Hrvatska
Gužve na hrvatskim prometnicama, pali rekordi u trajektnim lukama
Pojačan promet tijekom dana očekuje se na autocestama i cestama u smjeru mora i prema unutrašnjosti, u trajektnim lukama i pristaništima te na pojedinim graničnim prijelazima, poručuju iz Hrvatskog autokluba (HAK) upozoravajući na moguće povremene zastoje.
Lucija Judnić za HTV izvijestila je kako je promet pojačan u smjeru mora, ali više u smjeru unutrašnjosti. Veća kolona od osam kilometara stvorila se između čvora Gospić i Perušić, a trenutno pred naplatnom postajom u smjeru Zagreba, kolona na Lučkom duga je dva kilometra.
- Prošle godine put je trajao mnogo dulje. Mislim da smo sada čekali petnaestak minuta, rekao je turist.
- Dobro je bilo, moglo se proći, nismo dugo čekali, tridesetak minuta za ulazak na autocestu, istaknula je turistica.
Zastoji su mogući na pojedinim dionicama autocesta, posebice u zonama odmorišta, tunela i naplata.
Na A1 Zagreb-Ploče-Karamatići pojačan je promet u oba smjera. Povremeno se vozi u koloni u pokretu s kratkotrajnim zastojima između naplate LUČKO i čvora BOSILJEVO II u smjeru juga te između čvora Benkovac i tunela Čelinka u smjeru Zagreba. Između čvorova Gospić i Perušić u smjeru Zagreba vozi se u koloni dugoj oko 8 km.
Na naplati Lučko u smjeru Zagreba kolona je oko 2 km, na Demerju oko 1 km.
Na A2 Zagreb- Macelj na naplati Trakošćan kolona u smjeru Slovenije duga je oko 1,5 km. Vozila se povremeno zaustavljaju ispred tunela Frukov Krč.
Na A3 Bregana-Lipovac, na zagrebačkoj obilaznici povećana je gustoća prometa na prilazu naplatnoj postaji Lučko u smjeru mora. Prometna nesreća dogodila se na 30.+700 km između čvorova KOSNICA i JAKUŠEVEC u smjeru Bregane. Vozi se otežano u koloni dugoj oko 5 km.
Na A6 Rijeka-Zagreb dogodila se prometna nesreća između čvorova RAVNA GORA i VRBOVSKO u smjeru Zagreba. Vozi se po dva prometna traka uz ograničenje brzine 80 km/h.
Na A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva, kolona između čvorova HRELJIN i ŠMRIKA u smjeru Krčkog mosta duga je oko 1 km. Kolona između odmorišta BRGUD i naplatne postaje RUPA u smjeru GP Rupa duga je oko 1 km, izvještava HRT.
U tunelu KATARINA u smjeru GP Rupa pokvarilo se vozilo te se vozi jednim prometnim trakom u koloni dugoj oko 2 km.
Na Krčkom mostu (DC102) povećana je gustoća prometa u oba smjera. Kolona u smjeru otoka duga je oko 4 km, a u smjeru kopna do Njivica.
Na Istarskom ipsilonu zbog pojačanog prometa i povremenog zastoja vozila u Sloveniji kolona je duga oko 2 km. Kolona na naplati Lupoglav u smjeru Rijeke duga je oko 2 km. Pred tunelom Učka u smjeru Rijeke kolona je duga oko 2 km.
Na Jadranskoj magistrali pojačan je promet na prilazima turističkim središtima.
Jadrolinija obara rekorde
Od jutros pojačan je promet i u trajektnim lukama. Čak 87 tisuća putnika i 18 tisuća vozila proći će ovog vikenda kroz splitsku trajektnu luku.
- Vrlo smo zadovoljni brojkama. Na razini Jadrolinije od početka godine do polovice kolovoza prevezli smo preko 7 milijuna putnika i preko 2 milijuna vozila, 4 posto više u odnosu na prošlu godinu. Prešli smo 2019. godinu, rekla je Jelena Ivulić, koordinatorica splitske Jadrolinije.
Marco Polo stigao je s preko 700 putnika. Večeras u 21 sat vraća se preko tisuća putnika.
– Sada će biti period s naglaskom na više odlazaka s otoka prema kopnu. Raste pritisak u Supetru, ide izvanredna linija prema Supetru. Očekujemo da će biti potrebna još koja, uz 14 redovnih dnevnih linija koje imamo. Očekujemo pritisak cijeli vikend, rekla je Ivulić.
– Maksimalno se trudimo. Naši pomorci od jutra do mraka ulažu nadljudske napore. Zajedno s Lučkom upravom, koncesionarom za slaganje vozila, policijom, trudimo se da ukracaj i iskrcaj prođe što brže i bezbolnije, da putnici stignu na svoje destinacije, poručila je koordinatorica splitske Jadrolinije.
Odlične brojke i u splitskoj zračnoj luci.
- 210 zrakoplova u ovih dva dana i oko 50.000 putnika. U odnosu na prethodne vikende, ovo je sada ipak jedan malo manji broj, ali i dalje je visoki intenzitet. Brojke su odlične. Očekujemo da ćemo u kolovozu isto preći brojku iz 2019., a tu godinu smatramo referentno najboljom u povijesti zračnog luka, rekao je za Hrvatski radio Mate Melvan, splitska zračna luka.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
