Austrija
IZ POVIJESTI MISIJE BEČ: Papa Ivan Pavao II. u posjeti crkvi Am Hof 1983. godine
Godine 1983., 12. rujna, pred našom crkvom Am Hof u Beču zbio se susret Svetog Oca Ivana Pavla II. s austrijskim i stranim radnicima. Taj je susret organiziran u sklopu Katoličkog dana. Crkva je susretom Svetog Oca s radništvom htjela dati jasno svjedočenje o svom zauzimanju za radnike i o njihovoj važnosti u društvenom i crkvenom životu, koristeći pri tom ulogu Ivana Pavla II. koji i sam dolazi iz radničkog svijeta i koji je u svom pontifikatu pokazivao naglašen interes upravo prema njima.
Katolički dan 1983. godine bio je pod motom Hoffnung leben – Hoffnung geben, a susret s radnicima održan je pod geslom Solidaritet in der Arbeit. Austrijska Crkva posvjedočila je kroz ovaj susret svoju brigu za radništvo i posebno svoje iskreno i velikodušno zalaganje za strane radnike.
Na prepunom bečkom trgu Am Hof pred našom crkvom postavljen je podij i na njemu je svečano dočekan i pozdravljen Sveti Otac od predstavnika austrijske Crkve i predstavnika radnika. U ime hrvatske zajednice pozdravio ga je p. Efrem Kujundžić, a u ime naših radnika Marko Tunjić. U susretu sa Svetim Ocem nastupila je i folklorna skupina naše Misije.
Premda su od Jugoslavenskog veleposlanstva dolazile prijetnje da se ne donose hrvatske zastave, trg je bio preplavljen njima. Fotografije koje su svjedok toga vremena pokazuju da su na trgu Hrvati bili ogromna većina. Hrvati su s toga skupa poslali jasnu poruku o svom postojanju, o svojoj vjeri i vezanosti uz Svetog Oca i Katoličku crkvu. Danas kada je Hrvatska slobodna i samostalna mogu se još bolje razumjeti namjere i bojazni Jugoslavenskog veleposlanstva iz 1983. godine i njihove želje da se to sakrije.
Sveti Otac je kod tog susreta ušao u našu crkvu, popeo se na njen balkon prema trgu i pozdravio narod. To isto učinio je prije 220 godina papa Pio VI. koji je na uskrsnu nedjelju 31. ožujka 1782. s istog mjesta blagoslovio okupljene Bečane na trgu pred crkvom.
Na inicijativu koju je pokrenuo prijašnji apostolski nuncij u Austriji mons. dr. Donato Squicciarini i pomoću dr. Bandiona svečano je postavljena spomen ploča na susret sv. Oca Ivana Pavla II. s radnicima 1983. godine. Svečano misno slavlje i otkrivanje spomen ploče predvodio je tajnik Biskupske konferencije Austrije dr. Egidije Živković. Spomen ploča postavljena je u predvorje crkve Am Hof.
fra Ilija Vrdoljak,
obljavljeno u Našoj riječi, listu Hrvatskih katoličkih misija u Austriji, ožujak 2004., br. 8., 10-17. str.
Foto: Arhiva Hrvatske katoličke misije Beč.
Austrija
Kupila vinjetu u Austriji, a zatim dobila neugodno iznenađenje
Počelo je kao predivan dan s dobrom prijateljicom, a završilo velikim problemom i visokim novčanim kaznama.
Andrea S. (ime poznato redakciji Heute) još uvijek nije preboljela incident koji se dogodio prošlog ljeta. Iako su prošli mjeseci, ona je i dalje ljuta. Najviše zbog toga što nije uspjela dobiti povrat novca.
Andrea i njezina prijateljica planirale su uživati u danu. Nakon što je pokupila prijateljicu, Andrea je vozila prema Salzburgu. Na putu je, kao i obično, na posljednjoj benzinskoj postaji prije zapadne autoceste u Mondseeu kupila dnevnu vinjetu za 8,60 eura.
No, nekoliko dana kasnije, stiglo je neugodno iznenađenje – pismo od Asfinaga s kaznom od 120 eura jer je zatečena na autocesti bez važeće vinjete.
“Nažalost, pogrešno je uneseno registarsko broj vozila”, objasnila je Andrea. Zaposlenik na benzinskoj postaji napravio je pogrešku, a ona sama nije provjerila je li uneseni broj točan.
Unatoč brojnim e-mailovima i telefonskim pozivima Asfinagu, nije bilo nikakvog popusta. Andrea je bila prisiljena platiti kaznu.
