Hrvatska
Hrvat s Princetona: Hrvatska je u vrhu EU po broju novčanih doznaka iz inozemstva
Bivši kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Dejan Kovač kojeg hrvatska javnost poznaje i kao priznatog ekonomskog znanstvenika s američkog sveučilišta Princeton na svom je LinkedIn profilu napisao da je Hrvatska jako ovisna o novčanim doznakama iz inozemstva koje su u 2019. godini činile 6,6 posto hrvatskog BDP-a.
“Zašto Republika Hrvatska išta investira tuzemno kada 6,6 posto BDP-a u 2019. godini čine doznake iz inozemstva, pita se Dejan Kovač na svom LinkedIn profilu. Naš cijeli ekonomski rast se bazira koliko će ‘naši’ poslati iz inozemstva i kakva će biti turistička sezona. Mi bismo trebali napraviti Ministarstvo migracija i profesionalizirati odlazak građana iz Republike Hrvatske i na tome bazirati naš ekonomski rast, jer to smo upravo nesvjesno i činili zadnjih 30 godina”, napisao je Kovač, između ostalog, na svom LinkedIn profilu.
Kovač ističe i da novčane doznake hrvatskih građana koji žive u inozemstvu približe su neto prihodima od turizma i predstavljaju stabilan izvor financiranja. Znanstvenik smatra i da se način života iz vremena Jugoslavije nije puno promijenio, nego naprotiv, stanje je puno gore jer je primjerice 1995. godine udio novčanih doznaka u hrvatskom BDP-u bio oko dva posto.
Prema podacima Europskog statističkog ureda, u Hrvatsku je 2019. godine stiglo 1,913 milijardi eura, što je oko 150 milijuna eura više nego godinu dana ranije. S tim brojkama Hrvatska i dalje ostaje u samom vrhu među državama EU kada su u pitanju novčani transferi koji su njezinim građanima stigli iz inozemstva, a uglavnom se radi o novcu što ga šalju članovi obitelji, donosi poslovni magazin Lider.
“U bivšem sustavu su nam bili drugi krivi, pa onda rat. Tko nam je četvrt stoljeća nakon rata kriv? Možda mi sami”, zaključuje na kraju Kovač.
- U Beču se navodno prodavalo zaraženo meso
- “Iznimno loš zrak” – alarm za sitnu prašinu na području Beča
- Beč subvencionira preuređenje stambenog prostora za starije osobe
- Eksplozija Temu-a u BiH, narudžbe idu “ko lude”
- U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login