Connect with us

Austrija

HRVATSKI JEZIK U AUSTRIJI JOŠ NA “ČEKANJU”: Istekao Program suradnje Austrije i Hrvatske; novoga još nema, a i stari se ionako ne primjenjuje

Objavljeno

na

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Austrije o suradnji u području kulture i obrazovanja, potpisan je još u Beču, 5. listopada 2004. godine.

Za provedbu odrednica toga ugovora osnovano je Mješovito povjerenstvo koje čine predstavnici nadležnih ministarstava Austrije i Hrvatske. Po pravilu se to povjerenstvo sastaje svake tri godine i dogovara Program suradnje u području kulture i obrazovanja. Posljednji takav Program suradnje potpisan je u Beču, 20. listopada 2016. godine i važio je do 20. listopada 2019.

Program suradnje Austrije i Hrvatske u području kulture i obrazovanja istekao je u listopadu 2019. godine. Austrijska strana je imenovala članove mješovitog povjerenstva, hrvatska strana još čeka

Mješovito povjerenstvo u pravilu zasjeda naizmjence u Republici Hrvatskoj i Republici Austriji, a kako je Program suradnje istekao još krajem listopada 2019. godine, na redu je da se mješovita skupina sada sastane u Hrvatskoj. Usprkos što je program istekao hrvatska strana kao organizator sastanak mješovitog povjerenstva još nije organizirala, a nije poznato ni kada će on biti.

Na naš telefonski upit u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, čiji su predstavnici bili s hrvatske strane prošli put potpisnici Programa suradnje, odgovaraju kako je zbog koronavirusa taj sastanak odgođen i da se uskoro očekuje uputivši nas na Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao i na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koji bi valjda trebali znati nešto više. No ni tamo nam nisu znali kazati kada će se sastanak u Hrvatskoj održati, a pogotovo tko će biti članovi povjerenstva s hrvatske strane.

Ugovori, sporazumi i programi između Hrvatske i Austrije postoje, ali koliko i kako se provode i kako je onda moguće da imamo u Austriji još bosansko-hrvatsko-srpski jezik?! Gotovo 30 godina nitko nije u stanju riješiti taj problem, a mnogi kažu kako to i nije njihova dužnost i ne mogu se “uplitati”, jer radi se o drugoj državi?! Zašto onda postoje međudržavni ugovori?


Dakle, tehnička Vlada ima sada očito važnijeg posla nego se baviti, između ostaloga, nastavom hrvatskog jezika u Austriji, a u sklopu nastave materinskog jezika, značajnog segmenta opisanog Programa suradnje. Izborna je kampanja pa je teško očekivati da je političkim elitama stalo do hrvatskih iseljenika i njihovih poteškoća koji oni s nametnutim bosansko-hrvatsko-srpskim jezikom imaju već desetljećima u Austriji.

I tako dok se ovo mješovito povjerenstvo već četvrti put sastaje i donosi važan program suradnje, a ove će godine po svoj prilici to biti i peti put, prošlo je 15 godina austrijsko-hrvatske suradnje u kulturi i obrazovanju koja se, barem što se tiče nastave hrvatskog jezika kao materinskog jezika, a u sklopu austrijskog obrazovnog sustava, nije pomaknula s mrtve točke. I dalje imamo famozni BKS (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch), kojeg hrvatska strana odnosno roditelji hrvatskog podrijetla s pravom bojkotiraju, što imamo onda za posljedicu da velik broj djece ne uči hrvatski jezik pa trpimo ozbiljne posljedice, gubitak hrvatskog identiteta, kulture i sl.

Članak 19. Programa suradnje izrijekom tako kaže:

Austrijska strana priopćila je da učenicima kojima njemački nije prvi jezik pruža mogućnost nastave na materinskom jeziku. Obje strane naglašavaju važnost održavanja nastave hrvatskog jezika i kulture pod istim uvjetima kao nastave materinskog jezika koje austrijska strana drugim učenicima koji u obiteljima isključivo ili djelomično koriste jezik koji nije njemački.

Hrvatski političari pred izbore imaju “pametnija posla” nego se baviti sporazumima i brigom za iseljenike…

Što se onda događa da i dalje imamo austrijsko insistiranje na BKS-u?!

Na svakom sastanku mješovitog povjerenstva obje strane temeljem spomenutog ugovora moraju izvijestiti o provedbi aktualnih radnih programa ove vrste i stupnju njihove realizacije. Doista, pitamo se što oni izvješćuju, jesu li oni svjesni kakva je stvar na terenu i da se te odredbe ugovora u programa suradnje uopće ne primjenjuju. Novi se program suradnje za svako trogodišnje razdoblje manje-više doslovno prepiše i biva isti onom prethodnom, a da se nitko ne zapita što je s provedbom starog?!

