Ekonomija
Građevinarstvo: Snažan porast cijena materijala dovest će do porasta cijene radova, ali i stanova
Građevinski sektor snažan je pokretač austrijske, hrvatske, ali i europske ekonomije. Iznimka dakle nisu, ni Bosna i Hercegovina i Srbija. Iako je dojam da je za vrijeme pandemije koronavirusa građevinski sektor ponajmanje pogođen mjerama, problemi ga nisu zaobišli. Pandemija koronavirusa uzrokovala je snažan porast cijena građevinskih materijala.
Istina, cijene građevinskih materijala imale su konstantan blagi rast posljednjih godina, ali posljednjih pet mjeseci cijene materijala porasle su drastično. Prema riječima stručnjaka, jasno je da će zbog navedenih poskupljenja rasti i cijene građevinskih radova, a posljedično i cijene stanova.
Zašto rastu cijene građevinskih materijala
Poremećaji na tržištu građevinskih materijala ponajviše se vezuju za pojavu pandemije koronavirusa koja je posljedično djelovala na poskupljenje građevinskog materijala. Krenemo li prvo od proizvođača građevinskih materijala saznat ćemo da je jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena povećanje troškova proizvodnje na koje direktno utječe povećanje cijena sirovine. Kako rastu cijene sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda.
Drugi razlog za rast cijena veže se za rast cijena nafte koja je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju građevinskih materijala. Primjerice, bitumen kojim se izoliraju mostovi, vijadukti, aerodromi i krovovi te se upotrebljava i za proizvodnju asfalta, dobiva se frakcijskom destilacijom nafte. Isto tako, nafta je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju stiropora čija cijena snažno raste. Sve je to dovelo do linearnog porasta i cijene ostalih građevinskih materijala, ali i cijene radova.
No, iz svega ne treba isključiti ni geopolitičku sliku. Na porast cijena utjecale su i promjene odnosa SAD-a, Europske unije i Kine. Osim što su veliki proizvođači, velike sile su i veliki potrošači građevinskog materijala. Na probleme je ukazivao i Njemački ekonomski institut koji je početkom godine upozoravao na moguću nestašicu robe iz Kine, te da će cijene rasti i zbog porasta troškova prijevoza.
Što to konkretno znači? Kontejneri iz Kine dolaze puni, a vraćaju se prazni jer robe koja se iz Europe izvozi za Kinu nema dovoljno. To je dovelo ne samo do povećanja cijena materijala, nego i do nestašice određenih materijala. Najgore je u SAD-u, gdje pojedini dijelovi za završni proizvod kasne i po nekoliko mjeseci.
Najbolji primjer je porast cijena kontejnerskog prijevoza od Kine do Europe. Primjerice, prije krize cijena prijevoza po kontejneru bila od 3500 do 4000 eura (ovisno o kineskoj luci), a sada se cijene penju i do 9000 eura. Isto tako, zbog velikog manjka otpadnog željeza, koji je sirovina za proizvodnju betonskog željeza došlo je i do snažnog rasta cijene željeza.
Da sumiram, osnovni razlozi za poskupljenja građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog manjka proizvodnje, rast cijena nafte, kao sirovine i goriva za transport, neplanirani remonti tvornica po svijetu i zatvaranje zbog pandemije, te rast potražnje zbog povećanog opsega gradnje. Ono što zabrinjava je činjenica da stručnjaci ne mogu dati pouzdano procjenu do kada će trajati rast cijena, ali upozoravaju da trenutni rast cijena nije i konačni.
Rast cijena građevinskog materijala u Austriji i Hrvatskoj
Rast cijena građevinskih materijala nije zaobišao ni Austriju, a poslovično agilni austrijski građevinski sektor ima sve većih problema s rastom cijena građevinskih materijala, ali i sa sve manjom dostupnošću određenih materijala. Građevinskim tvrtkama to stvara sve veći problem, a kod mnogih postoji bojazan da neke građevinske projekte možda neće završiti u predviđenim rokovima.
“Cijene građevinskih materijala u konstantnom su porastu, primjerice cijene građevinskog stiropora i željeza porasle su za oko 30 posto”, rekao nam je Mirko Tokić, voditelj prodaje u Sochoru, jednoj od najvećih austrijskih trgovina građevinskog materijala.
S njim se slažu i vlasnici građevinskih tvrtki. “Rast cijena predstavlja problem, no mi zapravo strahujemo od nestanka građevinskog materijala koji nam već sada stvara ozbiljne probleme”, rekao nam je Andrej Lucić vlasnik poznate građevinske tvrtke BD Gruppe, koja trenutno ima više od 20 velikih projekata.
