„Skoro 7.500 eura“ – kontroverze oko napojnica
Tema napojnica postala je posebno aktualna zbog sve raširenije upotrebe kartičnog plaćanja, koje omogućuje precizniji nadzor isplata. To je dovelo do značajnih naknadnih potraživanja Austrijskog zavoda za zdravstveno osiguranje (ÖGK) prema ugostiteljima.
Novi zakon stoga predviđa zastaru za stare slučajeve, ako do kraja rujna 2026. bude određena nova paušala.
Transparentnost kod napojnica plaćenih karticom
Dodatna novost je obveza poslodavaca da zaposlenike obavještavaju o napojnicama koje su im goste dale bezgotovinskim putem.
Kako je pojasnio Josef Muchitsch (SPÖ), paušalne stope za napojnice nisu mijenjane desetljećima, a novim zakonom postignut je kompromis – kako u pogledu visine paušala, tako i prve valorizacije planirane za 2029. godinu.
Zastupnik Johannes Gasser (Neos) istaknuo je da novi propisi „donose pravnu sigurnost i jasnoću“, dok je ministrica rada i socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ) naglasila kako su paušali usklađeni i s prosječnim radnim vremenom zaposlenika.
„Riječ je o kompromisu, ali o rješenju koje se može s ponosom predstaviti“, poručila je Schumann.
Kritika iz FPÖ-a
Stranka FPÖ i dalje se oštro protivi novim pravilima. Zastupnik Peter Wurm izjavio je kako je „apsurdno da vlada poseže u džepove najobičnijih radnika“. Po njegovim riječima, napojnica je osobna gesta zahvalnosti i treba u potpunosti pripasti zaposleniku koji ju je zaradio.
Austrija
Velika potjera u Austriji, dva Balkanca pobjegla iz strogo čuvanog zatvora

Dvije osobe pobjegle su iz Kaznenog zavoda u Klagenfurtu. Policija i potražni psi uključeni su u veliku akciju, a istraga je u tijeku. Donosimo najnovije informacije.
U utorak prijepodne, oko 10 sati, prema pisanju Kronen Zeitunga, u kaznionici u Klagenfurtu oglasile su se interne sirene – dvojica zatvorenika uspjela su pobjeći.
Prema dostupnim podacima, riječ je o dvojici muškaraca s Balkana koji su trebali odslužiti još četiri do pet godina zatvorske kazne zbog teške provale. Do srijede navečer od njih još uvijek nije bilo nikakvog traga.
Jedan od bjegunaca radio je u zatvorskoj bravarskoj radionici, a drugi u kantini za službenike. Upravo su ta radna mjesta, kako se pretpostavlja, omogućila njihov bijeg.
Način na koji su uspjeli izaći na slobodu trenutačno je predmet intenzivne istrage. Situacija je u jednom trenutku bila vrlo napeta – ubrzo nakon bijega policijske snage pretražile su cijelu zgradu suda, a čak se sumnjalo i na moguću talačku situaciju.
Policija je odmah angažirala potražne pse i specijalne timove. Prema prvim saznanjima, dvojac je pobjegao preko prometnog Heuplatza u središtu grada.
Glavna uprava zatvorskog sustava i nadležne vlasti u srijedu su na terenu započele istragu. Potraga za bjeguncima i dalje traje, a policija apelira na građane da prijave sve moguće informacije koje bi mogle pomoći u njihovom pronalasku.
You must be logged in to post a comment Login