Austrija
Istraživanje: Evo koliko stanovnici Austrije planiraju uštedjeti na kupnji pred Božić
Prema aktualnoj studiji portala za usporedbu tarifa durchblicker, sedam od deset stanovnika Austrije želi ove godine smanjiti potrošnju za Božić zbog stalne inflacije. Većina ispitanih planira štedjeti, posebice na poklonima i ukrasnim predmetima.
38 posto sudionika istraživanja durchblicker namjerava kupovati manje darova, dok svaki osmi uopće ne želi darivati. Svega dva posto planira staviti više poklona pod božićno drvce. Odluka o smanjenju potrošnje temelji se na trenutnoj situaciji s prihodima, budući da je 8 od 10 kućanstava i dalje pogođeno inflacijom. Gotovo 370.000 kućanstava više ne može pokriti tekuće troškove. Ipak, neki su ispitanici malo optimističniji u pogledu budućnosti.
“Nakon godina pandemije i goleme inflacije, vjerojatno će ove godine biti teško dosegnuti pretkriznu razinu iz 2019. u maloprodaji”, rekao je Martin Spona, imenovani izvršni direktor i financijski stručnjak, komentirajući rezultate aktualnog istraživanja. “69 posto kaže da su se više ograničili u posljednja tri mjeseca zbog inflacije, a otprilike isti broj ljudi želi isto učiniti za Božić. Strukovno udruženje pretpostavlja pad kupnje božićnih darova od 9 posto po glavi stanovnika ove godine.”
Međutim, prema istraživanju durchblickera, postoje razlike u usporedbi saveznih pokrajina: Dok 82 posto ispitanika u Gradišću i 75 posto u Koruškoj kaže da više pažnje posvećuju svom novcu za Božić, u Vorarlbergu je to samo 63 posto. Tri četvrtine ispitanika koji žele uštedjeti planira smanjitikupnju darova, 60 posto božićne ukrase, 47 posto božićna drvca i 45 posto kupovinu namirnica oko blagdana.
Prema anketi, udio kućanstava u Austriji koja ne mogu pokriti svoje stalne troškove svojim trenutnim prihodima iznosi 9 posto. To odgovara broju od oko 370.000 kućanstava. U odnosu na svibanj ove godine riječ je o smanjenju za tri posto ili oko 130.000 kućanstava. Tada je još 50 posto kućanstava bilo pogođeno visokim troškovima grijanja, dok je u sadašnjem istraživanju to samo 38 posto. Slična je situacija i s troškovima električne energije: nedavno je 45 posto izjavilo da je osjetilo naglo povećanje cijena, dok je trenutno to oko trećine. U području potrošnje rast cijena hrane i dalje je najizrazitiji za gotovo dvije trećine, iako je u blagom padu. Prilikom posjeta restoranima i barovima, gotovo 60 posto ispitanika izjavilo je da snažno primjećuju učinke inflacije, što je rezultat koji je ostao nepromijenjen u odnosu na prvo polugodište.
“Troškovi za svakodnevni život ostali su visoki, a kućanstva u Austriji to primjećuju svaki put kada kupuju namirnice. Međutim, već nekoliko mjeseci postoje znatno jeftinije cijene električne energije i plina i taj se potencijal sada mora iskoristiti”, kaže Spona. Prema anketi, samo 18 posto kućanstava izjavilo je da je već promijenilo dobavljača plina kako bi uštedjelo novac. Kod električne energije taj udio iznosi 47 posto. Najveća spremnost na promjenu vidljiva je u području mobilnih komunikacija, gdje je 55 posto kućanstava već barem jednom promijenilo pružatelja usluga. Promjenom opskrbljivača plinom prosječna obitelj može uštedjeti do 1.300 €, a promjenom opskrbljivača električnom energijom do 700 €. Konkretno, kućanstva koja troše više od 2900 kWh električne energije godišnje ili još uvijek plaćaju više od 40 centi po kWh sada bi trebala razmisliti o promjeni dobavljača.
87 posto stanovništva pretpostavlja da će cijene nastaviti rasti i u 2024. To je 12 posto više nego u prvom polugodištu. Ipak, kućanstva su nešto sigurnija u nadolazeću godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, samo 56 posto zabrinuto je za svoju financijsku budućnost, u usporedbi s dvije trećine ranije. U svibnju ove godine, 55 posto je reklo da su se morali zadovoljiti smanjenim prihodima kućanstva, primjerice zbog otpuštanja ili gubitka prekovremenog rada. U sadašnjem istraživanju to je sada 18 postotnih bodova manje. Gotovo svaki peti ispitanik izjavio je da mu je neto prihod kućanstva porastao u posljednja tri mjeseca. Osim toga, 43 posto stanovništva očekuje porast u idućoj godini. Njih oko 70 posto očekuje povećanje plaća zbog kolektivnih ugovora. Svaki peti ispitanik očekuje subvencije ili kompenzaciju inflacije od savezne vlade, a svaki šesti očekuje premiju ili bonus od poslodavca.
Austrija
Pozor! Nemojte se javiti ako vas u Austriji zove ovaj broj
U Austriji ponovo raste broj slučajeva telefonskih prevara. Sve više ljudi prima pozive s britanskih brojeva, a sada upozorava i RTR.
Pozivi s brojevima s pozivnom oznakom +44 sve češće se pojavljuju na ekranima mobilnih telefona. Radi se o novoj prevarantskoj metodi. Rundfunk und Telekom Regulierungs-GmbH (RTR) sada upozorava građane da prevaranti pokušavaju izvući osobne podatke putem tih poziva. Od 1. ožujka već je zabilježeno 250 pritužbi u službi za prijavu zloupotrebe brojeva.
Tipično, prevarantske taktike izgledaju ovako: Ženski glas putem računala tvrdi da se radi o ponudi za posao i traži da dodate broj +44 na svoje WhatsApp kontakte. Na taj način prevaranti mogu besplatno komunicirati s odabranim žrtvama, a šanse da dođu do osobnih podataka su vrlo velike. Kako upozorava Dr. Klaus M. Steinmaurer, direktor RTR-a za telekomunikacije, ljudi često nesvjesno reagiraju na poruke i mogu nesvjesno podijeliti svoje podatke.
RTR također upozorava da bi ljudi trebali biti oprezni pri pozivima iz inozemstva, jer su prevaranti počeli koristiti brojeve iz drugih zemalja zbog propisa koji od početka godine onemogućuju prevarantske pozive s lažnim austrijskim brojevima.
Austrija
Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru
Šezdesetogodišnji muškarac od 2011. godine primao je dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu za svoju sestru s invaliditetom, iako je ona živjela u inozemstvu. Šteta je ogromna.
Muškarac iz Bosne i Hercegovine navodno je još 2011. godine prijavio svoju 62-godišnju sestru na svojoj adresi kao fiktivnog stanara te je u njezino ime podnio zahtjev za dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu kod Austrijskog mirovinskog osiguranja.
Kako bi ispunio službene uvjete, poput produženja boravišne dozvole i liječničkih pregleda potrebnih za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, povremeno je dovodio svoju sestru u Austriju na kratke periode.
Na taj je način uspio prevariti mirovinsko osiguranje i do listopada 2024. godine primiti socijalne naknade u ukupnom iznosu većem od 100.000 eura, koje su mu, kao skrbniku, bile isplaćene na račun.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao djelo te je protiv njega podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Innsbrucku zbog sumnje na tešku prijevaru u području socijalne pomoći.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
