Austrija
Istraživanje: Evo koliko stanovnici Austrije planiraju uštedjeti na kupnji pred Božić
Prema aktualnoj studiji portala za usporedbu tarifa durchblicker, sedam od deset stanovnika Austrije želi ove godine smanjiti potrošnju za Božić zbog stalne inflacije. Većina ispitanih planira štedjeti, posebice na poklonima i ukrasnim predmetima.
38 posto sudionika istraživanja durchblicker namjerava kupovati manje darova, dok svaki osmi uopće ne želi darivati. Svega dva posto planira staviti više poklona pod božićno drvce. Odluka o smanjenju potrošnje temelji se na trenutnoj situaciji s prihodima, budući da je 8 od 10 kućanstava i dalje pogođeno inflacijom. Gotovo 370.000 kućanstava više ne može pokriti tekuće troškove. Ipak, neki su ispitanici malo optimističniji u pogledu budućnosti.
“Nakon godina pandemije i goleme inflacije, vjerojatno će ove godine biti teško dosegnuti pretkriznu razinu iz 2019. u maloprodaji”, rekao je Martin Spona, imenovani izvršni direktor i financijski stručnjak, komentirajući rezultate aktualnog istraživanja. “69 posto kaže da su se više ograničili u posljednja tri mjeseca zbog inflacije, a otprilike isti broj ljudi želi isto učiniti za Božić. Strukovno udruženje pretpostavlja pad kupnje božićnih darova od 9 posto po glavi stanovnika ove godine.”
Međutim, prema istraživanju durchblickera, postoje razlike u usporedbi saveznih pokrajina: Dok 82 posto ispitanika u Gradišću i 75 posto u Koruškoj kaže da više pažnje posvećuju svom novcu za Božić, u Vorarlbergu je to samo 63 posto. Tri četvrtine ispitanika koji žele uštedjeti planira smanjitikupnju darova, 60 posto božićne ukrase, 47 posto božićna drvca i 45 posto kupovinu namirnica oko blagdana.
Prema anketi, udio kućanstava u Austriji koja ne mogu pokriti svoje stalne troškove svojim trenutnim prihodima iznosi 9 posto. To odgovara broju od oko 370.000 kućanstava. U odnosu na svibanj ove godine riječ je o smanjenju za tri posto ili oko 130.000 kućanstava. Tada je još 50 posto kućanstava bilo pogođeno visokim troškovima grijanja, dok je u sadašnjem istraživanju to samo 38 posto. Slična je situacija i s troškovima električne energije: nedavno je 45 posto izjavilo da je osjetilo naglo povećanje cijena, dok je trenutno to oko trećine. U području potrošnje rast cijena hrane i dalje je najizrazitiji za gotovo dvije trećine, iako je u blagom padu. Prilikom posjeta restoranima i barovima, gotovo 60 posto ispitanika izjavilo je da snažno primjećuju učinke inflacije, što je rezultat koji je ostao nepromijenjen u odnosu na prvo polugodište.
“Troškovi za svakodnevni život ostali su visoki, a kućanstva u Austriji to primjećuju svaki put kada kupuju namirnice. Međutim, već nekoliko mjeseci postoje znatno jeftinije cijene električne energije i plina i taj se potencijal sada mora iskoristiti”, kaže Spona. Prema anketi, samo 18 posto kućanstava izjavilo je da je već promijenilo dobavljača plina kako bi uštedjelo novac. Kod električne energije taj udio iznosi 47 posto. Najveća spremnost na promjenu vidljiva je u području mobilnih komunikacija, gdje je 55 posto kućanstava već barem jednom promijenilo pružatelja usluga. Promjenom opskrbljivača plinom prosječna obitelj može uštedjeti do 1.300 €, a promjenom opskrbljivača električnom energijom do 700 €. Konkretno, kućanstva koja troše više od 2900 kWh električne energije godišnje ili još uvijek plaćaju više od 40 centi po kWh sada bi trebala razmisliti o promjeni dobavljača.
87 posto stanovništva pretpostavlja da će cijene nastaviti rasti i u 2024. To je 12 posto više nego u prvom polugodištu. Ipak, kućanstva su nešto sigurnija u nadolazeću godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, samo 56 posto zabrinuto je za svoju financijsku budućnost, u usporedbi s dvije trećine ranije. U svibnju ove godine, 55 posto je reklo da su se morali zadovoljiti smanjenim prihodima kućanstva, primjerice zbog otpuštanja ili gubitka prekovremenog rada. U sadašnjem istraživanju to je sada 18 postotnih bodova manje. Gotovo svaki peti ispitanik izjavio je da mu je neto prihod kućanstva porastao u posljednja tri mjeseca. Osim toga, 43 posto stanovništva očekuje porast u idućoj godini. Njih oko 70 posto očekuje povećanje plaća zbog kolektivnih ugovora. Svaki peti ispitanik očekuje subvencije ili kompenzaciju inflacije od savezne vlade, a svaki šesti očekuje premiju ili bonus od poslodavca.
Austrija
Veliki porezni zaokret: Umirovljenici mogu zadržati do 2.000 eura mjesečno bez poreza
Austrijska savezna vlada odustaje od planiranog uvođenja paušalnog poreza od 25 % na dodatnu zaradu uz mirovinu. Umjesto toga, priprema se novo porezno rješenje koje uključuje neoporezivi iznos, čime bi se znatno rasteretili umirovljenici koji nastavljaju raditi.
