Ekonomija
Grad Beč je u prvom tromjesečju 2023. potrošio tri milijuna eura na oglašavanje
Grad Beč je 2023. potrošio oko tri milijuna eura na oglašavanje. U prvom tromjesečju 2023. izdaci javnih tijela u Austriji za oglašavanje iznosili su oko 32,4 milijuna eura.
Rashodi Grada Beča ostali su konstantni na oko 3 milijuna eura. Uključujući participacije, ukupna suma se u prva tri mjeseca ove godine popela na oko 4,5 milijuna eura. Sljedeća savezna država koja je najpovoljnija za oglašavanje bila je Gornja Austrija s približno 915.000 eura. Donja Austrija potrošila je oko 363.000 eura, pri čemu je iznos koji uključuje participacije značajno porastao na oko 863.000 eura. Nakon savezne vlade, najviše novca za oglašavanje u medijima potrošila je Gospodarska komora, oko 3,1 milijun eura. Radnička komora došla je na oko 1,3 milijuna eura, ORF na oko 2,9 milijuna eura.
U prvom tromjesečju 2023. javna tijela potrošila su oko 32,4 milijuna eura na oglašavanje u medijima. To proizlazi iz podataka o transparentnosti medija koje je RTR objavio u četvrtak. To je oko 3,9 milijuna eura manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Savezna vlada smanjila je rashode za nešto više od 2 milijuna eura, pa sada iznose oko 3,8 milijuna eura. Suprotno trendu, prihod od oglašavanja s velikih međunarodnih platformi nastavio je rasti.
Saveznim sudjelovanjem doprinos savezne vlade narastao je na oko 7,6 milijuna eura. Najviše je u prvom tromjesečju ove godine trošilo Ministarstvo financija, oni su potrošili oko 973.000 eura te su im rashodi porasli više od deset puta. Slijedi Ministarstvo zaštite klime s oko 934.000 eura, što je stabilno u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ministarstvo obrane je dobilo oko 578.000 eura, Ministarstvo unutarnjih poslova oko 427.000 eura, a Ministarstvo obrazovanja oko 418.000 eura. Savezni kancelar inače naklonjen oglašavanju došao je do samo oko 282.000 eura i tako smanjio oglašavanje za oko 2,5 milijuna eura.
Na tri najveća tabloidna medija u zemlji, uključujući i njihove online portale, otpada nešto manje od petine izdataka za oglašavanje (cca. 5,9 milijuna eura) iz javnog sektora. “Kronen Zeitung” je dobio oko 2,8 milijuna eura, od čega oko 426.000 eura od ORF-a, oko 368.000 eura od savezne vlade i oko 353.000 eura od grada Beča. “Heute” je dobio oko 1,7 milijuna eura, od čega oko 479.000 eura od ORF-a, oko 349.000 eura od grada Beča i oko 245.000 eura od savezne vlade. “Österreich” je ostvarila 1,4 milijuna eura prihoda od oglašavanja iz javne blagajne. Savezna vlada donirala je oko 335.000 eura, Grad Beč oko 311.000 eura, a ORF oko 189.000 eura.
ORF je dobio najviše reklama s oko 4,1 milijun eura, ali je smanjio oko 500.000 eura u odnosu na prvi kvartal 2022. godine. Naslovi Regionalmedien Austria (RMA) bilježe lagani rast i iznose oko 1,5 milijuna eura. Kao i “Kurier”, “Der Standard” je ostvario cca 1,2 milijuna eura. “Kleine Zeitung” i “Presse” dobili su po oko 865.000 eura.
Unatoč općem ograničenju javne potrošnje na oglašavanje, potrošnja na oglašavanje na međunarodnim divovima platformi nastavila je rasti. Google (uključujući YouTube) je zabilježio plus od oko 250.000 eura i tako došao na oko 2,8 milijuna eura. Bio je tek nešto iza “Kronen Zeitunga” na trećem mjestu među najvećim primateljima. Facebook (uključujući Instagram) također je snažno porastao (plus cca. 281.000 eura). Tvrtka je zauzela šesto mjesto s oko 1,5 milijuna eura. Platforma TikTok porasla je za oko 50.000 eura na oko 69.000 eura od prihoda od oglašavanja javnih tijela.
Potpuni podaci dostupni su na web stranici RTR-GmbH.
Ekonomija
U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?
