Ekonomija
Godinu dana pandemije uzrokovalo snažan pad austrijskog gospodarstva
Godinu dana pandemije koronavirusa ostavilo je velike tragove na globalnoj, ali i i austrijskoj ekonomiji. Gotovo da nema države koja na svojim leđima nije i ne osjeća teret krize. U austrijskoj vladi rado naglašavaju kako se Austrija s krizom nosi puno bolje u usporedbi s drugim državama. Međutim, činjenično stanje godinu dana od početka pandemije posve je drugačije.
Suzbijanje pandemije korona virusa bacilo je austrijsko gospodarstvo u (duboku) recesiju. Na početku krize kancelar Kurz obećavao je milijarde eura pomoći, a gastronomija i trgovina, industrija kulture i organizacije događaja dugo su vremena bile zatvorene. Unatoč pritužbama poduzetnika o tromim isplatama i nedostatku sredstava, u Vladi su naglašavali da Austrija svoje obveze prema privatnom sektoru podmiruje na vrijeme te da u krizi stoji mnogo bolje nego druge zemlje. Mišljenja poduzetnika oko toga su i dalje podijeljena, ali nema sumnje da je državna pomoć ipak izdašnije nego li je to slučaj u drugim državama. Zato je veliki broj tvrtki i opstao. Unatoč zatvaranju i ograničavanju rada.
No, generalno gledano – gospodarski parametri nisu obećavajući. U zadnjem kvartalu prošle godine austrijsko gospodarstvo zabilježilo je veliki pad. I u ovogodišnjim prognozama rasta Austrija ne stoji pretjerano dobro. Europska komisija u tekućoj godini očekuje rast od dva posto. Pesimističniju prognozu od Austrije ima još samo Nizozemska. S druge strane, ekonomisti OECD-a i dalje predviđaju negativne tendencije po austrijsko gospodarstvo. Prema njima Austrija bi krizu u potpunosti trebala prevladati tek početkom 2022. godine. “Covid kriza zemlju košta – zajedno s gubitkom prosperiteta i pomoći – 100 milijardi eura”, utvrdio je think-tank Agenda Austria.
Dublji uvod u brojke otkriva ogromne socijalne poteškoće. Nezaposlenost je snažno porasla, jednako kao i broj ljudi koji rade po modelu skraćenog radnog vremena. Najgore su pogođeni turizam i gastronomija. Primjerice, u najteže pogođenim turističkim zajednicama u Tirolu nezaposlenost je porasla za više od 1000 posto. Mnogi su ekonomsku patnju doživjeli iz prve ruke. To direktno djeluje na optimizam stanovništva koji s vremenom kopni. Pada i povjerenje vladi. Sve to stvara ambijent nesigurnosti na što građani Austrije i nisu baš navikli.
Ono što zabrinjava je činjenica da finalni račun pandemije još nije stigao. Zbog mjera austrijske vlade na snazi su brojne odgode plaćanja, a uz državnu pomoć tvrtke nekako i opstaju. Broj bankrota tvrtki je u 2020. godini pao za čak 40 posto. To znači da se konačni račun krize i njenih posljedica tek očekuje. Naplata će doći tek u razdoblju nakon krize, a to zabrinjava i austrijske građane, ali i političke vlasti na svim razinama.
Navedeno se savršeno odražava u činjenici da veći broj stanovništva vjeruje da će ekonomski problemi odnijeti više života od samog virusa. Godinu dana nakon krize – izlaz iz same krize, pogotovo u ekonomskom smislu – važniji je nego ikad.
- Važna obavijest: Linija tramvaja 49 prestaje prometovati zbog važnih radova
- Nova presuda: Mogući novi povrati preplaćenih troškova za poskupljenje struje u Austriji
- “Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
- Prevare s vizama sve češće: U Austriji muškarac umalo platio 16.000 eura za vizu
- Žena iz Austrije imala čak 1.054 prekovremenih sati, sad se bori za 57.298 eura
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
You must be logged in to post a comment Login