Austrija
Građani Austrije “prvaci EU”: Najviše se vozimo vlakom od svih
U Austriji se vlakom, metrom i podzemnom željeznicom prijeđe više od dvostruko više kilometara po osobi od prosjeka EU. Sa 1.625 kilometara po osobi godišnje Austrija je prvakinja EU u željezničkom prometu, dok je Švicarska, kad se pogleda cijela Europa tek nešto malo ispred s prosjekom od 1.720 kilometara. Pokazuje to aktualna analiza Austrijskog transportnog kluba (VCÖ) na temelju podataka Europske komisije dan uoči europskog Dana bez automobila.
Iza Austrije je Francuska s 1280 kilometara i Češka s 985 kilometara. Slijede Švedska (920 km), Njemačka (825 km) i Danska (770 km). Posljednja je Litva sa samo 100 kilometara po glavi stanovnika. Na Malti i Cipru nema željezničkog prometa. Jedino se u Švicarskoj više putuje vlakom nego u Austriji.
Podaci koje sada objavljuje Europska komisija odnose se na 2021. godinu i još uvijek su pod utjecajem pandemije Covid-19. Lani se više putovalo vlakom, i to ne samo u Austriji. “Ove godine očekujemo novi rekord u broju prijeđenih kilometara željeznicom. Ali Austriji se savjetuje da ne spava na lovorikama”, naglasio je VCÖ stručnjak Michael Schwendinger. VCÖ je pozvao na širenje željezničkih usluga.
U gradovima širenje tramvajske mreže može značajno smanjiti prometne gužve i emisije ispušnih plinova. Kad je riječ o željezničkom prometu, potreban je veći kapacitet za povezivanje gradova s okolicom u metropolitanskim područjima, dodatnim vezama ili većim vagonima. S druge strane, potrebno je proširiti ponudu u regijama. “Zbog sve fleksibilnijeg radnog vremena i povećanog skraćenog radnog vremena, potrebne su češće veze i izvan klasičnih putovanja na posao. Osim toga, putnicima je važna optimalna koordinacija regionalnih autobusa i vlakova”, naglasio je Schwendinger.
Povećan prelazak s automobila na željeznicu korist je za austrijsku klimatsku ravnotežu. Prema Saveznoj agenciji za okoliš, putovanje vlakom u Austriji 2021. izazvalo je u prosjeku osam grama CO2 po putničkom kilometru, 86 posto manje CO2 nego vožnja automobilom s dizelskim ili benzinskim motorom, istaknuo je VCÖ.
Austrija
Mnoge obitelji u Austriji uskoro će dobiti 150 eura po djetetu
Između ožujka i travnja mnoge će obitelji u Austriji primiti dopis Ministarstva socijalne skrbi o aktivaciji nove platne kartice i dodatnom bonusu od 150 eura po školskom djetetu.
“Schulstartplus!” – Nova financijska podrška za školarce
Akcija “Schulstartplus!” provodi se između ožujka i travnja 2025. godine i donosi obiteljima s djecom školske dobi bonus od 150 eura po djetetu. Novost je da se ovaj iznos prvi put isplaćuje putem platne kartice u mobilnoj aplikaciji, umjesto dosadašnjih vaučera.
Svi koji su u prosincu 2024. primali minimalnu socijalnu naknadu ili socijalnu pomoć, dobit će pismo Ministarstva s uputama za aktivaciju kartice. Pravo na bonus imaju obitelji čija djeca do 24 godine pohađaju vrtić, osnovnu školu, AHS, BHS, srednju školu, politehničku školu ili strukovnu školu.
Po aktivaciji kartice, na nju će se automatski uplatiti 150 eura po djetetu. Primjerice, obitelj s dvoje školske djece dobit će ukupno 300 eura.
Dodatna financijska pomoć za školske izlete
Roditelji mogu zatražiti i dodatni “AK Klassenfahrtsbonus” koji pruža 75 do 150 eura za školske izlete. Ovaj jednokratni doprinos vrijedi za sve učenike od 5. do 9. razreda, pod uvjetom da je barem jedan roditelj član AK Oberösterreich. Prijave su moguće do 6. srpnja 2025.
Povećan iznos školske naknade od kolovoza
Osim ovih mjera, godišnja školska naknada za djecu od 6 do 15 godina od kolovoza 2025. bit će povećana za 4,6% zahvaljujući usklađivanju s inflacijom. Novi iznos iznosit će 121,40 eura po djetetu, a isplaćivat će se zajedno s obiteljskim doplatkom.
