Panorama
Hrvatska i u rujnu imala veliki broj gostiju
U Hrvatskoj je u rujnu 2021. godine ostvareno 1,9 milijuna dolazaka i 12 milijuna noćenja, odnosno 245 posto više dolazaka i 147 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Pritom su strani turisti ostvarili 10,8 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 1,2 milijuna noćenja. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew). U usporedbi s rezultatima 2019. godine, u rujnu ove godine ostvareno je 81 posto dolazaka i 94 posto noćenja ostvarenih u rujnu 2019. godine.
Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (3,8 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (2,3 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (2,1 milijuna). Zatim slijede Zadarska (1,5 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanska (903.000) i Šibensko-kninska županija (807.000). Destinacije koje su privukle najviše posjetitelja su Dubrovnik (108.000 dolazaka), Split (88.000), Rovinj (85.000), Zagreb (82.000) i Poreč (61.000 dolazaka). Gledano prema tržištima, u rujnu je najviše turista došlo iz Njemačke (527.000), Austrije (187.000), Poljske (116.000), Slovenije (100.000), Češke (85.000) i Ujedinjenog Kraljevstva (72.000).
„Nakon izvrsnih ljetnih mjeseci, Hrvatska je nastavila u posezoni ostvarivati odlične rezultate. S više od 12 milijuna noćenja ostvarenih u rujnu dosegnuli smo čak 94 posto prometa iz rujna 2019. Posebno smo zadovoljni rujanskim financijskim pokazateljima odnosno vrijednošću fiskaliziranih računa u turističkim djelatnostima, koja je za 18 posto veća nego u rujnu 2019., dok je na razini godine njihova vrijednost iznosila više od 21 milijardu kuna što je oko 88 posto vrijednosti iz prvih devet mjeseci 2019. godine. Vjerujem da će se pozitivni trendovi nastaviti i u narednom razdoblju te da će značajan doprinos tome dati i akcija „Mjesec hrvatskog turizma“, koja je upravo danas započela“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (3,8 milijuna), kampovima (2,9 milijuna) i hotelima (2,7 milijuna).
„Vrlo dobri turistički trendovi nastavljeni su i nakon glavnih ljetnih mjeseci što potvrđuju i rezultati ostvareni u rujnu. Naime, u kampovima je u rujnu ostvaren rast od 25 posto u noćenjima u odnosu na rujan rekordne 2019. godine, u objektima u domaćinstvu rast od 3 posto, dok se hoteli nalaze na oko 77 posto rezultata iz rujna 2019. godine. Najave za listopad su također dobre, a vrlo dobre rezultate očekujemo i od akcije „Mjesec hrvatskog turizma“ u sklopu koje svi hrvatski građani i inozemni gosti tijekom cijelog mjeseca mogu koristiti brojne turističke proizvode i usluge po sniženim cijenama“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, ponovno pozvavši sve na odgovorno ponašanje i pridržavanje svih epidemioloških mjera.
U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvareno je 12,6 milijuna dolazaka i 80 milijuna noćenja, odnosno 70 posto više dolazaka i 53 posto više noćenja nego u prvih devet mjeseci 2020. godine. U usporedbi s prvih devet mjeseci 2019. godine, u ovoj godini je u prvih devet mjeseci ostvareno 67 posto dolazaka i 78 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju 2019. godine. U ovoj godini dosad su najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke (20,3 milijuna), zatim slijede domaći turisti (11,3 milijun), gosti iz Slovenije (8,6 milijuna), Poljske (6,6 milijuna) i Austrije (6 milijuna). Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (22,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (14,8 milijuna) te u Primorsko-goranskoj županiji (14,7 milijuna), dok su najpopularnije destinacije bile Rovinj s 3,3 milijuna noćenja, Poreč s 2,5 milijuna te Medulin s 2,3 milijuna noćenja.
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login