Hrvati u Austriji
IZ POVIJESTI HKM BEČ: p. Efrem i početak koordiniranog rada u Hrvatskim katoličkim misijama u Austriji
KUJUNDŽIĆ, Efrem (Stipan, Stjepan)
(Verušić, 17. I. 1915. – Beč, 10. II. 1996.), franjevac. Sin je Pavla i Marte, rođ. Poljaković. Na krštenju u subotičkoj župi sv. Terezije dobio je ime Stjepan. Osnovnu školu polazio je na Verušiću, šest razreda gimnazije u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Varaždinu te dva razreda u Državnoj drugoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, u kojoj je 1937. položio viši tečajni ispit.
U novicijat Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda stupio je na Trsatu 1932. dobivši redovničko ime Efrem. Jednostavne redovničke zavjete položio je 1933. na Trsatu, a svečane redovničke zavjete 1937. u Varaždinu.
Bogoslovni fakultet pohađao je u Zagrebu, Mostaru i Münchenu. Za svećenika je zaređen na Trsatu 1938. Mudroslovni fakultet u Zagrebu upisuje 1939., a diplomirao je 10. III. 1944.
U Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Varaždinu predavao je fiziku i matematiku od 1944., a nakon njezina ukidanja premješten je za predstojnika franjevačkoga samostana u Zemunu (1947.-48). U samostan u Varaždin vraća se 1949., prvo kao vikar samostana, zatim kao gvardijan 1951.-53. a istodobno je i definitor Provincije. U franjevačkom samostanu u Zagrebu boravi 1954.-70., isprva kao gvardijan i profesor u novoosnovanoj Franjevačkoj gimnaziji u Zagrebu do 1959., zatim kao definitor Provincije i profesor u gimnaziji (1960.-62.), pa ponovno kao gvardijan samostana i profesor u gimnaziji (1963.-65.) te kao vikar samostana, prokurator ekonom Provincije i profesor u gimnaziji (1966.-70.). U međuvremenu je bio generalni vizitator Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Dalmaciji (1961.) te Franjevačke provincije Bosne Srebrne (1963.).
Dekretom Biskupske konferencije Jugoslavije (BKJ) iz 1971. imenovan je misionarom u Austriji i postaje delegat za sve hrvatske misionare u hrvatskim katoličkim misijama u Austriji. Tada, kao naddušobrižnik, preuzima brigu sustavnog i organiziranog rada u svim hrvatskim katoličkim misijama u Austriji.
Članom Vijeća BKJ za hrvatsku migraciju imenovan je 1972. Bio je voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču 1971.-84.
Bečki nadbiskup kardinal Franz König imenovao ga je članom Duhovnoga vijeća Bečke nadbiskupije (Erzbischöflichen geislichen Rat) 1980. godine.
Osim što je vršio službu naddušobrižnika za sve hrvatske katoličke misije u Austriji, istodobno je bio i ravnatelj crkve Am Hof u Beču.
Zlatnu misu proslavio je u subotičkoj franjevačkoj crkvi sv. Mihovila 1993.
Dekretom Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Hrvatske biskupske konferencije (HBK) iz 1993. razriješen je dužnosti hrvatskoga dušobrižnika u Austriji, dužnosti hrvatskoga naddušobrižnika te člana Vijeća za migraciju HBK. Nakon toga do smrti ostaje kao iskusni i neumorni umirovljenik na pomoći Hrvatskoj katoličkoj misiji u Beču i u crkvi te misiji Am Hof.
Za više od dvadeset godina koliko je bio delegat za hrvatske dušobrižnike osnivale su nove misije, dolazili novi misionari, socijalni radnici i časne sestre i svestrano se razvio pastoralni i socijalni rad među hrvatskim radnicima u Austriji, a on je sve to koordinirao i vodio te istodobno bio aktivni pastoralni radnik u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Beču, pri čemu je uspješno surađivao s crkvenim vlastima u Austriji na biskupskoj i nacionalnoj razini.
Bio je voljen svećenik i cijenjen propovjednik kod naroda, dinamičan i blizak ljudima, te su ga vjernici doživljavali kao osobnog prijatelja njihovih obitelji. Tijekom 1990-ih godina potrebitim Hrvatima u Vojvodini pomagao je preko Dobrotvorne zajednice Amor vincit iz Subotice.
Pokopan je u Zagrebu u franjevačkoj grobnici na Mirogoju.
T.N.
Foto: Kroativ I HKM Beč I Ilustracija
Izvor: Arhiv Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Zagreb.
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
You must be logged in to post a comment Login