Austrija
GLAVOBOLJA OKO BROJKI: Što se zaista događa u Hrvatskoj?
Nakon što je ministarstvo vanjskih poslova te zdravstva Austrije odlučilo upozoriti svoje državljane da ne putuju u Hrvatsku i da se što prije vrate kući ako tamo borave, jedan njemački novinar hrvatskog podrijetla tvrdi kako zna koji je razlog novih restrikcija Austrije prema Hrvatskoj.
Srećko Matić, ugledni novinar „Deutsche Wella”, napisao je na svom Twitter profilu kako „naravno nije slučajno ovo što radi Austrija” oko restrikcija prema Hrvatskoj: „Ako dobro čujem od mojih izvora, Kurz je bio jako ljut zbog soliranja Plenkovića oko dozvole ulaska američkih turista. Toliko ljut, da bi Hrvatsku mogao i malo blokirati oko ulaska u Schengen“.
Rekordni broj novozaraženih u Hrvatskoj
Nacionalni stožer civilne zaštite je u 14 sati objavio nove podatke zaraženih u Hrvatskoj, a zanimljivo je kako je na konferenciji za medije prisustvovao i austrijski ORF. U posljednja 24 sata Hrvatska broji rekordnih 208 novozaraženih.
Austrijski, njemački i švicarski mediji sumnjaju u brojke, tvrde da je Makarska „novo žarište”
U četvrtak smo pisali o tome kako se austrijski dnevni list „Die Presse” pita frizira li Hrvatska broj zaraženih, gdje su istakli nepovjerenje u službene brojke koje iznosi Nacionalni stožer civilne zaštite. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak je izjavio u srijedu kako Hrvatska ima zaraženih stranih državljana, ali da „ne zna točan broj. Radi se broju koji je sigurno manji od 15“, što uistinu zvuči neuvjerljivo. Ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut je u četvrtak izjavio da je u Hrvatskoj zabilježeno „oko 50” zaraženih stranaca, od kojih su se neki već vratili u svoje države.
Analitičar Martin Požar je za „Index.hr” izjavio kako mu HZJZ nije dao uvid u podatke s objašnjenje „da imaju previše posla da bi mu dostavljali podatke kojima raspolažu“. Požar ipak tvrdi kako ne vjeruje da HZJZ prikriva stvarni broj zaraženi, nego da je riječ o „potkapacitiranosti HZJZ-a u ovom dijelu posla koji obavljaju“.
U svom komentaru o situaciji u Hrvatskoj, njemački regionalni list „Badische Zeitung” (BZ) se upita zašto je Srbija na listi rizičnih zemalja, a Hrvatska nije: „Značajan dio novih zaraza koronavirusom dolazi od povratnika s godišnjih odmora. Zato su testovi toliko važni, no i vlasti moraju objasniti svoje proturječne odluke o tome koja su područja rizična“. Prema posljednjim informacijama Instituta Robert Koch, oko trećine novozaraženih su povezani s povratnicima s godišnjih odmora, piše BZ i da su najveći problem tzv. „korona-zabave”. Iz Srbije je, kako pišu, uvezeno 160 novih slučajeva, iz Hrvatske čak 260.
Švicarski dnevni list „Blick” pisao je o noćnom klubu „Makarana” u Makarskoj, gdje se zarazilo pet švicarskih državljana iz Aargaua. Podsjećamo, u Makarani se zarazilo i nekoliko državljana Austrije iz Donje Austrije, Koruške i Beča. Na području Makarske boravilo je i nekoliko Švicaraca iz kantona Zürich, gdje su mnogi boravili „svaki dan od petka do utorka, zajedno sa stotinama drugih turista“. Blick je napisao kako sumnja u to da je noćni klub u Makarskoj „novo europskog žarište“.
Istra ne želi biti poistovjećena s cijelom Hrvatskom
Deset istarskih gradonačelnika i vršitelja dužnosti župana pisali su hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću (HDZ) kako računaju na njega i ministra unutarnjih poslova Gordana Grlića Radmana da će učiniti sve da „Italija mjeru obveze testiranja osoba koje dolaze iz RH provodi selektivno, sukladno realnoj epidemiološkoj slici pojedinih dijelova Hrvatske, odnosno županija, a ne zemlje u cjelini“. Isto će zahtijevati i u odnosu sa Slovenijom.
Antonio Šećerović
Foto: Pixabay | Twitter
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login