Vijesti
Hrvati se i u Dublinu okupljaju oko Crkve

U Dublinu je 2016. godine osnovana prva Hrvatska katolička misija koju vodi vlč. Josip Levaković, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, prvi službeni dušobrižnik za Hrvate u ovoj otočnoj zemlji.
“Prvo sam pohađao tečaj engleskog jezika u samostanu Verbita gdje sam i stanovao. Nakon toga tečaja preselio sam kod otaca karmelićana u Dublin gdje je već godinu dana jednom mjesečno fra Ljubomir Šimunović, voditelj Hrvatske katoličke misije London, okupljao naše ljude na misna slavlja. Oni su me srdačno primili i ugostili i to je baš bilo u Godini milosrđa. Sjećam se da tada nisu tražili nikakvu naknadu za moj boravak i stvarno su u Godini Božjeg milosrđa iskazali milosrđe prema meni. Prva misa koju sam slavio s našim Hrvatima bila je krajem studenog 2016. i onda je ubrzo stigao dekret o imenovanju mene župnim vikarom u jednoj župi u Dublinu, a potom voditeljem Hrvatske katoličke misije. Poslije smo prešli u jednu župu u centru Dublina i tako je sve to krenulo. Božji prst je sve vodio, ističe za Hrvatsku katoličku mrežu vlč. Josip Levaković.
Voditelj Misije kazao je da je taj događaj bio velika radost kod vjernika koji su se tada okupljali na svetu misu te istaknuo: “Nisu svi Hrvati u Irskoj praktični vjernici. I zbog toga smo se prvo svi trebali međusobno upoznati. Meni je to bio prvi odlazak u inozemstvo, ali i njima isto tako. Došao sam s tri kofera tamo bez nekih očekivanja, ali smo s Božjom pomoći išli zajedno. Ne možemo negdje krenuti iz nebesa nekakvi planovima, nego je potrebno doći od nas od jednog zajedništva, liječiti ponajprije srca koja su svakakva došla tamo i ustrašena. Liječiti Božjim milosrđem ta srca i krenuti zajedno, okrenuti novu stranicu s Gospodinom, a onda i međusobno. To je bio naš prvi plan”, prenosi HKM.
Iako ne postoje parametri prema kojima bi se mogao odrediti točan ili približan broj Hrvata u Irskoj, prema nekim procjenama na području cijele Republike Irske moglo bi ih već biti oko 20 tisuća. Taj podatak donosi službena statistika jednoga irskoga ministarstva prema izdanom broju PPS (Personal Public Service Number – slično poreznom broju ili OIB-u) bez kojega nije moguće redovno živjeti i raditi u Irskoj. Otprilike znamo da je nekih 20 tisuća od 2013. godine doselilo u Irsku do danas.
Vlč. Levaković naglasio je da u zadnjih godinu dana naši ljudi odlaze iz Irske iz njemu nepoznatih razloga. “Manji broj ljudi dolazi u Irsku u zadnjih godinu dana, a broj u crkvi onih koji dolaze je isti ili raste. To je neka naša trenutna situacija po pitanju brojeva, ali jako okvirno govoreći”, pojasnio je.
“Različiti su razlozi dolaska naših ljudi u Irsku. Neki svjedoče kako su u Hrvatskoj zaglavili u kreditu pa su došli zaraditi kako bi ga vratili, a potom se vratili u Hrvatsku, mladi pak dolaze steći novo iskustvo, a nekima ne odgovara politička situacija, postoje i oni koji su ljuti na crkvu, puno je razloga. Drago mi je čuti mladoga čovjeka koji je našao posao u Hrvatskoj i vratio se, a potom je našao i djevojku. Svjedoči mi da mu je se sve odvilo tako čudesno, a naša Hrvatska katolička misija bila mu je utočište. To sam prvi put sada čuo od jednog našeg povratnika koliko mu je to naše zajedništvo značilo. ‘Misija mu je bila utočište u kojem se o svemu moglo razgovarati‘, rekao mi je taj mladić”, ispričao je vlč. Josip Levaković za Hrvatsku katoličku mrežu.

Vijesti
Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”

Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.
„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.
Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.
„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.
Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.
„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:
„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj

Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Vijesti
Napad nožem ispred škole u Beču: Ranjeni učenik stabilno

Još jedan incident s nožem dogodio se ispred srednje škole u bečkoj četvrti Favoriten. Osumnjičeni napadač, 16-godišnji državljanin Sirije, pobjegao je s mjesta događaja, dok je ranjeni učenik odmah prebačen u školsku zgradu, gdje je nešto iza 13 sati aktiviran hitni medicinski lanac pomoći.
Učenik hospitaliziran, izvan životne opasnosti
Nakon pružene prve pomoći, ozlijeđeni tinejdžer prevezen je u bolnicu. Napadač i žrtva pohađaju istu školu u blizini Reumannplatza i Amalienbada, no nalaze se u različitim razredima. Prema dostupnim informacijama, zdravstveno stanje ranjenog učenika je stabilno i nije u životnoj opasnosti.
Brza policijska akcija i uhićenje
Policija je odmah pokrenula potragu za osumnjičenim i ubrzo ga pronašla na njegovoj kućnoj adresi, gdje je uhićen. Istraga o okolnostima i motivima napada još uvijek je u tijeku.
You must be logged in to post a comment Login