Asfinag je objasnio da je klijentima pri kupnji digitalne vinjete unaprijed prikazana potvrda s registarskim brojem, a korisnici moraju potvrditi točnost podataka prije nego što se vinjeta registrira.
Asfinag podsjeća korisnike da su odgovorni za unos točnih podataka i provjeru iste prije nego što potpišu potvrdu.
Austrija
Beč ima drugi najbolji javni prijevoz u Europi
Prema novoj anketi magazina “Time Out”, Beč se smjestio na drugo mjesto u Europi za javni prijevoz. U anketi su pitani lokalni stanovnici kako su zadovoljni javnim prijevozom u svom gradu, a Beč je postigao vrlo visoke ocjene.
Najbolje europske gradove za javni prijevoz
U istraživanju je sudjelovalo 18.500 ljudi iz različitih gradova, a na temelju njihovih odgovora sastavljen je rang listu. Na listi je 19 velikih gradova, a osam njih je iz Europe.
- London (Engleska) zauzeo je prvo mjesto. Londonska podzemna željeznica (“Tube”) ima odličnu reputaciju, a 86 posto Londona ocijenilo je pozitivno.
- Beč (Austrija) zauzeo je drugo mjesto u Europi. Javni prijevoz u Beču je jeftin, čist i brz, a 84 posto Bečana je zadovoljno, što Beč svrstava na prvo mjesto u Europskoj uniji.
- Zürich (Švicarska) je na trećem mjestu s 81 posto zadovoljnih građana. Posebno je pohvaljena “Zürich Card”, koja omogućava jednostavno korištenje javnog prijevoza.
Ostali gradovi u Europi s dobrim javnim prijevozom
- Brighton (Engleska) je na četvrtom mjestu s 80 posto zadovoljnih korisnika javnog prijevoza, a posebno su pohvaljeni autobusni sustav i lakša pješačenja.
- Edinburgh (Škotska) dijeli četvrto mjesto s Brightonom, s 80 posto zadovoljnih građana. Javni prijevoz u Edinburghu smatra se vrlo pouzdanim.
- Oslo (Norveška) je na petom mjestu, s 79 posto zadovoljnih građana, a “Oslo Pass” omogućava jednostavnije putovanje.
- Warschau (Poljska) također zauzima peto mjesto s 79 posto zadovoljnih, a pohvaljena je veličina tramvajske mreže.
- Tallinn (Estonija), iako manji grad, ima dobro razvijen javni prijevoz koji je besplatan za građane, a 77 posto stanovnika je zadovoljno.
Austrija
Ugostiteljima prijete velike kazne zbog neprijavljivanja napojnica
U austrijskoj ugostiteljskoj industriji izbila je velika polemika zbog oporezivanja napojnica od strane ÖGK (Austrijska zdravstvena osiguravajuća kompanija). Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, napojnice su postale vidljive u bilancama, što ih čini lakšim za oporezivanje, a to je dovelo do visokih poreznih zahtjeva, na što su se mnogi ugostitelji pobunili.
Zakon o napojnicama izazvao bijes među ugostiteljima
Gastronomi, posebno u Beču, izrazili su ogorčenje zbog ove promjene, a isti stav ima i predstavnik ugostitelja iz Salzburga, Ernst Pühringer, donosi Salzburg Nachrichten. On je izvijestio o strogim inspekcijama i velikom broju pritužbi na ovu poreznu praksu. Mario Pulker, predsjednik sektora ugostiteljstva, zatražio je da napojnice ostanu oslobođene od poreza i doprinosa.
U Salzburg dolazi velika porezna prijetnja
Jedan od najdrastičnijih slučajeva dolazi iz Salzburga, gdje vlasnik restorana Sternbräu mora platiti više od 100.000 eura na temelju naplaćenih napojnica svojih zaposlenika. Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, koje sada čine više od polovice prihoda, restoran je suočen s velikim poreznim dugovanjem, prenosi Heute.
Povećana porezna opterećenja zbog kartičnih uplata
Prije nego što su napojnice počele biti plaćane karticama, iznos napojnica bio je teško uočljiv za porezne vlasti, te se procjena obavljala na temelju paušalnih iznosa. S obzirom na porast kartičnih uplata, sada se svaki iznos napojnice detaljno prati, što je rezultiralo znatno višim porezima za ugostitelje.
Pozicija ÖGK i mišljenje ugostitelja
ÖGK objašnjava da je oporezivanje napojnica u interesu zaposlenika jer doprinosi njihovoj mirovinskoj štednji. Međutim, Walter Veit, predsjednik Austrijske hotelijerske udruge, smatra da napojnica treba biti nagrada za dobar servis, a ne sredstvo za popunjavanje proračunskih rupa.
You must be logged in to post a comment Login