Hrvatska
Hrvatsku u kolovozu posjetilo više od 4 milijuna turista
U Hrvatskoj je u kolovozu 2021. godine ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,7 milijuna noćenja, odnosno 59 posto više dolazaka i 46 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 26,7 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 4 milijuna noćenja. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew). U usporedbi s rezultatima 2019. godine, u kolovozu ove godine ostvareno je 86 posto dolazaka i 93 posto noćenja ostvarenih u kolovozu 2019. godine.
Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (8,6 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (5,8 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (5,7 milijuna). Zatim slijede Zadarska (4,8 milijuna noćenja) Šibensko-kninska (2,3 milijuna) i Dubrovačko-neretvanska županija (1,9 milijuna). Destinacije koje su privukle najviše posjetitelja su Dubrovnik (164.000 dolazaka), Split (160.000), Rovinj (149.000), Medulin (125.000) i Poreč (125.000 dolazaka). Gledano prema tržištima, u kolovozu je najviše turista došlo iz Njemačke (1,1 milijun), Poljske (338.000), Austrije (317.000), Češke (250.000), Slovenije (239.000) i Italije (205.000). Od navedenih tržišta s najviše dolazaka u kolovozu, u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, u Hrvatsku je tijekom prethodnog mjeseca došlo 83 posto više gostiju iz Njemačke, 7 posto više gostiju iz Poljske, 182 posto više gostiju iz Austrije, 30 posto više gostiju iz Češke, 100 posto više gostiju iz Italije, dok su gosti iz Slovenije ostvarili slične rezultate turističkog prometa kao i u prošlogodišnjem kolovozu, piše htz.hr .
“S rezultatima u prvih osam mjeseci možemo biti zadovoljni i ovim putem se zahvaljujem svima na trudu, radu, prilagodljivosti i odgovornosti. Turistička godina se nastavlja, a o tome najbolje svjedoči činjenica da u ovom trenutku u Hrvatskoj boravi još oko 680.000 turista što je na razini broja turista koje smo imali u ovo vrijeme 2019. godine. To je odlična najava za rujan u kojem želimo nastaviti u istom ritmu kako bismo dodatno potaknuli gospodarski razvoj i osigurali turizmu još bolju startnu poziciju tijekom sljedeće godine. Posebno me veseli činjenica što prije svega ostvarujemo odlične financijske rezultate. Naime, vrijednost fiskaliziranih računa u turističkim djelatnostima tijekom prethodnog mjeseca bila je za 21 posto veća nego u kolovozu 2019., dok je na razini godine njihova vrijednost iznosila gotovo 18 milijardi kuna što je oko 84 posto vrijednosti iz prvih osam mjeseci 2019. godine. Vjerujem da će to biti svima poticaj da nastavimo stavljati naglasak na kvalitetu za kojom postoji značajna potražnja te održivo poslovanje koje je temelj razvoja turizma“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu, kampovima i hotelima, od čega su najveći rast u odnosu na proteklu godinu ostvarili kampovi (93 posto više) i hoteli (86 posto više noćenja) nakon čega slijedi privatni smještaj i čarter s rastom od oko 35 posto u noćenjima. U odnosu na kolovoz 2019. godine, najbolji rezultati ostvareni su u kampovima i čarteru koji su ostvarili 2 posto više noćenja (kampovi) nego u kolovozu 2019., odnosno 1 posto više noćenja (nautika – čarter).
“Iza nas je glavni dio ljetne sezone u kojem je cjelokupni hrvatski turistički sektor odradio izvrstan posao. Pred nama su tjedni u kojima, prema najavama naših najvažnijih partnera i turoperatora, možemo očekivati vrlo dobar turistički promet. Za posezonu smo pripremili nekoliko promotivnih aktivnosti kako bi našoj zemlji osigurali daljnju vidljivost na turističkom tržištu kao kvalitetne, raznolike i prije svega sigurne destinacije u kojoj se poštuju propisane epidemiološke mjere“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nadodavši kako će dio aktivnosti poput „Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!“ biti usmjereni prema Hrvatskoj kako bi čim veći broj domaćih gostiju motivirali na putovanje i istraživanje naše zemlje.
U prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvareno je 10,7 milijuna dolazaka i 67,9 milijuna noćenja, odnosno 56 posto više dolazaka i 43 posto više noćenja nego u prvih osam mjeseci 2020. godine. Pri tome su u Hrvatskoj najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke (15,9 milijuna), zatim slijede domaći turisti (10,1 milijun), gosti iz Slovenije (7,9 milijuna), Poljske (5,8 milijuna) i Austrije (4,9 milijuna). Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (18,9 milijuna), Primorsko-goranskoj (12,6 milijuna) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,4 milijuna), dok su najpopularnije destinacije bile Rovinj s 2,7 milijuna noćenja te Vir i Poreč s 2 milijuna noćenja.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login