I tako dok hrvatski političari imaju pametnija posla i obilaze Hrvatsku skupljajući glasove, austrijske kolege su, neovisno što će u Hrvatskoj biti gosti, imenovali svoje članove Mješovitog povjerenstva za Program suradnje u području kulture i obrazovanja 2019.-2022. Ni austrijska strana ne zna kada će do sastanka doći, osim što pretpostavlja da će on biti u drugoj polovici ove godine.

Kako je izvijestio Alexander Schallenberg, austrijski ministar vanjskih poslova, članovi s austrijske strane su:

Dr. Teresa Indjein
Mag. Peter Mikl
Mag. Gesandter Christian Autengruber
Mag. Martina Maschke
Mag. Elisabeth Augustin
Mag. Kathrin Kneißel
Mag. Karin Zimmer
Mag. Susanne Ranetzky

Dakle, svi visoki predstavnici austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva kulture te Veleposlanstva Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.

Puno nam to govori. Zar ne?

T.N. 
Foto: Kroativ I Ilustracija

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija: Muškarac izletio iz auta hitne pomoći, pobjegao na autoput pa ga udario automobil

Objavljeno

na

By

Nešto prije 12 sati u utorak, očito mentalno oštećena osoba pobjegla je iz vozila hitne pomoći te je otrčao na A 14 (autocesta Rheintal/Walgau) u smjeru Tirola. Na cesti je osoba preskočila središnju zaštitnu ogradu i istrčala na kolnički trak prema Njemačkoj.

Tamo je osobu, o kojoj vlasti nisu dale više detalja, udario automobil. Vozač vozila je ostao neozlijeđen. Osoba je odbačena na kolnik, ali je ponovno ustala te je ozlijeđena nastavila hodati. Nedugo nakon toga muškarac je opet sišao s autoputa na obližnju livadu.

Hitna pomoć koja je bila prisutna na licu mjesta morala je potpuno zbunjenu osobu uhititi radi samozaštite i predati je na liječničku pomoć. Osoba je s ozljedama neutvrđenog stupnja prebačena u šok-sobu Državne bolnice u Feldkirchu i tamo joj je pružena pomoć.

Operacija je svojom veličinom izazvala golemu pozornost. U akciji su sudjelovala dva spasilačka vozila i vozilo hitne medicinske pomoći (NEF) s osam hitnih službi. Federalna policija bila je na licu mjesta s nekoliko patrola i helikopterom Libelle.

Nastavi čitati

Austrija

Potpuno novi AMS bonus uskoro dostupan – do 340 eura mjesečno

Objavljeno

na

Svatko tko prima socijalnu pomoć ili minimalac može se veseliti novom novčanom bonusu do 340 eura mjesečno. Novi “dodatak za osposobljavanje” dobit će osobe koje se doškolovavaju odnosno prekvalificiraju, odlučeno je u utorak amandmanom na Zakon o osnovama socijalne skrbi na Socijalnom odboru Nacionalnog vijeća. Time se želi “pogođenima pružiti najbolja moguća podrška pri ponovnom ulasku na tržište rada”, rekao je ministar socijalne zaštite Johannes Rauch (Zeleni).

“Do sada je takva subvencija bila rezervirana samo za primatelje naknade za nezaposlene ili hitne pomoći. Provedbu doplate za osposobljavanje za primatelje socijalne pomoći provode savezne države koje su također nadležne za socijalnu pomoć”, kaže nadležno federalno ministarstvo. za socijalnu djelatnost, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača. Zahtjev za doplatu za školovanje predan je u prosincu 2023., a sada ga krajem veljače mora odobriti Nacionalno vijeće, piše kroativ.at.

Novčani bonus ima za cilj dati poticaj onima koji su pogođeni da “iskoriste prednost dodatne obuke koju nudi služba tržišta rada”, prema ministarstvu. Bonus je vremenski raspoređen: Ako obuka traje duže od dvanaest mjeseci, iznosi 340 eura mjesečno. Ako traje između četiri i dvanaest mjeseci, doplata za obuku iznosi 204 eura mjesečno. A ako obuka traje manje od četiri mjeseca, primatelji socijalne pomoći dobivaju 68 eura mjesečno.

“Dodatak za obuku isplaćuje se oboljelima uz socijalnu pomoć za vrijeme trajanja obuke. Ne uzima se u obzir pri izračunu socijalne pomoći”, kažu u ministarstvu. Do sada (od 1. siječnja 2024.) takva se novčana potpora odnosila samo na primatelje naknada za nezaposlene i hitne pomoći. “Ako pogođeni primaju socijalnu pomoć uz naknadu za nezaposlene ili hitnu pomoć, ovaj dodatak za obuku ubuduće se više neće uzimati u obzir kao prihod”, kaže ministarstvo.

