Ekonomija
Građevinarstvo: Snažan porast cijena materijala dovest će do porasta cijene radova, ali i stanova
Građevinski sektor snažan je pokretač austrijske, hrvatske, ali i europske ekonomije. Iznimka dakle nisu, ni Bosna i Hercegovina i Srbija. Iako je dojam da je za vrijeme pandemije koronavirusa građevinski sektor ponajmanje pogođen mjerama, problemi ga nisu zaobišli. Pandemija koronavirusa uzrokovala je snažan porast cijena građevinskih materijala.
Istina, cijene građevinskih materijala imale su konstantan blagi rast posljednjih godina, ali posljednjih pet mjeseci cijene materijala porasle su drastično. Prema riječima stručnjaka, jasno je da će zbog navedenih poskupljenja rasti i cijene građevinskih radova, a posljedično i cijene stanova.
Zašto rastu cijene građevinskih materijala
Poremećaji na tržištu građevinskih materijala ponajviše se vezuju za pojavu pandemije koronavirusa koja je posljedično djelovala na poskupljenje građevinskog materijala. Krenemo li prvo od proizvođača građevinskih materijala saznat ćemo da je jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena povećanje troškova proizvodnje na koje direktno utječe povećanje cijena sirovine. Kako rastu cijene sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda.
Drugi razlog za rast cijena veže se za rast cijena nafte koja je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju građevinskih materijala. Primjerice, bitumen kojim se izoliraju mostovi, vijadukti, aerodromi i krovovi te se upotrebljava i za proizvodnju asfalta, dobiva se frakcijskom destilacijom nafte. Isto tako, nafta je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju stiropora čija cijena snažno raste. Sve je to dovelo do linearnog porasta i cijene ostalih građevinskih materijala, ali i cijene radova.
No, iz svega ne treba isključiti ni geopolitičku sliku. Na porast cijena utjecale su i promjene odnosa SAD-a, Europske unije i Kine. Osim što su veliki proizvođači, velike sile su i veliki potrošači građevinskog materijala. Na probleme je ukazivao i Njemački ekonomski institut koji je početkom godine upozoravao na moguću nestašicu robe iz Kine, te da će cijene rasti i zbog porasta troškova prijevoza.
Što to konkretno znači? Kontejneri iz Kine dolaze puni, a vraćaju se prazni jer robe koja se iz Europe izvozi za Kinu nema dovoljno. To je dovelo ne samo do povećanja cijena materijala, nego i do nestašice određenih materijala. Najgore je u SAD-u, gdje pojedini dijelovi za završni proizvod kasne i po nekoliko mjeseci.
Najbolji primjer je porast cijena kontejnerskog prijevoza od Kine do Europe. Primjerice, prije krize cijena prijevoza po kontejneru bila od 3500 do 4000 eura (ovisno o kineskoj luci), a sada se cijene penju i do 9000 eura. Isto tako, zbog velikog manjka otpadnog željeza, koji je sirovina za proizvodnju betonskog željeza došlo je i do snažnog rasta cijene željeza.
Da sumiram, osnovni razlozi za poskupljenja građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog manjka proizvodnje, rast cijena nafte, kao sirovine i goriva za transport, neplanirani remonti tvornica po svijetu i zatvaranje zbog pandemije, te rast potražnje zbog povećanog opsega gradnje. Ono što zabrinjava je činjenica da stručnjaci ne mogu dati pouzdano procjenu do kada će trajati rast cijena, ali upozoravaju da trenutni rast cijena nije i konačni.
Rast cijena građevinskog materijala u Austriji i Hrvatskoj
Rast cijena građevinskih materijala nije zaobišao ni Austriju, a poslovično agilni austrijski građevinski sektor ima sve većih problema s rastom cijena građevinskih materijala, ali i sa sve manjom dostupnošću određenih materijala. Građevinskim tvrtkama to stvara sve veći problem, a kod mnogih postoji bojazan da neke građevinske projekte možda neće završiti u predviđenim rokovima.
“Cijene građevinskih materijala u konstantnom su porastu, primjerice cijene građevinskog stiropora i željeza porasle su za oko 30 posto”, rekao nam je Mirko Tokić, voditelj prodaje u Sochoru, jednoj od najvećih austrijskih trgovina građevinskog materijala.
S njim se slažu i vlasnici građevinskih tvrtki. “Rast cijena predstavlja problem, no mi zapravo strahujemo od nestanka građevinskog materijala koji nam već sada stvara ozbiljne probleme”, rekao nam je Andrej Lucić vlasnik poznate građevinske tvrtke BD Gruppe, koja trenutno ima više od 20 velikih projekata.
