Hrvatska
Hrvatska danas slavi Dan državnosti
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je čestitku u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske u kojoj stoji:
„Uime Hrvatskoga sabora i osobno svim hrvatskim građankama i građanima, Hrvaticama i Hrvatima diljem svijeta čestitam Dan državnosti!
Na današnji se dan prisjećamo konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora. Tomu su prethodili prvi slobodni, neposredni i višestranački izbori, omogućivši da u Sabornicu uđu zastupnici s istinskim političkim povjerenjem vlastitog naroda. U hrvatskom kolektivnom sjećanju 30. svibnja 1990. godine ostaje povijesnom polazišnom točkom s koje smo krenuli u stvaranje suverene i neovisne Hrvatske, a time i oživotvorenje snova generacija Hrvatica i Hrvata.
Ovog se Dana državnosti s posebnim ponosom osvrćemo na putovanje dugo 33 godine: od konstituiranja prvog višestranačkog Sabora i referenduma o državnoj samostalnosti, preko međunarodnog priznanja i pobjede u Domovinskom ratu do danas, kada je naša Hrvatska u potpunosti teritorijalno povezana Pelješkim mostom i u cijelosti integrirana u euroatlantske političke, sigurnosne i gospodarske strukture. Članstvo u Europskoj uniji, schengenskom prostoru, europodručju i Sjevernoatlantskom savezu našu Domovinu i društvo nesumnjivo čini snažnijima, sigurnijima i otpornijima. Današnja je Hrvatska stoga spremnija i sposobnija uspješno odgovoriti na postojeće i nadolazeće globalne izazove: od političkih, sigurnosnih i gospodarskih do onih povezanih s ubrzanim razvojem novih tehnologija, klimatskim promjenama, demografskim i drugim pitanjima.
No, rat koji ponovno bjesni na našem kontinentu posebno nas snažno podsjeća na cijenu koju je Hrvatska, najodlučnije se odupirući agresoru, platila za vlastitu državnost. Oživljava u nama osjećaj duboke i trajne zahvalnosti koju dugujemo hrvatskim braniteljima i svima koji su se aktivno uključili u obranu Hrvatske, uz predvodničku ulogu prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. Poziva nas da, održavajući živim sjećanje na sve žrtve i odricanja utkana u našu samostalnost, kod mlađih generacija njegujemo svijest o dragocjenosti slobode. Jer ne možemo i ne smijemo zaboraviti kako nam ona nije darovana, već se za nju bilo potrebno mukotrpno boriti. Zadržati tu iznimnu stečevinu i nadograditi ju novim postignućima zadaća je koja podrazumijeva i osobni doprinos svakog od nas.
Svi smo, dakle, pozvani doprinijeti svekolikom boljitku naše Domovine. Dakako, posebnu odgovornost imaju oni kojima je povjereno upravljanje državom i zastupanje interesa njenih građana, što uključuje i zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru, središnjem mjestu hrvatske demokracije.
Afirmacija demokratskih vrijednosti poput mira, slobode, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, pluralizma, jednakosti i uključivosti osnažuje hrvatsko društvo. Naša je obveza nastaviti ih braniti te predano raditi na jačanju institucija, pravne izvjesnosti, socijalne osjetljivosti i okvira za nove gospodarske iskorake, gradeći tako bolju Hrvatsku za buduće generacije. Našu Domovinu izgrađujemo i promičući međusobno uvažavanje, uzajamno poštovanje, solidarnost i duh zajedništva. Politička odlučnost i ustrajni angažman na tom putu najbolja su potvrda da nam napredak i dobrobit svih hrvatskih građana, kao i svih pripadnika hrvatskog naroda bilo gdje u svijetu, uvijek mora biti na prvom mjestu.
Svima stoga, još jednom, želim sretan Dan državnosti!“.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login