Austrija
HRVATSKI JEZIK U AUSTRIJI JOŠ NA “ČEKANJU”: Istekao Program suradnje Austrije i Hrvatske; novoga još nema, a i stari se ionako ne primjenjuje
Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Austrije o suradnji u području kulture i obrazovanja, potpisan je još u Beču, 5. listopada 2004. godine.
Za provedbu odrednica toga ugovora osnovano je Mješovito povjerenstvo koje čine predstavnici nadležnih ministarstava Austrije i Hrvatske. Po pravilu se to povjerenstvo sastaje svake tri godine i dogovara Program suradnje u području kulture i obrazovanja. Posljednji takav Program suradnje potpisan je u Beču, 20. listopada 2016. godine i važio je do 20. listopada 2019.
Program suradnje Austrije i Hrvatske u području kulture i obrazovanja istekao je u listopadu 2019. godine. Austrijska strana je imenovala članove mješovitog povjerenstva, hrvatska strana još čeka
Mješovito povjerenstvo u pravilu zasjeda naizmjence u Republici Hrvatskoj i Republici Austriji, a kako je Program suradnje istekao još krajem listopada 2019. godine, na redu je da se mješovita skupina sada sastane u Hrvatskoj. Usprkos što je program istekao hrvatska strana kao organizator sastanak mješovitog povjerenstva još nije organizirala, a nije poznato ni kada će on biti.
Na naš telefonski upit u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, čiji su predstavnici bili s hrvatske strane prošli put potpisnici Programa suradnje, odgovaraju kako je zbog koronavirusa taj sastanak odgođen i da se uskoro očekuje uputivši nas na Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao i na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koji bi valjda trebali znati nešto više. No ni tamo nam nisu znali kazati kada će se sastanak u Hrvatskoj održati, a pogotovo tko će biti članovi povjerenstva s hrvatske strane.
Ugovori, sporazumi i programi između Hrvatske i Austrije postoje, ali koliko i kako se provode i kako je onda moguće da imamo u Austriji još bosansko-hrvatsko-srpski jezik?! Gotovo 30 godina nitko nije u stanju riješiti taj problem, a mnogi kažu kako to i nije njihova dužnost i ne mogu se “uplitati”, jer radi se o drugoj državi?! Zašto onda postoje međudržavni ugovori?
U Programu je posebno naglašena važnost toga da se nastava hrvatskoga jezika i kulture ponudi unutar institucionalnoga okvira Republike Austrije, pod istim uvjetima kao nastava drugih materinskih jezika.
Program su potpisale voditeljice izaslanstava, s hrvatske strane dr. sc. Iva Hraste Sočo, pomoćnica ministra, a s austrijske dr. Teresa Indjein, direktorica Kulturno-političke uprave u Ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove. Obje voditeljice iskazale su zadovoljstvo dosadašnjom kulturnom i prosvjetnom suradnjom između dviju zemalja, kao i planovima i smjernicama usvojenima u novome Programu suradnje.
(Foto: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske)
Dakle, tehnička Vlada ima sada očito važnijeg posla nego se baviti, između ostaloga, nastavom hrvatskog jezika u Austriji, a u sklopu nastave materinskog jezika, značajnog segmenta opisanog Programa suradnje. Izborna je kampanja pa je teško očekivati da je političkim elitama stalo do hrvatskih iseljenika i njihovih poteškoća koji oni s nametnutim bosansko-hrvatsko-srpskim jezikom imaju već desetljećima u Austriji.
I tako dok se ovo mješovito povjerenstvo već četvrti put sastaje i donosi važan program suradnje, a ove će godine po svoj prilici to biti i peti put, prošlo je 15 godina austrijsko-hrvatske suradnje u kulturi i obrazovanju koja se, barem što se tiče nastave hrvatskog jezika kao materinskog jezika, a u sklopu austrijskog obrazovnog sustava, nije pomaknula s mrtve točke. I dalje imamo famozni BKS (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch), kojeg hrvatska strana odnosno roditelji hrvatskog podrijetla s pravom bojkotiraju, što imamo onda za posljedicu da velik broj djece ne uči hrvatski jezik pa trpimo ozbiljne posljedice, gubitak hrvatskog identiteta, kulture i sl.
Članak 19. Programa suradnje izrijekom tako kaže:
Austrijska strana priopćila je da učenicima kojima njemački nije prvi jezik pruža mogućnost nastave na materinskom jeziku. Obje strane naglašavaju važnost održavanja nastave hrvatskog jezika i kulture pod istim uvjetima kao nastave materinskog jezika koje austrijska strana drugim učenicima koji u obiteljima isključivo ili djelomično koriste jezik koji nije njemački.
Hrvatski političari pred izbore imaju “pametnija posla” nego se baviti sporazumima i brigom za iseljenike…
Što se onda događa da i dalje imamo austrijsko insistiranje na BKS-u?!