Cilj ostaje nepromijenjen: potaknuti što veći broj građana da ostanu u radnom odnosu i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutačno u Austriji oko 71.000 umirovljenika ostvaruje dodatni prihod kroz rad, a vlada želi taj broj povećati poreznim olakšicama.
Zašto se odustalo od paušalnog poreza?
Planirana „flat tax“ bila je pod snažnim kritikama jer bi najviše koristila umirovljenicima s visokim dodatnim primanjima, dok bi oni s manjim prihodima imali minimalnu korist. Zbog toga se sve više isticalo da je neoporezivi prag socijalno pravednije rješenje.
I iz redova vladajućih stranaka potvrđeno je da bi takav model bio preciznije usmjeren i pravedniji, jer bi omogućio da manji dodatni prihodi u potpunosti ostanu neoporezivi.
Koliki bi mogao biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema informacijama iz javnosti razmatra se mjesečni neoporezivi iznos između 1.500 i 2.000 eura. Time bi velik dio umirovljenika mogao raditi bez dodatnog poreznog opterećenja.
Ministar gospodarstva ističe da nije presudan tehnički model oporezivanja, već stvarni poticaj da se ljudima rad u mirovini financijski isplati.
Što slijedi?
Detalji provedbe i vremenski okvir još nisu poznati. Međutim, jasno je da vlada ovim zaokretom želi:
- povećati prihvaćenost mjere među umirovljenicima
- potaknuti dulji ostanak u svijetu rada
- ublažiti nedostatak radne snage u gospodarstvu
Austrija
Žestoki istup FPÖ-a: „Ovo nije država kakvu želimo!“
Zamjenik pokrajinskog premijera Donje Austrije Udo Landbauer (FPÖ) u opširnom intervjuu za Heute iznio je oštre kritike na račun savezne vlade, sigurnosne politike, migracija, socijalne pomoći i društvenih promjena u Austriji.
Vlada pred padom
Landbauer rad aktualne savezne vlade opisuje kao katastrofalan te tvrdi da koalicija triju stranaka više nema potporu građana. Prema njegovu mišljenju, vlada bi trebala priznati neuspjeh i otvoriti put prijevremenim izborima.
Sigurnost sve lošija
Govoreći o sigurnosnoj situaciji, ističe da se stanje nije poboljšalo te kao primjer navodi postavljanje betonskih barijera na božićnim sajmovima, što vidi kao dokaz rastuće nesigurnosti.
Spajanje obitelji i migracije
Landbauer dovodi u pitanje najavljeni prekid spajanja obitelji, navodeći da je u prvih deset mjeseci godine zabilježeno oko 900 takvih slučajeva, većinom iz Sirije i Afganistana.
Kritika društvenih i kulturnih promjena
Oštro se protivi pojavama koje smatra napadom na tradiciju, poput nastupa drag queen izvođača na dječjim manifestacijama, te odbacuje rodno osjetljiv jezik, nazivajući ga besmislenim i ideološkim nametanjem.
Socijalna pomoć i državljanstvo
Posebno naglašava da socijalna pomoć ne smije biti “wellness-program” za migrante, već bi, prema njegovu stavu, trebala biti vezana uz austrijsko državljanstvo.
Kritike na račun SPÖ-a i ÖVP-a
Landbauer oštro napada vicekancelara Andreasa Bablera, tvrdeći da ne donosi ništa pozitivno za zemlju, te optužuje ÖVP da se lažno predstavlja kao gospodarska stranka unatoč višegodišnjoj recesiji.
Corona i posljedice
Pandemiju i dalje smatra nerazriješenim poglavljem, ističući da su mjere ozbiljno narušile slobode građana, a najveću štetu pretrpjela su djeca i mladi. Po njegovu mišljenju, to razdoblje mora se temeljito analizirati kako se slične situacije ne bi ponovile.
Austrija
Vlada mijenja pravila igre: Rad u mirovini postaje zlatna prilika za sve
Austrijska savezna vlada odustaje od ranije planiranog modela oporezivanja dodatne zarade umirovljenika. Umjesto jedinstvenog poreza od 25 % na prihode ostvarene uz mirovinu, uvodi se neoporezivi iznos (porezni prag) koji bi trebao potaknuti starije građane da nastave raditi i nakon odlaska u mirovinu.
Cilj reforme ostaje isti: što više ljudi motivirati da ostanu aktivni na tržištu rada i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutno u Austriji oko 71.000 umirovljenika radi, a vlada želi taj broj znatno povećati pomoću financijskih poticaja.
Zašto se model mijenja?
Prvotni plan s paušalnim porezom najviše bi koristio umirovljenicima s većim prihodima, što je izazvalo kritike. Novi pristup s neoporezivim iznosom trebao bi biti pravedniji i privlačniji širem krugu ljudi, uključujući one s manjim dodatnim primanjima.
Predstavnici vladajućih stranaka potvrđuju da će novi sustav omogućiti da i mali dodatni prihodi ostanu neoporezivi, čime se rad u mirovini stvarno „isplati“.
Koliki će biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema dostupnim informacijama razmatra se mjesečni neoporezivi prag između 1.500 i 2.000 eura. Time bi umirovljenici mogli zadržati znatno veći dio svoje zarade bez dodatnog poreznog opterećenja.
Vlada poručuje da nije presudan tehnički detalj modela, već spremnost ljudi da rade dulje – a novi sustav trebao bi upravo to potaknuti.