No, nemaju samo austrijski građevinari takve probleme. Iste brige muče i tvrtke u Hrvatskoj. Sličan porast cijena bilježi i Hrvatska, a cijene građevinskih materijala porasle su između pet i 25 posto. Ponajviše su porasle cijene bitumena, stiropora i željeza – čak i do 30 posto. Neočekivani rast i poprilično nesigurno tržište utjecat će i na cijene nekretnina koje će – ako se nastavi rast cijena materijala – imati uzlazni trend.
Cijene u Bosni i Hercegovini i Srbiji rastu još i više
Situacija na europskom i svjetskom tržištu odražava se i na manja tržišta, između ostalog i na BiH i Srbiju. Stručnjaci iz BiH složni su da zbog rasta cijena sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda. Rast se kreće od pet pa čak do 55 posto, u ovisnosti od vrste proizvoda. Najveći rast bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati, kao i čelik, objašnjava Mile Petrović, tajnik Udruge građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Gospodarskoj komori RS. Fasadni program poskupio 55 posto, željezo, čelik, armatura, lim i cijevi 40 posto, bitumen 20 posto, a ljepila, kreč i cement do 10 posto.
Cijene građevinskog materija u Srbiji porasle su u prosjeku za oko 30 posto, a pojedini proizvodi poput čelika i oko 55 posto. Najviše je porasla cijena stiropora čije je povećanje cijena u jednom trenutku bilo i za 80 posto više. Skuplji su i termoizolacijski materiji, armature, oplate, fasadne mrežice i ostali građevinski proizvodi.
Stručnjaci su oprezni u procjenama do kada bi moglo trajati povećanje cijena, a nema jasnih naznaka ni kada bi kriza mogla biti okončana. Nesigurne procjene stvaraju probleme sektoru građevinarstva, koje bi nakon krize, bar u Austriji – trebalo biti kamen pokretač ekonomije. Investicija ne bi trebalo nedostajati, a sada su oprezni i investitori.
- Divlja vožnja na A12: Vozač vozio 211 km/h, policija mu oduzela auto i vozačku
- Rekordan porast kriminala u Beču: Sve više nasilja, pljački i maloljetničkih prijestupa
- Lažni oglasi za kredite: AK Gornje Austrije upozorava na sumnjive posrednike
- Mega-insolventnost na bečkom tržištu nekretnina: SÜBA AG s dugovima od 226 milijuna eura
- Ovo se sada mijenja za sve vozače u Austriji
Ekonomija
Lažni oglasi za kredite: AK Gornje Austrije upozorava na sumnjive posrednike
Kredit može biti spas – ali i skupa zamka. Radnička komora Gornje Austrije (AK OÖ) upozorava građane na sve češće prevare putem interneta, gdje sumnjivi posrednici nude brze gotovinske kredite uz privlačna obećanja. Iza ovih ponuda često se kriju skriveni troškovi i nepoštene prakse.
Posebno se cilja na ljude koji nemaju nekretnine, pa se zbog nemogućnosti da dobiju klasičan kredit okreću online posrednicima. Iako je zakonski dopušteno naplatiti proviziju (do najviše 5% iznosa kredita), to vrijedi samo ako stvarno dođe do sklapanja ugovora. Dodatne naknade, poput troškova obrade zahtjeva, nisu dopuštene.
Pojedini posrednici čak traže novac ako klijent napravi pogrešku u prijavi – bez obzira na to je li kredit uopće odobren. Također, neki nude tzv. “financijske sanacije”, koje nisu krediti, već skupe usluge za navodnu pomoć u reguliranju dugova, bez stvarnog isplaćenog novca.
Savjeti AK-a za sigurnije postupanje:
- Najprije se informiraj direktno u banci i usporedi ponude.
- Ako dobivaš više odbijenica, realno procijeni možeš li si kredit priuštiti.
- Uvijek zatraži pisani nacrt ugovora.
- Pažljivo pročitaj sitna slova i traži pojašnjenja kad nešto nije jasno.
- Obećanja o brzom i lakom kreditu, osobito kod financijskih poteškoća, često su previše dobra da bi bila istinita.
U slučaju financijskih problema, najbolje je obratiti se besplatnim, državnim savjetovalištima za pomoć potrošačima.
Ekonomija
Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto
Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.
U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.
U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.
Manji očekivani učinci štednje
U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.
Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.
Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.
Ekonomija
Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji
Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.
Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.
Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.
Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.
Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.
Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.
Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.
You must be logged in to post a comment Login