Hrvati u iseljeništvu
Hrvati u Austriji drže do uskrsnih običaja i tradicije
Nakon četrdeset dana korizme i Velikog tjedna kršćani diljem svijeta slave svoj najvažniji i najveći blagdan – Uskrs. Za mnogobrojne Hrvate i vjernike u Hrvatskoj kao i u one u mnogobrojnom hrvatskom iseljeništvu ovo je vrijeme prožeto i brojnim običajima i tradicijom koje su s Uskrsom povezani pa čine neraskidivu poveznicu, a kako vidimo, Hrvati koji žive u Beču i drugom gradovima, drže do svoje vjere, kulture, tradicije i običaja.
Tako i ovdje čujemo različite priče o slavljenju i običajima, kao i o njegovom prakticiranju, od onih u bosanskoj Posavini, Slavoniji, Hercegovini…, a sve ih opet spajaju zajednički motivi.
Bogatstvo je to raznolikih tradicionalnih pučkih običaja, od blagdanskih jela i kolača, blagoslova u uskrsnoj košari do bojenje uskrsnih jaja i uskrsnog čestitanja i darivanja. Najpoznatiji običaji koji prethode Uskrsu su tradicionalan post na Veliki petak kada se u kontinentalnoj Hrvatskoj na stolu najčešće nalaze grah, kompot, tijesto s orasima ili makom, šaran i štuka, dok su za Dalmaciju, Istru i Primorju karakteristični morska riba i plodovi mora.
Umivanje laticama cvijeća na Cvjetnicu ili Veliku subotu još jedan je običaj koji prethodi samom Uskrsu. Veliku subotu na sjeverozapadu Hrvatske vežu i uz paljenje uskrsnog krijesa, takozvane vuzmenice ili vuzmenke kada vjernici tradicionalno pripremaju vatru ispred crkve, okupljaju se oko nje i pjevaju uskrsne pjesme.
Hrvati se u Austriji po onoj narodnoj “bolje da umre selo nego običaji” ne odriču bogatstva svoje tradicije i običaja!
Najpoznatija tradicija koja povezuje sve dijelove Hrvatske i njegova iseljeništva je tradicija bojenja jaja. Kao prirodne boje koje pisanicama daju nježnu crvenu, zelenu ili žutu boju koriste se ljuska crvenog luka, cikla, bobice, špinat i kopriva. Osim jednostavnog bojanja jaja špinatom ili crvenim luka prilikom njihov kuhanja, u mnogim se krajevima pojavljuju i posebne tehnike ukrašavanja pisanica šaranjem voskom i ukrašavanjem različitim biljkama ili slamom.
Jednako poznata tradicija koja spaja sve krajeve Hrvatske je ona blagovanja blagoslovljene hrane. Osim pisanica, na blagdanskom tanjuru nalaze se i šunka, bijeli kruh u kontinentalnoj Hrvatskoj, pinca/sirnica u Primorju i Dalmaciji, mladi luk i hren. Uz blagovanje blagoslovljene hrane vezuje se i običaj borbe jajima kada se pisanice udaraju jedna o drugu, a onaj čija pisanica nije razbijena smatra se pobjednikom. Tkanina kojom je prikrivena košarica u kojoj se hrana nosi na blagoslov u crkvu u različitim se krajevima Hrvatske baca na voćku kako bi plod bio jači i zdraviji, a ljuska pisanica u brazdu za plodnost tla.
Dok se blagoslovljena i u svim krajevima Hrvatske vrlo slična hrana najčešće jede za doručak, uskrsni ručak razlikuje se od regije do regije, uvijek zadržavajući svoje bogatstvo. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, južnije od Karlovca janjetina dok se na moru poslužuje i najbolja bijela riba. Uz njih na blagdanskom se stolu nalazi i bogatstvo priloga, mladi luk i hren.
Iako u drugim državama njeguje slične uskrsne običaji, neki od njih znatno se razlikuju od hrvatskih. U Austriji se također u čast Uskrsa na visoke drvene stupove postavljaju veliki vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, narančama i raznobojnim vrpcama.
Autor teksta:Željko Batarilo / kroativ.at (2020, 2021)
Hrvati u Austriji
Hrvati iz Austrije pred Božić darivali djecu Lovasa i Opatovca u Hrvatskoj
Lovaski dom kulture 07. prosinca bio je dupke pun, ispunjen prvenstveno dječjim osmjesima i radošću. Povod tome bio je dolazak naših donatora – Hrvata iz Austrije, koji su kroz akciju “U susret Božiću” organizirali prikupljanje darova za svu djecu Lovasa i Opatovca u dobi od 0 – 14 godina.
Sve prikupljene darove, ukupno 132 paketa, dopremili su u Lovas organizatori Jelica i Franjo Blažević, uz pomoć Marice i Ante Kovačića. Ovi dobri ljudi ovakve dobrotvorne akcije organiziraju već dugi niz godina, a ovaj su put darove podijelili u općinama Lovas i Bogdanovci.
Mi im se od srca zahvaljujemo na svom velikom trudu, kao i na tome što su nas još jednom podsjetili kolika je radost dijeljenja i koliko je bitno misliti na druge. Donijeli su nam toplinu i radost oko srca, a poznavajuć ih, vjerujemo da su njima najveća nagrada osmjesi koje su donijeli na dječja lica.
