Austrija
Gdje su najbolji ćevapi u Beču? Probali smo ih u nekoliko restorana (PART1)
Ćevapi, bh. nacionalni specijalitet s roštilja i najpoznatiji bosansko-hercegovački brand u inozemstvu. Riječ je o malim valjušcima od mljevenog mesa, mahom teletine, s dodatkom bijelog i crvenog luka, te različitih začina. Prosječna dužina ćevapa je oko 5 cm. Ćevapi se prže na roštilju, a tradicionalno se služe u lepinjama ili somunima natopljenim sosom od prženja, uz dodatak sitno sjeckanog crvenog luka. Najčešće se uz ćevape služi kajmak. Ćevapi se mogu služiti i uz rižu, pržene krumpiriće (pomfrit), salatu, ajvar, no to je uglavnom praksa na koju se oslanjaju restorani po vlastitom nahođenju.
Ćevapi se tradicionalno služe u ćevabdžinicama, specifičnim bosanskim lokalima posebnog kolorita, gdje se osim ćevapa na jelovniku nerijetko mogu naći i ostala, slična jela s roštilja.Ćevapi se u Bosni i Hercegovini služe u različitim porcijama od po pet, deset, petnaest i više komada, a postoje i regionalne razlike u spravljanju i obliku ćevapa (posebno ili u snopovima od po četiri ili pet). Tako su najpoznatiji banjalučki, travnički i sarajevski ćevapi. Na ćevape “prava” polažu i neki drugi narodi, a nema sumnje da se dobri ćevapi mogu pojesti i u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, ali i nekim drugim državama, posebice na Zap. Balkanu.
Zbog brojne dijaspore iz zemalja koje su nekad tvorile bivšu zajedničku državu u Beču su na nekoliko mjesta mogu pojesti i više nego odlični ćevapi. U prvoj “turi” obilazaka bečkih restorana koji nude ćevape obišli smo 3 restorana i usuđujemo se bez ustručavanja reći da su ćevapi u Beču više nego odlični. U sljedećoj turi ćemo posjetiti i ostale restorane u potrazi za “najboljim ćevapima”.
Prvo smo otišli u jedan od poznatijih bečkih restorana koji nudi delicije s Balkana. Restoran Marengo posluje u Beču već dugi niz godina, a mnogi ga ocjenjuju kao jedan od najboljih restorana u Beču kad je riječ o ponudi jela “s Balkana”. Prije samog restorana malo smo se mučili s pronalaskom parkinga, a u restoranu je vladala poprilična gužva. Ambijent je bio ugodan, a osoblje i više nego ljubazno. U Marengu ćevapi najviše podsjećaju na one “banjalučke” – bar formatom. Ukus je bio više nego odličan, a jeli smo ih, prema vlastitom nahođenju s lukom i kajmakom. Lepinja je bila također po ukusu. Ocjena – 8,5/10.
Nakon Marenga logičan odabir bila je Restoran Galaxie, drugi restoran s dugom tradicijom u Beču, a posebno poznat među publikom iz nekadašnje države. I više nego ugodan ambijent te ljubazno osoblje spremno na šalu brzo nas je opustilo. Iako nije bilo vrijeme ručka, restoran je bio pun. “Galaksija” kako je mnogi zovu, ponosi se svojim ćevapima u kajmaku pa je to bio kao već nametnut odgovor na pitanje – što ćemo jesti. Svi ljubitelji kajmaka i ćevapa u kombinaciji u Galaxie će doći na svoje. Odličan kajmak – kremast i dobri ćevapi (kako smo saznali “homemade” su”) bili su pravi užitak za nepce. Ćevapi i kajmak su nestali u tren oka, a više nego dobra lepina bila je idealna za počistiti kajmak. Na kraju smo se počastili i baklavom. Ocjena: 8,5/10.
Na kraju dana, od mnoštva ostalih restorana koje smo imali na listi (a obići ćemo ih…) izbor je pao na Merak (Merak Traditional Charcoal Barbecue) koji je nam je bio nedaleko od posljednjeg restorana u kojem smo bili. Merak ne postoji tako dugo kao Marengo i Galaxie, ali u kratko vrijeme se uspio etablirati kao poznatije mjesto za one koji hoće probati nešto od specijaliteta s Balkana. Iako noviji. Merak ni malo ne zaostaje za gore navedenim dvojcem. Ćevapi odlični, a ambijent također ugodan. Spoj modernog i tradicionalnog, a opet svoj. Lepinja također slasna, a ćevape smo jeli uz luk i ajvar. Po našem ukusu ćevapi za nijansu slabiji, pa će prema našem nahođenju ocjena biti 8/10.