No, nemaju samo austrijski građevinari takve probleme. Iste brige muče i tvrtke u Hrvatskoj. Sličan porast cijena bilježi i Hrvatska, a cijene građevinskih materijala porasle su između pet i 25 posto. Ponajviše su porasle cijene bitumena, stiropora i željeza – čak i do 30 posto. Neočekivani rast i poprilično nesigurno tržište utjecat će i na cijene nekretnina koje će – ako se nastavi rast cijena materijala – imati uzlazni trend.
Cijene u Bosni i Hercegovini i Srbiji rastu još i više
Situacija na europskom i svjetskom tržištu odražava se i na manja tržišta, između ostalog i na BiH i Srbiju. Stručnjaci iz BiH složni su da zbog rasta cijena sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda. Rast se kreće od pet pa čak do 55 posto, u ovisnosti od vrste proizvoda. Najveći rast bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati, kao i čelik, objašnjava Mile Petrović, tajnik Udruge građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Gospodarskoj komori RS. Fasadni program poskupio 55 posto, željezo, čelik, armatura, lim i cijevi 40 posto, bitumen 20 posto, a ljepila, kreč i cement do 10 posto.
Cijene građevinskog materija u Srbiji porasle su u prosjeku za oko 30 posto, a pojedini proizvodi poput čelika i oko 55 posto. Najviše je porasla cijena stiropora čije je povećanje cijena u jednom trenutku bilo i za 80 posto više. Skuplji su i termoizolacijski materiji, armature, oplate, fasadne mrežice i ostali građevinski proizvodi.
Stručnjaci su oprezni u procjenama do kada bi moglo trajati povećanje cijena, a nema jasnih naznaka ni kada bi kriza mogla biti okončana. Nesigurne procjene stvaraju probleme sektoru građevinarstva, koje bi nakon krize, bar u Austriji – trebalo biti kamen pokretač ekonomije. Investicija ne bi trebalo nedostajati, a sada su oprezni i investitori.
- Odgođena nova pravila na granicama EU
- Ovo će biti stadion Dinama dok se pravi Maksimir
- Kako najsigurnije kupovati preko interneta? Stiže i Black Friday
- Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
- U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Ekonomija
Inflacija u Austriji ozbiljno uzdrmala građane
Robert Holzmann, guverner Oesterreichische Nationalbank i član Vijeća ECB-a, visoku inflaciju iz prošlosti vidi kao pravi gubitak za štediše, koji je donekle nadoknađen visokim plaćama. Sada su potrošači očito zabrinuti za punjenje svojih kućnih budžeta, kao što je sugerirao u intervjuu za “Kleine Zeitung”.
Neizvjesnost uzrokovana ratovima dovodi do nevoljkosti potrošnje i ulaganja te osigurava da se gospodarstvo ne oporavi i porezni prihodi padnu, rekao je.
“Povjerenje je preduvjet za preokret trenda”, rekao je Holzmann. U Austriji je produktivnost nedavno stagnirala, ali su plaće jako porasle. “Kao rezultat toga, Austrija je također izgubila konkurentnost u usporedbi s Njemačkom”, rekao je guverner Narodne banke.
“Novi modeli radnog vremena koji ciljaju na više slobodnog vremena i smanjuju ukupni broj sati također dovode do problema s produktivnošću, unatoč povećanju zaposlenosti”, rekao je.
Prijetnju kaznenim carinama budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa treba shvatiti ozbiljno. Ali on ne vidi kraj svjetskoj trgovini. “Ali postoji rizik od jače formacije bloka, što je već vidljivo.”
Ekonomija
Austrijska tvrtka ima veliki pad dobiti
Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.
Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.
Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .
Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.
Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.
Ekonomija
AMS isplata u studenom: Novac stiže ovih dana
Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji znatno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u listopadu porastao za 9,7 posto. Ukupno 371.648 ljudi već čeka svoj AMS novac.
Krajem listopada u Austriji je 371.648 osoba bilo registrirano kao nezaposleno ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih 9,7 posto ili 32.752 osobe veći nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prošli mjesec rujan, nezaposlenih je gotovo 17.000 više.
Tih više od 371.000 ljudi već čeka na isplatu AMS novca u studenom 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u studenom za mjesec prava listopad 2024
Auszahlungstermine im November 2024
| Monat (Anspruch) | per Überweisung | per Post |
|---|---|---|
| Oktober 2024 | 06.11.2024 (Mittwoch) | 08.11.2024 (Freitag) |
Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.
Da biste imali pravo na AMS novac, morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Austriji. Iznos – tj. neto stopa zamjene – obično je 55 posto zadnje plaće.
You must be logged in to post a comment Login