Beč
Bečki vodospremnik kao oaza za kukce i ptice
Grad Beč i Magistratski odjel za dovod i raspodjelu vode stvaraju oaze za insekte i ptice. Na području vodospremnika u okrugu Favoriten posadili su drveće i grmlje, a nove su sadnje već u planu.
Vodospremnici igraju važnu ulogu u opskrbi Bečanki i Bečana najboljom pitkom vodom s Alpa te predstavljaju fleksibilan odgovor na bečke potrebe za vodom. Jedan od vodospremnika nalazi se u desetom bečkom okrugu, na lokaciji Unterlaa na krajnjem jugu grada. Obujam vodospremnika iznosi 162.000 kubičnih metara te pokriva više od trećine dnevnih potreba za vodom u glavnom gradu Republike Austrije.
U suradnji s Magistratskim odjelom za održavanjem zelenih površina (MA 42 – Wiener Stadtgärten) ondje je posađeno 60 novih stabala i grmova, što ovu lokaciju čini prirodnom oazom za ptice i kukce poput pčela i leptira, te brojne druge vrste životinja i biljaka.
„Netaknuta priroda i zelene površine neizostavan su dio kvalitete života u našemu gradu. One poboljšavaju kvalitetu zraka i doprinose očuvanju bioraznolikosti. Ona nam je izuzetno važna i zato je promičemo gdje god imamo priliku”, poručio je Jürgen Czernohorszky, član gradskog poglavarstva za klimu. Ostale mjere odnose se na rijetku košnju, stvaranje i održavanje staništa za guštere, kućica za gniježđenje ptica, prenoćišta za šišmiše i slično.
Također, u okrugu Favoriten neprestano se provode inicijative za više zelenih površina i stabala jer je svako stablo jednako važno i pridonosi očuvanju flore i faune te dobrobiti svih stanovnika. Na području vodospremnika trenutačno se nalaze stabla poput badema, divlje jabuke, trešnje i lijeska te grmovi crvenog drijena, vrbe i bazge.
Osim lokacije u Favoritenu, Magistratski odjel za dovod i raspodjelu vode (MA 31 – Wiener Wasser) ekološku učinkovitost poboljšava i na drugim lokacija u Beču na kojima se nalaze vodospremnici poput okruga Hernals i Penzing. Ukupno će se posaditi 140 stabala i 60 grmova. Priroda oduvijek igra važnu ulogu u vodoopskrbi austrijske metropole jer šumsko tlo u izvorišnim područjima pohranjuje i filtrira vodu koja otječe.
Na ogromnoj površini na vodospremniku u Favoritenu smješten je i fotonaponski sustav kojim upravlja gradsko energetsko poduzeće Wien Energie. Nevjerojatnih 6.500 modula isporučuje snagu od gotovo 2 MWp dok se godišnje u prosjeku proizvede 2,1 milijun kWh energije. Višak energije može opskrbiti do 600 kućanstava na godišnjoj razini, a ukupno se uštedi 1.240 tona CO2.
Austrija
Lažirao diplomu pa 15 godina radio kao učitelj u Austriji
Muškarac se punih 15 godina lažno predstavljao kao učitelj, iako nikada nije imao pravu diplomu. Policija je u njegovom novčaniku otkrila krivotvorene dokumente. Osumnjičeni je priznao krivnju i protiv njega je podignuta prijava.
Krajem kolovoza prošle godine, policijska postaja u Pergu zaprimila je pronađeni novčanik muškarca iz Steyra. Tijekom pregleda, policajci su naišli na očito krivotvorenu službenu iskaznicu austrijske policije te nekoliko studentskih iskaznica.
Godinama radio bez diplome
Detaljnom istragom utvrđeno je da je muškarac od 2010. godine radio kao nastavnik njemačkog jezika i tjelesnog odgoja u školama u Gornjoj Austriji, Donjoj Austriji i Beču. Sve to iako je još 2005. godine bio ispisan sa studija. Čini se da si je sam izradio lažnu diplomu kako bi dobio zaposlenje u obrazovnim institucijama.
Osumnjičeni je priznao krivotvorenje i trenutačno je na slobodi. Policija nastavlja istragu kako bi utvrdila puni opseg prijevare.