(T.Cirba / opcina Lovas)
Hrvati u svijetu
Hrvat Marko (34) preminuo u Irskoj, iza njega ostali supruga i troje djece – sada trebaju pomoć
Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi.
Marko Tranpa, mladi Pločanin, iznenada je preminuo u 34. godini života od posljedica aneurizme. Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi. Njegovi prijatelji, koji su ostali bez riječi zbog ovog gubitka, pokrenuli su apel za prikupljanje sredstava putem stranice GoFundMe.
Do trenutka pisanja ovoga članka, uplaćena je preko 500 donacija, a prikupljeno je više od 20.000 eura. Ako i vi želite pomoći, to možete učiniti uplatom na ovome linku. Prikupljena sredstva bit će namijenjena njegovoj obitelji, kako bi im se olakšali ovi teški trenuci.
Marko je, inače, bio igrač i direktor kluba FC Croatia Fermoy, a iz kluba su se oprostili od njega riječima zahvale. Od mladoga Pločanina oprašta se i njegova obitelj. “Hvala ti na svoj ljubavi, sreći i na našoj divnoj djeci. Obećajem da ću ih čuvati i pričat ćemo o tebi svaki dan. U svakoj pjesmi, u svakoj kavi, u svakom mirisu, u svakom smijehu ću te naći. Prekršio si obećanje, obećao si da ćemo skupa, stari i naborani, umrijeti zagrljeni u krevetu. Opraštam ti to. Srest ćemo se ponovo, ljubavi moja”, napisala je njegova supruga na Facebooku.
Hrvati u BiH
Ugledni magazin objavio listu najljepših mjesta u Europi: Jajce na 2., a Motovun na 11. mjestu
Putopisci magazina Time Out odabrali su 18 najljepših mjesta u Europi, a na njemu se našlo jedno mjesto iz Hrvatske te jedno iz BiH.
Na 11. mjestu našao se najmanji grad na svijetu – Motovun u Istri.
“Srednjovjekovna arhitektura. Valovita zelena brdašca. Pogled na vinograde. Motovun, drevno selo u istarskim brežuljcima, ima sve što možete poželjeti za jedan slikoviti europski stari grad. Motovun je duboko u zemlji tartufa i vina, što znači da su hrana i piće vrhunski. Jednostavno nema ništa bolje nego provesti poslijepodne upijajući poglede s gradića na vrhu brda uz nekoliko čaša istarskog roséa”, opisan je Motovun u Time Outu.
Na visokom drugom mjestu našlo se mjesto Jajce koje se nalazi u BiH.
“U Bosni i Hercegovini ne manjka lijepih mjesta, ali teško da ijedno može nadmašiti čari Jajca. Veličanstveni 22-metarski slapovi Plive zauzimaju najviše mjesto, a spektakularnu sliku uokviruje grad s tvrđavom na vrhu. Plivsko jezero i njegovi prekrasni mlinovi nalaze se odmah izvan grada, dok gradska kolekcija osmanske arhitekture, kršćanskih crkava i samostana, tajanstvenih katakombi i jugoslavenske povijesti prikazuje Bosnu i Hercegovinu u njenom apsolutnom najboljem izdanju“, kaže autor Time Outa, prenosi Slobodna Dalmacija.
Na listi je još nekoliko ex-yu ljepotica koje konkuriraju norveškim fjordovima, grčkim plažama, francuskim dinama…
Bledsko jezero u Sloveniji već smo navikli vidjeti na ovakvim listama, svi su očarani tom “staklenom” površinom vode u kojoj se zrcale zeleni brežuljci i otočićem s crkvicom s kojeg se čuje “zvono želja”.
Crnogorski adut je Gospa od Škrpjela, otočić koji krasi Boku Kotorsku, a koji je u tekstu predstavljen kao “jedinstveno mjesto hodočašća i simbol vjere u Crnoj Gori, do kojeg se iz Perasta stiže brodom za samo 5 eura”.
Legenda kaže da su 1452. godine mornari na hridi usred mora pronašli ikonu Majke Božje s djetetom, pa je od tog dana, 22. srpnja, nastala tradicija da mornari, nakon povratka s uspješne plovidbe, polažu ovdje kamenje – i tako je nastao otok, piše Slobodna Dalmacija.
Pogledajte cijeli popis.
Najljepša mjesta u Europi prema izboru časopisa Time Out
- Norveški fjordovi, Norveška
- Jajce, Bosna i Hercegovina
- Plaža Xerokambos, Grčka
- Ulica Alberta, Riga, Latvija
- Bledsko jezero, Slovenija
- Alberobello, Apulija, Italija
- Westmanejar, Island
- Kraljevski Alcazar u Sevilli, Španjolska
- Zermatt, Švicarska
- Dune du Pilat, Francuska
- Motovun, Hrvatska
- Aročarski Alpi, Škotska
- Gospa od škrpjela, Crna Gora
- Zimska bašta Gliptoteketa, Kopenhagen, Danska
- Put divljine, Laponija, Švedska
- Schlachtensee, Nemačka
- Otok Giglio, Toskana, Italija
- Jardim do Morro, Porto
You must be logged in to post a comment Login