Na svakom sastanku mješovitog povjerenstva obje strane temeljem spomenutog ugovora moraju izvijestiti o provedbi aktualnih radnih programa ove vrste i stupnju njihove realizacije. Doista, pitamo se što oni izvješćuju, jesu li oni svjesni kakva je stvar na terenu i da se te odredbe ugovora u programa suradnje uopće ne primjenjuju. Novi se program suradnje za svako trogodišnje razdoblje manje-više doslovno prepiše i biva isti onom prethodnom, a da se nitko ne zapita što je s provedbom starog?!
I tako dok hrvatski političari imaju pametnija posla i obilaze Hrvatsku skupljajući glasove, austrijske kolege su, neovisno što će u Hrvatskoj biti gosti, imenovali svoje članove Mješovitog povjerenstva za Program suradnje u području kulture i obrazovanja 2019.-2022. Ni austrijska strana ne zna kada će do sastanka doći, osim što pretpostavlja da će on biti u drugoj polovici ove godine.
Kako je izvijestio Alexander Schallenberg, austrijski ministar vanjskih poslova, članovi s austrijske strane su:
Dr. Teresa Indjein
Mag. Peter Mikl
Mag. Gesandter Christian Autengruber
Mag. Martina Maschke
Mag. Elisabeth Augustin
Mag. Kathrin Kneißel
Mag. Karin Zimmer
Mag. Susanne Ranetzky
Dakle, svi visoki predstavnici austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva kulture te Veleposlanstva Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.
Puno nam to govori. Zar ne?
T.N.
Foto: Kroativ I Ilustracija
Austrija
Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji
Jamal Al-Wazzan jedan je od najpoznatijih igrača na bečkoj sceni nekretnina. Njegov novi projekt: udahnuti novi život telefonskim govornicama. Osigurao je da svih 5000 govornica diljem zemlje dobije novo ruho i već je dobio pozitivne signale od grada Beča za pretvorbu prvih pedeset.
Do sada su bile poznate samo kutije u bečkim parkovima koje su od telefonskih govornica pretvorene u knjižnice. Gradonačelnik Michael Ludwig sada je bio oduševljen svojim ambicioznim novim projektom, priča multimilijunaš Jamal Al-Wazzan za “Krone”. Prvih 50 novih telefonskih govornica služit će, između ostalog, kao bankomati, punionice za električne automobile ili WiFi stupovi. Neki će također postati “multifunkcionalni centri za pomoć” s defibrilatorima i telefonima za hitne slučajeve.
Zadržavaju svoju prethodnu svrhu telefoniranja. U drugom koraku, novi uslužni otoci omogućit će i kupovinu, posebno u saveznim državama. “Plan je imati automate koje trgovci mješovitom robom pune svojom robom.”, objašnjava on.
U svakom slučaju, Al-Wazzan želi spasiti telefonske govornice od rušenja. “Moramo se pobrinuti da napravimo nešto pametno s ovim telefonskim govornicama”, rekao je nekretninski tajkun koji je prije više godina, 2008., preuzeo 50 poslovnica Schöpsa i pronašao nove stanare.
Kao podstanar trenutno ima oko 5000 telefonskih govornica diljem Austrije. No, realizacija njegovog projekta mogla bi potrajati. Jer telefonske govornice pripadaju općinama, zbog čega on zapravo mora razgovarati s 500 gradonačelnika, kako naglašava Al-Wazzan. U svakom slučaju, Michael Ludwig je “pozitivno impresioniran” projektom, posebno kada je riječ o lokalnoj opskrbi i bankomatima, a “kao predsjednik udruge gradova razmišlja i o drugim zajednicama”, navodi se u uredu gradonačelnika na Petak popodne.
Trenutno se vode rasprave u gradskoj vijećnici i ispituje se projekt. Datum otvaranja prvih pedeset višenamjenskih telefonskih govornica Al-Wazzana u Beču još se čeka. Ludwigov interes se tek treba očitovati u relevantnim dozvolama.
Austrija
Projekt nove tramvajske linije do Schwechata trenutačno zaustavljen
Produženje tramvajske linije 72 od Beča do Schwechata (okrug Bruck ad Leitha) trenutno nije u planu. Umjesto toga, regionalni autobusi trebali bi voziti znatno češće, najavio je ekskluzivno za noe.ORF.at zamjenik državnog guvernera Udo Landbauer (FPÖ).
Prije dvije godine proširenje tramvajske linije 72 od stanice podzemne željeznice Simmering do Rannersdorf-Nord u Schwechatu najavili su pokrajinska guvernerka Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ). Tramvaj je trebao prometovati od 2025.
Nakon gotovo dvije godine – u siječnju ove godine – savezne države nisu se dogovorile o tome kako će se troškovi dijeliti niti o vremenu provedbe. Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) inzistirala je na brzoj realizaciji projekta, dok je Udo Landbauer, zamjenik pokrajinskog guvernera koji je od državnih izbora 2023. odgovoran za promet, tražio nove brojke iz Beča kako bi se ” stvoriti osnovu za planiranje”.
Austrija
Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama
Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.
Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.
Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.
“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.
Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.
“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.
Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.
You must be logged in to post a comment Login