Austrija
Irska zbog novih mutacija koronavirusa stavila Austriju na crvenu listu

Irska je stavila Austriju na crvenu listu. To znači da će svi putnici koji dolaze iz Austrije u Irskoj morati ići u obaveznu 14-dnevnu karantenu.
Irska je danas stavila Austriju na svoju crvenu listu uz pooštrena ograničenja ulaska zbog mutacije koronavirusa. Tako će u budućnosti putnici koji dolaze iz Austrije morati ići u 14-dnevnu karantenu izjavio je irski premijer Micheal Martin, a prenosi Reuters.
Besplatno testiranje na koronavirus za osobe koje dolaze iz Austrije neće biti moguće, nego će oni morati sami snositi troškove testiranja. Do sada su svi putnici koji su dolazili iz Austrije u Irsku mogli nakon pet dana i negativnog korona testa završiti 14-dnevnu karantenu.
Temeljem prikupljenih podataka može se utvrditi da na području Republike Irske živi oko 20.000 Hrvata. Točnu brojku teško je odrediti zbog velike dinamike migracija u oba smjera. Zadnjih je godina, osim trenda smanjenja dolazaka Hrvata, prisutan i val povratka/odlazaka – dijelom natrag u Hrvatsku, a dijelom u druge države Europske unije i svijeta.
Hrvati se u Irsku počinju doseljavati krajem devedesetih, no početkom dvije tisućitih migracije se smanjuju, a ulaskom Irske/Europske unije u gospodarsku krizu broj dolazaka je gotovo prepolovljen. Značjno povećanje bilježi se godinu dana nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Od 2017. godine trend dolazaka se smanjuje. Razlozi su gospodarska neizvjesnost uzrokovana BREXIT sporazumom i veliko povećanje troškova života, osobito u glavnom gradu Dublinu. Zadnje migracije hrvatskih iseljenika više su usredotočena na manje gradove.
- Austrijska policija ima važno upozorenje za večeras
- Incident u Beču: Rasističke uvrede i nacističke izjave u parku – jedna osoba uhićena
- „Friedhof der Namenlosen“ – Tiho počivalište zaboravljenih duša na obali Dunava
- Medicinsko čudo: Najmanja beba na svijetu preživjela
- Sirijske bande preuzele Graz: Droga, nasilje i borba za teritorij usred Austrije
Austrija
Austrijska policija ima važno upozorenje za večeras
Policija upozorava na moguće slučajeve oštećenja imovine i narušavanja mira tijekom predstojećeg Halloween slavlja. Tradicionalno, djeca i mladi 31. listopada u večernjim satima obilaze kuće i stanove, izgovarajući poznatu rečenicu „Slatkiš ili nestašluk“, tražeći slatkiše – ili najavljujući bezazlenu šalu.
Kada “nestašluci” postaju kaznena djela
Policija podsjeća da uništavanje, oštećivanje ili prljanje kuća, automobila, poštanskih sandučića i kanti za smeće, kao i verbalne prijetnje ili krađe, predstavljaju kaznena djela koja će se bez iznimke prijavljivati.
Tijekom večeri i noći pojačat će se policijske patrole, a službenici će pravodobno reagirati na svaku prijavu kaznenog ponašanja.
Odgovornost i za djecu mlađu od 14 godina
Iako djeca mlađa od 14 godina ne podliježu kaznenoj odgovornosti, oštećene osobe mogu zatražiti naknadu štete putem građanskog postupka – primjerice, troškove čišćenja fasade ili popravka oštećene imovine. U takvim slučajevima obavještava se i nadležna služba za zaštitu djece i mladeži.
Prevencija kroz razgovor
Policija apelira na roditelje i skrbnike da još prije Halloweena razgovaraju sa svojom djecom i tinejdžerima.
„Objasnite im da čak i naizgled bezopasne šale mogu imati pravne posljedice“, poručuje policija.
Roditeljima se savjetuje da se dogovore s djecom o planu kretanja, vremenu povratka i granicama dopuštenog ponašanja. Zakon o zaštiti mladih (Jugendschutzgesetz) pritom jasno definira što je primjereno i dopušteno.