U svakom slučaju za one koji hoće probati dobre ćevape u Beču gore navedena mjesta su svakako više nego odlična.
PS. Ocjene o gore navedenim ćevapima možete zanemariti i one su samo projekcija ukusa kojeg ima(ju) autor(i) članka. Svaki doživljaj hrane je subjektivan, a svaka osoba ima drugačiji ukus za hranu. U svakom slučaju preporuka za gore navedene restorane ostaje, jer uz dobre ukuse nose i dašak nostalgije.
U komentarima nam pišite gdje još moramo probati ćevape. Adrese i linkove nećemo objavljivati jer se ne radi o sponzoriranim objavama. Slike interijera i hrane nećemo objavljivati.
Austrija
Hoće li Austrija nabaviti rakete dugog dometa?
Austrija planira do 2028. godine donijeti odluku o nabavi sustava protuzračne obrane dugog dometa, najavila je danas ministrica obrane Klaudia Tanner (ÖVP) u emisiji Ö1-Morgenjournal.
Govoreći o političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama i sve manjoj oslonjenosti Europe na američku vojnu zaštitu, Tanner je naglasila:
“Za nas to znači da moramo postati sposobni za obranu.”
Dodala je da se plan modernizacije austrijske vojske “Aufbauplan 2032+” mora provesti u cijelosti.
Odluka o kupnji raketnih sustava srednjeg dometa već je uključena u taj plan, u okviru europske inicijative “Sky Shield”. No, austrijska vlada je u svom programu također predvidjela nabavu sustava dugog dometa, a sada je ministrica prvi put konkretno navela 2028. godinu kao krajnji rok za tu odluku.
Daljnji razvoj austrijske zračne obrane
Ministrica Tanner istaknula je kako je prirodan korak da se austrijska nadzorna zaštita zračnog prostora nadogradi i razvije u sustav zračne obrane.
Trenutačno je u planu nabava sustava kratkog i srednjeg dometa, koji su već uključeni u europski “Sky Shield” program. Tek nakon toga planira se kupnja sustava dugog dometa, za što su procijenjeni troškovi od oko četiri milijarde eura.
“Vjerujem da ćemo, nakon što osiguramo sustave kratkog i srednjeg dometa, prema planu nastaviti s nabavom sustava dugog dometa – mislim da će to biti 2028. godine.” – izjavila je Tanner.
Na pitanje hoće li političke promjene u SAD-u utjecati na odluku o tome iz koje zemlje će se kupovati raketni sustavi (iz SAD-a ili Europe), ministrica je potvrdila da će i to biti faktor u donošenju odluke.
Austrija
Klimatski bonus: Do 1.010 eura unatoč ukidanju – mnogi ga još uvijek mogu dobiti
Drugi val isplate klimatskog bonusa do 290 eura za 2024. godinu bliži se kraju. Dostava putem pošte započinje 12. ožujka 2025. godine, a stotine tisuća ljudi još uvijek mogu preuzeti svoj bonus.
Vlada je odlučila ukinuti klimatski bonus kako bi smanjila proračunski deficit, čime bi se uštedjelo do 2 milijarde eura u ovoj godini.
Unatoč tome, mnogi stanovnici Austrije i dalje će dobiti isplatu do 290 eura. Drugi val isplate za 2024. godinu započeo je još u veljači. Prvo je oko 400.000 ljudi primilo novac izravnom uplatom na račun – od 75 do 290 eura po osobi.
Dodatnih 100.000 osoba primit će uplatu putem RSa pisma od 12. ožujka 2025., jer njihovi bankovni podaci još nisu poznati. Oni koji su bonus već primili u jesen prošle godine ili u veljači 2025. neće dobiti novi dopis.
Nekoliko stotina tisuća bonusa još uvijek čeka na preuzimanje u Ministarstvu zaštite klime, uključujući i bonuse iz 2022. godine.
