Ekonomija
Građevinarstvo: Snažan porast cijena materijala dovest će do porasta cijene radova, ali i stanova
Građevinski sektor snažan je pokretač austrijske, hrvatske, ali i europske ekonomije. Iznimka dakle nisu, ni Bosna i Hercegovina i Srbija. Iako je dojam da je za vrijeme pandemije koronavirusa građevinski sektor ponajmanje pogođen mjerama, problemi ga nisu zaobišli. Pandemija koronavirusa uzrokovala je snažan porast cijena građevinskih materijala.
Istina, cijene građevinskih materijala imale su konstantan blagi rast posljednjih godina, ali posljednjih pet mjeseci cijene materijala porasle su drastično. Prema riječima stručnjaka, jasno je da će zbog navedenih poskupljenja rasti i cijene građevinskih radova, a posljedično i cijene stanova.
Zašto rastu cijene građevinskih materijala
Poremećaji na tržištu građevinskih materijala ponajviše se vezuju za pojavu pandemije koronavirusa koja je posljedično djelovala na poskupljenje građevinskog materijala. Krenemo li prvo od proizvođača građevinskih materijala saznat ćemo da je jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena povećanje troškova proizvodnje na koje direktno utječe povećanje cijena sirovine. Kako rastu cijene sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda.
Drugi razlog za rast cijena veže se za rast cijena nafte koja je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju građevinskih materijala. Primjerice, bitumen kojim se izoliraju mostovi, vijadukti, aerodromi i krovovi te se upotrebljava i za proizvodnju asfalta, dobiva se frakcijskom destilacijom nafte. Isto tako, nafta je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju stiropora čija cijena snažno raste. Sve je to dovelo do linearnog porasta i cijene ostalih građevinskih materijala, ali i cijene radova.
No, iz svega ne treba isključiti ni geopolitičku sliku. Na porast cijena utjecale su i promjene odnosa SAD-a, Europske unije i Kine. Osim što su veliki proizvođači, velike sile su i veliki potrošači građevinskog materijala. Na probleme je ukazivao i Njemački ekonomski institut koji je početkom godine upozoravao na moguću nestašicu robe iz Kine, te da će cijene rasti i zbog porasta troškova prijevoza.
Što to konkretno znači? Kontejneri iz Kine dolaze puni, a vraćaju se prazni jer robe koja se iz Europe izvozi za Kinu nema dovoljno. To je dovelo ne samo do povećanja cijena materijala, nego i do nestašice određenih materijala. Najgore je u SAD-u, gdje pojedini dijelovi za završni proizvod kasne i po nekoliko mjeseci.
Najbolji primjer je porast cijena kontejnerskog prijevoza od Kine do Europe. Primjerice, prije krize cijena prijevoza po kontejneru bila od 3500 do 4000 eura (ovisno o kineskoj luci), a sada se cijene penju i do 9000 eura. Isto tako, zbog velikog manjka otpadnog željeza, koji je sirovina za proizvodnju betonskog željeza došlo je i do snažnog rasta cijene željeza.
Da sumiram, osnovni razlozi za poskupljenja građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog manjka proizvodnje, rast cijena nafte, kao sirovine i goriva za transport, neplanirani remonti tvornica po svijetu i zatvaranje zbog pandemije, te rast potražnje zbog povećanog opsega gradnje. Ono što zabrinjava je činjenica da stručnjaci ne mogu dati pouzdano procjenu do kada će trajati rast cijena, ali upozoravaju da trenutni rast cijena nije i konačni.
Rast cijena građevinskog materijala u Austriji i Hrvatskoj
Rast cijena građevinskih materijala nije zaobišao ni Austriju, a poslovično agilni austrijski građevinski sektor ima sve većih problema s rastom cijena građevinskih materijala, ali i sa sve manjom dostupnošću određenih materijala. Građevinskim tvrtkama to stvara sve veći problem, a kod mnogih postoji bojazan da neke građevinske projekte možda neće završiti u predviđenim rokovima.
“Cijene građevinskih materijala u konstantnom su porastu, primjerice cijene građevinskog stiropora i željeza porasle su za oko 30 posto”, rekao nam je Mirko Tokić, voditelj prodaje u Sochoru, jednoj od najvećih austrijskih trgovina građevinskog materijala.
S njim se slažu i vlasnici građevinskih tvrtki. “Rast cijena predstavlja problem, no mi zapravo strahujemo od nestanka građevinskog materijala koji nam već sada stvara ozbiljne probleme”, rekao nam je Andrej Lucić vlasnik poznate građevinske tvrtke BD Gruppe, koja trenutno ima više od 20 velikih projekata.
No, nemaju samo austrijski građevinari takve probleme. Iste brige muče i tvrtke u Hrvatskoj. Sličan porast cijena bilježi i Hrvatska, a cijene građevinskih materijala porasle su između pet i 25 posto. Ponajviše su porasle cijene bitumena, stiropora i željeza – čak i do 30 posto. Neočekivani rast i poprilično nesigurno tržište utjecat će i na cijene nekretnina koje će – ako se nastavi rast cijena materijala – imati uzlazni trend.