“Do sada su mnogi od pogođenih imali poteškoća priuštiti si duže tečajeve obuke i bili su prisiljeni prihvatiti loše plaćene poslove. Ovo je važan napredak, posebno u vrijeme kada očajnički tražimo kvalificirane radnike u svim sektorima. Prema našem procjenjuje se da će oko 2400 imati koristi. Ljudi imaju koristi od ove nove uredbe. Značajno poboljšavamo njihove šanse da više ne budu ovisni o društvenim mrežama i da ponovno mogu stajati na vlastite noge,” rekao je ministar za socijalna pitanja Rauch.

Nastavi čitati

Austrija

“Afera mljekara Gloggnitz”: Pet ljudi je umro, a šest ima trajne zdravstvene posljedice

Objavljeno

na

By

Muškarac iz Srbije (39) osuđen je na 13 mjeseci zatvora i morat će platiti novčanu odštetu u visini od 25.000 eura jer je pet ljudi umrlo, a šestero ima doživotne posljedice poslije trovanja kajmakom iz mljekare u kojoj je bio generalni direktor, piše Nova.rs.

Suđenju koje je održano prošli tjedan prethodila je serija trovanja listerijom od 2020. do 2022. godine, a kada su nadležni u Austriji proveli temeljnu istragu, dokazi su ih doveli do mljekare „Gloggnitz“ u W. Neustadtu u Donjoj Austriji. Sudski vještaci ustanovili su na suđenju da listerija koja je izazvala oboljenje kod ljudi pripada istom soju bakterije koji je pronađen i u proizvodima i u mljekari u ovoj oblasti.

Kako pišu mediji u Austriji, dvije osobe su zadobile trajno oštećenje mozga, dok su tri dobile kroničnu bubrežnu insuficijenciju, upalu pluća i malaksalost.

Mlađa žena je ispričala da se tijekom 2022. godine, nakon što je konzumirala proizvode iz mljekara, porodila sedam tjedana ranije, te kako je dijete odmah moralo biti priključeno na umjetnu ventilaciju, razboljelo se i pretrpjelo teži oblik sepse. Jedan građevinski radnik koji je konzumirao otrovni kajmak morat će se do kraja života da se hraniti uz pomoć sonde, jedna žena je ostala u invalidskim kolicima, a u sudnici se pojavila i udovica muškarca koji je umro od listerioze, bolesti koju bakterija izaziva. Teza tužiteljstva je da je svim ovim slučajevima zajednički kajmak.

Tvrtka Srbina proglasila je bankrot nakon što je u javnost isplivala informacija o zarazi, a na sudu se ispostavilo kako je ovo čak drugi put da je ova bakterija pronađena u ovoj mljekari. Prvi put je uočena 2018. godine, ali je optuženi Srbin rekao kako je to saznao tek kasnije.

Na suđenju koje je održano u četvrtak tužiteljstvo je iznenadilo kada je protiv optuženog Srbina iznijelo nove optužbe. Naime, sumnja se da je iz kase svoje tvrtke ukrao 6.600 eura te kako je fizički nasrnuo na suprugu i bivšeg zaposlenog u uredu ove tvrtke.

– Ozljede joj je nanio tako što ju je grubo uhvatio za vrat i ošamario – navodi su tužiteljstva. Tada je puštena i snimka incidenta na kojoj se vidi da žena glasno vrišti i kako je direktor odguruje, pišu austrijski mediji.

– Nisam je udario, stisnuo sam je i možda malo jače zgrabio – pravdao se optuženi pred sudom.

Inače, saslušanjem svjedoka otkriveni su brojni propusti u radu mljekare „Gloggnitz“. Ispričali su da su u mljekari imali miševe, plijesan, osjećao se neugodan miris, a rashladni uređaji nisu radili. Pored niza propusta u održavanju, također je utvrđeno kako zaposleni nisu prošli odgovarajuće obuke, te da dostavna vozila nisu bila odgovarajuće hlađena, prenosi Avaz.

Okrivljeni Srbin govorio je na suđenju o svojoj djelatnosti prije otvaranja tvornice sira. Radio je u kompaniji za preradu mesa 13 godina prije nego što je i sam kupio mesaru i pretvorio je u mljekaru. Negirao je bilo kakve higijenske probleme o kojima se može pročitati u rezultatima rada inspekcije. Prema riječima optuženog, bilo je samo poteškoća sa strojevima.

Da se postupak ne bi odugovlačio, donesena je odluka da se o novim optužbama odlučuje 14. ožujka. Ova presuda nije konačna.

Nastavi čitati
LM