Policija naglašava da svijest i pravovremeni razgovori mogu spriječiti neugodnosti, kaznene prijave i materijalnu štetu – te omogućiti da Halloween ostane ono što bi trebao biti: sigurno i zabavno slavlje.
Austrija
Incident u Beču: Rasističke uvrede i nacističke izjave u parku – jedna osoba uhićena
U bečkom okrugu Floridsdorf u srijedu navečer došlo je do ozbiljnog incidenta u kojem su mladi u parku bili izloženi rasističkim uvredama. Policija je intervenirala nakon što je uočila sukob između skupine tinejdžera i troje odraslih osoba u parku u Herchenhahngasseu.
Prema izvješću austrijskog portala Heute, tijekom policijske intervencije 35-godišnji muškarac, državljanin Njemačke, izgovarao je nacističke izjave i ideološke poruke upućene mladima. Zbog toga je odmah uhićen. Tijekom uhićenja jedan je policajac ozlijeđen udarcem laktom, a situacija je dodatno eskalirala, pa su pozvane dodatne policijske snage.
U incidentu su sudjelovala i dvojica 14-godišnjih austrijskih državljana, koji su, prema navodima policije, sudjelovali u fizičkom sukobu te su također prijavljeni vlastima. Osim 35-godišnjeg napadača, kazneno su prijavljene i njegove dvije poznanice, austrijske državljanke stare 28 i 36 godina.
Bečka policija vodi istragu zbog sumnje na rasno motivirane uvrede i promicanje nacističke ideologije, što u Austriji predstavlja teško kazneno djelo prema Zakonu o zabrani nacističke propagande (Verbotsgesetz).
Austrija
„Friedhof der Namenlosen“ – Tiho počivalište zaboravljenih duša na obali Dunava
Na samom rubu Beča, u Alberner Hafen-u, nalazi se jedno od najneobičnijih i najdirljivijih mjesta u Austriji – Groblje bezimenih (Friedhof der Namenlosen). Ovdje su od 1840. do 1940. godine sahranjivani ljudi koje je rijeka Dunav izbacila na obalu – utopljenici bez poznatog identiteta, porijekla ili uzroka smrti.
Skromne humke, jednostavni kovačkim željezom izrađeni križevi i male pločice s natpisima poput „namenlos“, „unbekannt“, „männlich“ ili „weiblich“ svjedoče o prolaznosti života i tajanstvenosti sudbine. Procjenjuje se da je tu počivalo oko 600 ljudi, od kojih je tek mali broj naknadno identificiran.
Zbog čestih poplava groblje je 1900. premješteno iza zaštitnog nasipa, a 1935. je dobilo kameni zid i malu kapelu – „Kapelu uskrsnuća (Auferstehungskapelle)“, u kojoj se i danas održavaju misne službe. Nakon izgradnje luke Albern 1939. godine, promijenila se struja Dunava i više nije bilo novih tijela koja bi voda izbacila. Posljedni ukop zabilježen je 1940. godine.
Posebno mjesto u historiji ovog groblja zauzima Josef Fuchs (1906.–1996.), dobrovoljni grobar koji je gotovo cijeli život brinuo o groblju. Zahvaljujući njegovoj posvećenosti i trudu, mnoge žrtve nisu ostale sasvim bezimene. Kroz oglase i opise nestalih osoba Fuchs je uspio identificirati brojne utopljenike, a njegova se porodica i danas volonterski brine o groblju.
Uoči Svisvetih (Allerheiligen) i Dušnog dana (Allerseelen) svake se godine na ovom mjestu održavaju molitve, blagoslov grobova i sveta misa za sve preminule. Posebnu simboliku nosi i tradicija ribarskog udruženja iz Alberna: oni svake godine u novembru izrađuju splav ukrašen cvijećem, vijencima i svijećama, koji puštaju niz Dunav s natpisom:
„Den Opfern der Donau“ – „Žrtvama Dunava“,
ispisanim na njemačkom, češkom i mađarskom jeziku.
Tako se svake godine, tiho i dostojanstveno, odaje počast dušama koje je Dunav odnio, a nikada nije vratio njihovim domovima.



