Connect with us

Austrija

Građani Austrije “prvaci EU”: Najviše se vozimo vlakom od svih

Objavljeno

na

U Austriji se vlakom, metrom i podzemnom željeznicom prijeđe više od dvostruko više kilometara po osobi od prosjeka EU. Sa 1.625 kilometara po osobi godišnje Austrija je prvakinja EU u željezničkom prometu, dok je Švicarska, kad se pogleda cijela Europa tek nešto malo ispred s prosjekom od 1.720 kilometara. Pokazuje to aktualna analiza Austrijskog transportnog kluba (VCÖ) na temelju podataka Europske komisije dan uoči europskog Dana bez automobila.

Iza Austrije je Francuska s 1280 kilometara i Češka s 985 kilometara. Slijede Švedska (920 km), Njemačka (825 km) i Danska (770 km). Posljednja je Litva sa samo 100 kilometara po glavi stanovnika. Na Malti i Cipru nema željezničkog prometa. Jedino se u Švicarskoj više putuje vlakom nego u Austriji.

Podaci koje sada objavljuje Europska komisija odnose se na 2021. godinu i još uvijek su pod utjecajem pandemije Covid-19. Lani se više putovalo vlakom, i to ne samo u Austriji. “Ove godine očekujemo novi rekord u broju prijeđenih kilometara željeznicom. Ali Austriji se savjetuje da ne spava na lovorikama”, naglasio je VCÖ stručnjak Michael Schwendinger. VCÖ je pozvao na širenje željezničkih usluga.

U gradovima širenje tramvajske mreže može značajno smanjiti prometne gužve i emisije ispušnih plinova. Kad je riječ o željezničkom prometu, potreban je veći kapacitet za povezivanje gradova s ​​okolicom u metropolitanskim područjima, dodatnim vezama ili većim vagonima. S druge strane, potrebno je proširiti ponudu u regijama. “Zbog sve fleksibilnijeg radnog vremena i povećanog skraćenog radnog vremena, potrebne su češće veze i izvan klasičnih putovanja na posao. Osim toga, putnicima je važna optimalna koordinacija regionalnih autobusa i vlakova”, naglasio je Schwendinger.

Povećan prelazak s automobila na željeznicu korist je za austrijsku klimatsku ravnotežu. Prema Saveznoj agenciji za okoliš, putovanje vlakom u Austriji 2021. izazvalo je u prosjeku osam grama CO2 po putničkom kilometru, 86 posto manje CO2 nego vožnja automobilom s dizelskim ili benzinskim motorom, istaknuo je VCÖ.

Advertisement

Austrija

Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču

Objavljeno

na

By

Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.

Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.

Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.

Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.

Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.

Nastavi čitati

Austrija

Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama

Objavljeno

na

Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.

Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.

Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.

Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”

To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.

Nastavi čitati

Austrija

Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama

Objavljeno

na

Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.

Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.

Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.

Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.

Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.

Nastavi čitati
LM