Policija upozorava na moguće slučajeve oštećenja imovine i narušavanja mira tijekom predstojećeg Halloween slavlja. Tradicionalno, djeca i mladi 31. listopada u večernjim satima obilaze kuće i stanove, izgovarajući poznatu rečenicu „Slatkiš ili nestašluk“, tražeći slatkiše – ili najavljujući bezazlenu šalu.

Kada “nestašluci” postaju kaznena djela

Policija podsjeća da uništavanje, oštećivanje ili prljanje kuća, automobila, poštanskih sandučića i kanti za smeće, kao i verbalne prijetnje ili krađe, predstavljaju kaznena djela koja će se bez iznimke prijavljivati.

Tijekom večeri i noći pojačat će se policijske patrole, a službenici će pravodobno reagirati na svaku prijavu kaznenog ponašanja.

Odgovornost i za djecu mlađu od 14 godina

Iako djeca mlađa od 14 godina ne podliježu kaznenoj odgovornosti, oštećene osobe mogu zatražiti naknadu štete putem građanskog postupka – primjerice, troškove čišćenja fasade ili popravka oštećene imovine. U takvim slučajevima obavještava se i nadležna služba za zaštitu djece i mladeži.

Prevencija kroz razgovor

Policija apelira na roditelje i skrbnike da još prije Halloweena razgovaraju sa svojom djecom i tinejdžerima.

„Objasnite im da čak i naizgled bezopasne šale mogu imati pravne posljedice“, poručuje policija.

Roditeljima se savjetuje da se dogovore s djecom o planu kretanja, vremenu povratka i granicama dopuštenog ponašanja. Zakon o zaštiti mladih (Jugendschutzgesetz) pritom jasno definira što je primjereno i dopušteno.

Policija naglašava da svijest i pravovremeni razgovori mogu spriječiti neugodnosti, kaznene prijave i materijalnu štetu – te omogućiti da Halloween ostane ono što bi trebao biti: sigurno i zabavno slavlje.

Na samom rubu Beča, u Alberner Hafen-u, nalazi se jedno od najneobičnijih i najdirljivijih mjesta u Austriji – Groblje bezimenih (Friedhof der Namenlosen). Ovdje su od 1840. do 1940. godine sahranjivani ljudi koje je rijeka Dunav izbacila na obalu – utopljenici bez poznatog identiteta, porijekla ili uzroka smrti.

Skromne humke, jednostavni kovačkim željezom izrađeni križevi i male pločice s natpisima poput „namenlos“, „unbekannt“, „männlich“ ili „weiblich“ svjedoče o prolaznosti života i tajanstvenosti sudbine. Procjenjuje se da je tu počivalo oko 600 ljudi, od kojih je tek mali broj naknadno identificiran.

Zbog čestih poplava groblje je 1900. premješteno iza zaštitnog nasipa, a 1935. je dobilo kameni zid i malu kapelu – „Kapelu uskrsnuća (Auferstehungskapelle)“, u kojoj se i danas održavaju misne službe. Nakon izgradnje luke Albern 1939. godine, promijenila se struja Dunava i više nije bilo novih tijela koja bi voda izbacila. Posljedni ukop zabilježen je 1940. godine.

Posebno mjesto u historiji ovog groblja zauzima Josef Fuchs (1906.–1996.), dobrovoljni grobar koji je gotovo cijeli život brinuo o groblju. Zahvaljujući njegovoj posvećenosti i trudu, mnoge žrtve nisu ostale sasvim bezimene. Kroz oglase i opise nestalih osoba Fuchs je uspio identificirati brojne utopljenike, a njegova se porodica i danas volonterski brine o groblju.

Uoči Svisvetih (Allerheiligen) i Dušnog dana (Allerseelen) svake se godine na ovom mjestu održavaju molitve, blagoslov grobova i sveta misa za sve preminule. Posebnu simboliku nosi i tradicija ribarskog udruženja iz Alberna: oni svake godine u novembru izrađuju splav ukrašen cvijećem, vijencima i svijećama, koji puštaju niz Dunav s natpisom:

„Den Opfern der Donau“ – „Žrtvama Dunava“,
ispisanim na njemačkom, češkom i mađarskom jeziku.

Tako se svake godine, tiho i dostojanstveno, odaje počast dušama koje je Dunav odnio, a nikada nije vratio njihovim domovima.

Pred pregovore o kolektivnom ugovoru u austrijskoj trgovini sljedećeg tjedna, sindikat vida iznio je snažne zahtjeve: traže povećanje plaća “znatno iznad inflacije zadnje dvije godine” za više od 150.000 radnika u skladištima, 430.000 zaposlenih u trgovini i 20.000 naučnika.

Predsjednica sindikalnog sektora za usluge, Christine Heitzinger, istaknula je da ti radnici rade danju i noću, često i vikendima, kako bi građani imali stalnu opskrbu osnovnim proizvodima.

Sindikat upozorava na teške radne uvjete – od niskih temperatura u rashlađenim skladištima, prašine, razbijene robe i otpada, do velikog rizika od ozljeda i stresa kod vozača dostave.

Zato sindikat traži ne samo veće plaće, nego i poboljšane uvjete rada, uključujući:

• jedan dodatni dan godišnjeg odmora,
• više dodatke za noćni rad,
• posebni dodatak za rad nedjeljom.

Sindikat vida ulazi u pregovore s jasnim zahtjevom – radnici u trgovini zaslužuju više poštovanja i bolju plaću. Ako se njihovi zahtjevi ne ispune, moguće su napetosti i pritisci na poslodavce u predstojećim kolektivnim pregovorima.