Cijene u Bosni i Hercegovini i Srbiji rastu još i više
Situacija na europskom i svjetskom tržištu odražava se i na manja tržišta, između ostalog i na BiH i Srbiju. Stručnjaci iz BiH složni su da zbog rasta cijena sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda. Rast se kreće od pet pa čak do 55 posto, u ovisnosti od vrste proizvoda. Najveći rast bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati, kao i čelik, objašnjava Mile Petrović, tajnik Udruge građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Gospodarskoj komori RS. Fasadni program poskupio 55 posto, željezo, čelik, armatura, lim i cijevi 40 posto, bitumen 20 posto, a ljepila, kreč i cement do 10 posto.
Cijene građevinskog materija u Srbiji porasle su u prosjeku za oko 30 posto, a pojedini proizvodi poput čelika i oko 55 posto. Najviše je porasla cijena stiropora čije je povećanje cijena u jednom trenutku bilo i za 80 posto više. Skuplji su i termoizolacijski materiji, armature, oplate, fasadne mrežice i ostali građevinski proizvodi.
Stručnjaci su oprezni u procjenama do kada bi moglo trajati povećanje cijena, a nema jasnih naznaka ni kada bi kriza mogla biti okončana. Nesigurne procjene stvaraju probleme sektoru građevinarstva, koje bi nakon krize, bar u Austriji – trebalo biti kamen pokretač ekonomije. Investicija ne bi trebalo nedostajati, a sada su oprezni i investitori.
- Heroina dana: Medicinska sestra spasila 92-godišnjakinju iz zapaljene kuće
- Jedanaestogodišnjakinja nestala u Beču: Ujak ju je od policije sakrio u ladicu kreveta
- Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
- Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
- Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
Ekonomija
Commerzbank razmatra ukidanje tisuća radnih mjesta
Kako bi spriječila moguće preuzimanje od strane velike talijanske banke Unicredit, Commerzbank razmišlja o otpuštanju tisuća radnih mjesta, objavio je jučer Financial Times (FT). Očekuje se da će planovi biti predstavljeni radničkom vijeću u nadolazećim tjednima, izvijestile su novine pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem. Govori se o vjerojatnom smanjenju broja radnih mjesta u malim tisućama.
Iz Commerzbanka su na upit odgovorili da će ulagači i javnost o najnovijem statusu strategije tvrtke, na kojoj se još uvijek radi, biti iscrpno obaviješteni na Danu tržišta kapitala 13. veljače. “Ne možemo predvidjeti predstojeće rasprave u Upravi i Nadzornom odboru.” U principu, povećanje konkurentnosti je trajna poslovna zadaća.
Unicredit kontrolira oko 28 posto Commerzbanka i već je najavio da će od regulatora tražiti odobrenje za udjel do 29,9 posto. Ako udio dosegne 30 posto, milanska banka bila bi dužna podnijeti javnu ponudu za preuzimanje.
Krajem prošle godine tadašnji predsjednik radničkog vijeća Commerzbank Uwe Tschäge upozorio je u “Handelsblattu” da bi preuzimanje druge najveće njemačke privatne banke moglo dovesti do gubitka dvije trećine svih radnih mjesta u Njemačkoj. Prijeti gubitak oko 15.000 radnih mjesta.
Iz Unicredita su tada poručili da je to potpuno neutemeljeno. Osim radničkog vijeća i sindikata, pristup Talijana odbija i aktualna savezna vlada.
Ekonomija
EU neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije
Europska unija neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije. O tome je jučer navečer pismom obavijestio nadležni europski povjerenik Valdis Dombrovskis, kako je priopćeno danas, ministra financija Guntera Mayra.
Mjere koje su predstavili FPÖ i ÖVP mogle bi biti dovoljne da deficit svedu ispod granice od tri posto u Maastrichtu, kaže se.
Mayr je bio zadovoljan: “Činjenica da smo uspjeli uvjeriti Komisiju je vrlo zadovoljna i pokazuje da su se naši napori isplatili.” Komisija će na proljeće ponovno procijeniti stanje proračuna Austrije.
Ekonomija
Danas zadnji dan za prijavu za posao od 5000 eura u Austriji
Jedna općina u Gornjoj Austriji očajnički traži novog šefa odjela. Unatoč sigurnom poslu i atraktivnoj plaći, radno mjesto je još uvijek upražnjeno.
Općina Lengau u okrugu Braunau još uvijek hitno traži novog šefa odjela. Unatoč atraktivnoj plaći od oko 5000 eura bruto mjesečno i sigurnom radnom mjestu, mjesto je dugo ostalo upražnjeno.
Trenutačno je već u tijeku peti oglas za radno mjesto. Nakon što je dugogodišnji voditelj ureda nakon 16 godina otišao u mirovinu, u roku od dvije godine došla su tri nasljednika.
No, sva trojica su napustila radno mjesto. Od tada je dugogodišnji gradonačelnik Erich Rippl (SPÖ) očajnički tražio pouzdanu osobu koja bi konačno preuzela posao.
Već je stiglo oko 20 prijava. “Jedan ili dva kandidata osobito su kvalificirani”, kaže on u intervjuu za “Heute”.
No, pozicija je još uvijek otvorena – zainteresirani se mogu prijaviti do 17. siječnja. Zadaci su raznoliki. Od provjere prijave koje podnose susjedi, svađa i razmirica pa sve do provjere je li posut ili očišćen pijesak od strane zimskih službi.
Prema Ripplu, budućem šefu ureda neće biti dosadno: “Prvi razgovori ili pozivi idu već u sedam ujutro, primjerice ako je pomoćnica u vrtiću bolesna.” Ili treba nešto organizirati u dvorištu zgrada, piše Heute.
You must be logged in to post a comment Login