Hrvatska
FRONTEX: I hrvatski predstavnici se tajno sastajali s lobistima oružja
FRONTEX je agencija za europsku graničnu i obalnu stražu na vanjskim granicama Europske unije. Cilj ove agencije je da promiče, koordinira i razvija europsko upravljanje granicama u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima i integriranim upravljanjem granicama.
Ova agencija koordinira operativnu suradnju država članica u upravljanju vanjskim granicama, pomaže državama članicama u obuci nacionalnih graničara, uključujući uvođenje zajedničkih standarda obuke, provodi analizu rizika, prati istraživanja važna za kontrolu i nadzor vanjskih granica, pomaže državama članicama u okolnostima koje zahtijevaju povećanu tehničku i operativnu pomoć na vanjskim granicama te pruža državama članicama potporu u organiziranju operacija zajedničkog povratka.
Posljednjih mjeseci raste broj kritika na rad FRONTEX-a, protiv kojih se trenutno vodi službena istraga EU-ovog tijela za borbu protiv prijevara Olaf. Riječ je o istrazi o uznemiravanju i nezakonitom odbijanju izbjeglica na Mediteranu. U listopadu su razni europski mediji izvijestili o navodnoj umiješanosti FRONTEX-a u ilegalno odbijanje (tzv. pushback) migranata u Egejskom moru od strane grčke obalne straže, a u izvještaju stoji da je i njemačka savezna policija pomogla u tim ‘pushbackovima’. Pisali smo i o ilegalnim ‘pushbackovima’ iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, njih čak 15.000 u dvije godine.
Pod nazivom „Frontex Files“ njemačka satirično-informativna emisija ZDF Magazin Royale (ZDF) s voditeljem Janom Böhmermannom objavila je istraživanje koje pokazuje kako je FRONTEX 2018. godine negativno odgovorio na pitanje zastupnika u Europskom parlamentu da su sudjelovali na sastancima s lobistima 2017. godine. Tada su iz tijela za zaštitu granica izjavili da su se sastajali samo s interesnim skupinama navedenim u registru transparentnosti EU-a. No istraživački novinari otkrili su kako su te godine održana četiri sastanka s nekoliko lobističkih skupina od kojih više od polovice nije bilo registrirano u Europskoj uniji.
Sastanci su održani i u naredne dvije godine, a gotovo tri od četiri interesne skupine nisu bile registrirane u Europskoj uniji. Prema izvješću „Frontex Filesa“, tvrtke su na sastancima predstavljale oružje i streljivo te pokušali utjecati na političke agencije. Na sastancima su bili i predstavnici giganata poput Glocka, Airbusa i Heckler & Kocha. FRONTEX-ovi predstavnici su bili zainteresirani za prikupljanje, upotrebu i pohranu biometrijskih podataka na spomenutim sastancima, što bi dugoročno trebalo učiniti identifikaciju putem putovnica suvišnom. Ovakvo korištenje tehnologije je veoma kontroverzno unutar Unije.
Glasnogovornik FRONTEX-a Chris Borowski je 142 dokumenta o 16 tajnih sastanaka s predstavnicima tvrtki za proizvodnju oružja između 2017. i 2019. godine odbacio i izjavio kako „nije bilo tajnih sastanaka“.
FRONTEX je posljednjih godina dobivao sve veći proračun. U 2020. godini je proračun ove agencije bio 460 milijuna eura, ove godine je porastao na 544 milijuna eura. Do 2027. godine Europska unija će na raspolaganje staviti čak 5,6 milijardi eura, od čega je više od polovice novca planirano za nove granične snage. Cilj agencije, čije sjedište je u Varšavi, je do 2027. godine imati deset tisuća državnih službenika.
Hrvatski predstavnici sudjelovali na ukupno pet sastanaka
KROATIV je detaljno pregledao liste sudionika 16 sastanaka s lobistima. Ukupno je sudjelovalo 138 predstavnika privatnih institucija: 108 predstavnika tvrtki, 10 think tankova, 15 sveučilišta, jedna nevladina organizacija te nijedna organizacija za zaštitu ljudskih prava. Na sastancima su bili i predstavnici međunarodnih organizacija poput Interpola, Europola i OSCE-a, ali i australske Vlade, Odjela za domovinsku sigurnost SAD-a, angolskog Ministarstva unutarnjih poslova, predstavnika Glavne uprave za boravište i poslove sa strancima Ujedinjenih Arapskih Emirata te bjeloruske Agencije za zaštitu granica.
Hrvatska se u listi spominje pet puta. Tako je Hrvatska imala svoje predstavnike na sastanku s industrijskim predstavnicima o graničnim kontrolama te uređajima i sistemima za graničnu kontrolu. Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova je sudjelovalo u svibnju 2017. godine na sastanku o prikazivanju automatiziranih sustava za pregled dokumenata, u rujnu 2018. godine na sastanku o istraživanjima za sigurnost na granicama te listopadu 2019. godine na sastanku o biometrijskim podatcima na graničnim prijelazima.
Predstavnici Granične policije Bosne i Hercegovine su bili jednom na sastanku i to 21. studenog 2018. godine, a bila je riječ o sastanku FRONTEX-ovih graničnih službenika. Srpsko Ministarstvo unutarnjih poslova se spominje dva puta, na sastancima iz listopada 2018. i 2019. godine. Slovenski predstavnici se spominju pet puta u listi, oni iz Kosova tri puta.
- Odgođena nova pravila na granicama EU
- Ovo će biti stadion Dinama dok se pravi Maksimir
- Kako najsigurnije kupovati preko interneta? Stiže i Black Friday
- Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
- U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