Prema portalu Finanz.at, oni koji nisu preuzeli svoj klimatski bonus iz prethodnih godina i dalje imaju pravo na isplatu. Krajem 2024. godine bilo je oko 90.000 osoba koje nisu preuzele bonus za 2023., a iako je zbog povećanja bankovnih uplata (za 27%) taj broj ove godine niži, još uvijek postoji mogućnost isplate do 290 eura.
Kako navodi portal 5min.at, do kraja veljače 2025. godine postojalo je oko 345.000 nepreuzetih klimatskih bonusa iz prethodnih godina. Samo za 2022. godinu još uvijek je nepreuzetih 100.000 bonusa, a taj je bonus iznosio 500 eura po osobi jer je tada isplaćena i naknada za poskupljenje.
Tko nije preuzeo bonus od 2022. godine, sada može ostvariti pravo na do 1.010 eura (500 eura za 2022., 220 eura za 2023., 290 eura za 2024.).
Pravo na isplatu do tri godine unatrag
U tisućama slučajeva, pisma s obavijesti o isplati nisu preuzeta u poštanskim uredima i vraćena su Ministarstvu zaštite klime. Prema procjenama, riječ je o čak 20 milijuna eura koji još uvijek čekaju svoje vlasnike. U tim slučajevima potrebno je kontaktirati ministarstvo putem službene stranice klimabonus.gv.at, nakon čega će novac biti uplaćen na bankovni račun.
Mogućnost naknadne isplate vrijedi do tri godine unatrag, što znači da se još uvijek može zatražiti isplata bonusa za 2023. godinu, pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji za ostvarenje prava na bonus.
Austrija
U Austriji će neke stvari pojeftiniti, vlada donosi nove mjere
Očekuje se da će Vijeće ministara u srijedu odobriti paket za mala i srednja poduzeća za rasterećenje poduzeća. “Heute” je objavio detalje o mjerama koje će se provoditi ove godine.
Nakon ograničenja najamnina i prvih mjera štednje za uravnoteženje proračuna, sada dolaze sljedeće odluke nove Vlade. Na dnevnom redu Vijeća ministara u srijedu ujutro vjerojatno će se naći dva velika pitanja: prvo, zaustavljanje spajanja obitelji, a drugo, prema informacijama “Heute”, treba se usvojiti prvi ekonomski paket – takozvani paket za mala i srednja poduzeća koji je već najavio ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP).
Nakon Vijeća ministara savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP), ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) te državni tajnici Jörg Leichtfried (SPÖ) i Sepp Schellhorn (NEOS) predstavit će oba paketa mjera. Sam Hattmannsdorfer je u Bruxellesu na Vijeću EU za tržišno natjecanje i stoga nije prisutan.
“Gospodarska situacija u Austriji je ozbiljna i zabrinjava me. Kako ne bismo zaostajali, moramo sada postaviti kurs i obnoviti svoju konkurentnost kroz dosljednu agendu reformi i novu dinamiku. To zahtijeva konkurentnije cijene energije, debirokratizaciju i značajno smanjenje troškova rada. Planirani paket za mala i srednja poduzeća ovdje daje prve odgovore”, unaprijed je objasnio ministar Hattmannsdorfer.
U Austriji je 2023. godine bilo 579.500 takvih poduzeća, što predstavlja 99,7% svih poduzeća u tržišno orijentiranom domaćem gospodarstvu. Mala i srednja poduzeća imaju ukupno oko 2,5 milijuna zaposlenih (dvije trećine svih zaposlenih u ovoj zemlji) i obučavaju 53.700 pripravnika (58%). S bruto dodanom vrijednošću od 168 milijardi eura, mala i srednja poduzeća daju značajan doprinos austrijskoj gospodarskoj proizvodnji – čine 56% tržišno orijentirane dodane vrijednosti.
Nizom mjera koje će stupiti na snagu ove godine političari žele rasteretiti malo i srednje poduzetništvo. S paketom za mala i srednja poduzeća, “sada započinjemo povratak performansi i konkurencije”, kaže Hattmannsdorfer. Uključuje “prve potrebne korake na putu vraćanja Austrije u brzu traku”.
To znači da bi neke stvari trebale pojeftiniti.
You must be logged in to post a comment Login