Proizvođač dvotočkaša KTM AG, sa sjedištem u Mattighofenu (okrug Braunau), vjerojatno planira dalekosežna smanjenja osoblja zbog napete ekonomske situacije. “Salzburger Nachrichten” izvještava da bi do 1.000 od oko 5.000 zaposlenika moglo biti privremeno otpušteno.
Prema “Salzburger Nachrichtenu”, razmišlja se o djelomičnom gašenju proizvodnje za siječanj i veljaču. Potvrdu o vraćanju na posao trebali bi dobiti u ožujku. Modeli skraćenog radnog vremena ili dogovorenog skraćenog radnog vremena također se razmatraju kao alternative, navodi se, prenosi ORF.
Prema riječima glasnogovornika, trenutačno ne žele unositi više neizvjesnosti u to pitanje i ne objavljuju nikakve planirane mjere poput smanjenja osoblja ili otpuštanja. “Trenutačno postoji mnogo glasina i jasna je neizvjesnost.”
Pierer Mobility AG, roditelj brendova KTM, objavio je u utorak navečer da KTM AG treba financijsku injekciju u rasponu od tri znamenke u milijunima.
Cijena dionice potom je u srijedu oštro pala. KTM je već najavio da će ukinuti 300 radnih mjesta u proizvodnji i 120 radnih mjesta u KTM Research and Development GmbH.
Ekonomija
XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija
Grupa Supernova Franka Alberta nedavno je prodala jedanaest bivših KikaLeiner lokacija SAR Leasing GmbH iz grupe XXXLutz. Supernova je potvrdila prodaju. U sklopu prvog stečajnog postupka KikaLeiner je krajem srpnja 2023. zatvorio ukupno 23 od 40 lokacija. Očekuje se da će KikaLeiner sutra ponovno podnijeti zahtjev za stečaj.
Ovim ugovorom tvrtka XXXLutz osigurava dodatne nekretnine u Austriji. “Ovo nema nikakve veze s aktivnim lokacijama KikaLeinera, već se radi o onima koje su zatvorene prije godinu i pol i kupljene u paketu nekretnina”, rekao je novinama menadžer XXXLutza Thomas Saliger. Za XXXLutz, ovo je u osnovi ulaganje u nekretnine, prenosi ORF.
Savezno tijelo za tržišno natjecanje (BWB) izjavilo je za APA da nije registrirano spajanje. “U principu, preuzimanja iznad određenih prodajnih pragova moraju se prijaviti BWB-u.” Tvrtke moraju ispitati pitanje obveze registracije. Tijelo je ostavilo otvorenim pitanje postoji li takva obveza u vezi s kupnjom lokacija od strane grupe XXXLutz.
Trgovina namještajem u cjelini trenutačno prolazi vrlo teške trenutke. Trenutačna suzdržanost potrošača, slaba građevinska industrija i pritisak online maloprodaje na fizičku maloprodaju uzrok su posrtanja industrije. Ponovnom nesolventnošću KikaLeinera pao je još jedan domino u nizu posrnulih tvrtki u industriji. Budućnost trgovca namještajem još uvijek je neizvjesna, ali se nastavak čini malo vjerojatnim.
Ekonomija
U Austriji bi 130.000 radnika moglo u štrajk? Najavljeni prosvjedi
Drugi krug pregovora za 130.000 zaposlenika austrijskog kolektivnog ugovora za socijalno gospodarstvo (Sozialwirtschaft Österreich) de facto je propao. Nakon deset sati sastanak je prekinut, a sindikat je u večernjem priopćenju najavio borbene mjere. GPA i Vida žele povećati pritisak sastancima tvrtki, demonstracijama i drugim akcijama.
Ostanak na sadašnjoj razini s isključivo inflatornom kompenzacijom ne pokazuje poštovanje koje zaposleni zaslužuju, ljutito je rekla GPA pregovaračica Eva Scherz. Ako želite industriju učiniti atraktivnijom, potrebna su vam dva ključna faktora, veća plaća i bolji uvjeti rada, rekla je Sonja Hör iz Vida.
Sada slijede radnički sastanci diljem Austrije, konferencija radničkog vijeća u Štajerskoj i, za točno tjedan dana, demonstracije u Beču. Sutradan je zakazan skup u Linzu.
Cilj ostaje povećanje od 6,1 posto. Stoga će 22. studenog rad djelatnika biti prekinut na šest minuta. Sljedeći krug pregovora održat će se 25. studenog 2024. Novi kolektivni ugovor primjenjivat će se od 1. siječnja sljedeće godine.
