Hrvatska
FRONTEX: I hrvatski predstavnici se tajno sastajali s lobistima oružja
FRONTEX je agencija za europsku graničnu i obalnu stražu na vanjskim granicama Europske unije. Cilj ove agencije je da promiče, koordinira i razvija europsko upravljanje granicama u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima i integriranim upravljanjem granicama.
Ova agencija koordinira operativnu suradnju država članica u upravljanju vanjskim granicama, pomaže državama članicama u obuci nacionalnih graničara, uključujući uvođenje zajedničkih standarda obuke, provodi analizu rizika, prati istraživanja važna za kontrolu i nadzor vanjskih granica, pomaže državama članicama u okolnostima koje zahtijevaju povećanu tehničku i operativnu pomoć na vanjskim granicama te pruža državama članicama potporu u organiziranju operacija zajedničkog povratka.
Posljednjih mjeseci raste broj kritika na rad FRONTEX-a, protiv kojih se trenutno vodi službena istraga EU-ovog tijela za borbu protiv prijevara Olaf. Riječ je o istrazi o uznemiravanju i nezakonitom odbijanju izbjeglica na Mediteranu. U listopadu su razni europski mediji izvijestili o navodnoj umiješanosti FRONTEX-a u ilegalno odbijanje (tzv. pushback) migranata u Egejskom moru od strane grčke obalne straže, a u izvještaju stoji da je i njemačka savezna policija pomogla u tim ‘pushbackovima’. Pisali smo i o ilegalnim ‘pushbackovima’ iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, njih čak 15.000 u dvije godine.
Pod nazivom „Frontex Files“ njemačka satirično-informativna emisija ZDF Magazin Royale (ZDF) s voditeljem Janom Böhmermannom objavila je istraživanje koje pokazuje kako je FRONTEX 2018. godine negativno odgovorio na pitanje zastupnika u Europskom parlamentu da su sudjelovali na sastancima s lobistima 2017. godine. Tada su iz tijela za zaštitu granica izjavili da su se sastajali samo s interesnim skupinama navedenim u registru transparentnosti EU-a. No istraživački novinari otkrili su kako su te godine održana četiri sastanka s nekoliko lobističkih skupina od kojih više od polovice nije bilo registrirano u Europskoj uniji.
Sastanci su održani i u naredne dvije godine, a gotovo tri od četiri interesne skupine nisu bile registrirane u Europskoj uniji. Prema izvješću „Frontex Filesa“, tvrtke su na sastancima predstavljale oružje i streljivo te pokušali utjecati na političke agencije. Na sastancima su bili i predstavnici giganata poput Glocka, Airbusa i Heckler & Kocha. FRONTEX-ovi predstavnici su bili zainteresirani za prikupljanje, upotrebu i pohranu biometrijskih podataka na spomenutim sastancima, što bi dugoročno trebalo učiniti identifikaciju putem putovnica suvišnom. Ovakvo korištenje tehnologije je veoma kontroverzno unutar Unije.
Glasnogovornik FRONTEX-a Chris Borowski je 142 dokumenta o 16 tajnih sastanaka s predstavnicima tvrtki za proizvodnju oružja između 2017. i 2019. godine odbacio i izjavio kako „nije bilo tajnih sastanaka“.
FRONTEX je posljednjih godina dobivao sve veći proračun. U 2020. godini je proračun ove agencije bio 460 milijuna eura, ove godine je porastao na 544 milijuna eura. Do 2027. godine Europska unija će na raspolaganje staviti čak 5,6 milijardi eura, od čega je više od polovice novca planirano za nove granične snage. Cilj agencije, čije sjedište je u Varšavi, je do 2027. godine imati deset tisuća državnih službenika.
Hrvatski predstavnici sudjelovali na ukupno pet sastanaka
KROATIV je detaljno pregledao liste sudionika 16 sastanaka s lobistima. Ukupno je sudjelovalo 138 predstavnika privatnih institucija: 108 predstavnika tvrtki, 10 think tankova, 15 sveučilišta, jedna nevladina organizacija te nijedna organizacija za zaštitu ljudskih prava. Na sastancima su bili i predstavnici međunarodnih organizacija poput Interpola, Europola i OSCE-a, ali i australske Vlade, Odjela za domovinsku sigurnost SAD-a, angolskog Ministarstva unutarnjih poslova, predstavnika Glavne uprave za boravište i poslove sa strancima Ujedinjenih Arapskih Emirata te bjeloruske Agencije za zaštitu granica.
Hrvatska se u listi spominje pet puta. Tako je Hrvatska imala svoje predstavnike na sastanku s industrijskim predstavnicima o graničnim kontrolama te uređajima i sistemima za graničnu kontrolu. Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova je sudjelovalo u svibnju 2017. godine na sastanku o prikazivanju automatiziranih sustava za pregled dokumenata, u rujnu 2018. godine na sastanku o istraživanjima za sigurnost na granicama te listopadu 2019. godine na sastanku o biometrijskim podatcima na graničnim prijelazima.
Predstavnici Granične policije Bosne i Hercegovine su bili jednom na sastanku i to 21. studenog 2018. godine, a bila je riječ o sastanku FRONTEX-ovih graničnih službenika. Srpsko Ministarstvo unutarnjih poslova se spominje dva puta, na sastancima iz listopada 2018. i 2019. godine. Slovenski predstavnici se spominju pet puta u listi, oni iz Kosova tri puta.
- Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
- Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
- Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
- Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
- Toplo i sunčano vrijeme za Uskrs, ali uz mogućnost pljuskova
Hrvatska
Detalji strašne nesreće na A1 kod Karlovca: Poginuo državljanin Ukrajine, kaznena prijava vozaču autobusa
Policija je objavila detalje jučerašnje prometne nesreće koja se dogodila na autocesti A1 kod Karlovca, u kojoj je smrtno stradao 43-godišnji ukrajinski državljanin. Nesreća se dogodila u 15:24 na vijaduktu Drežnik u smjeru juga, kada vozač autobusa, 62-godišnji muškarac s riječkim registarskim oznakama, nije prilagodio brzinu stanju i gustoći prometa.
Naime, zbog vozila koje je zbog kvara bilo zaustavljeno u desnoj prometnoj traci, vozač autobusa nije na vrijeme reagirao i udario je prednjim dijelom autobusa u osobni automobil austrijskih registarskih oznaka koji je bio ispred njega. Tim automobilom upravljao je 43-godišnji Ukrajinac, prenosi Index.hr.
Tragičan ishod nesreće Od siline udarca, osobni automobil je odbačen udesno u betonski zid vijadukta, a zatim se u zanošenju vratio na kolnik i zaustavio. Vozač automobila preminuo je na mjestu nesreće, dok nitko od putnika i vozača autobusa nije ozlijeđen.
Na vijaduktu gdje se nesreća dogodila, nema zaustavne trake, pa je vozilo koje je bilo u kvaru moralo stati u desnoj prometnoj traci. Očevidu je prisustvovao zamjenik županijske državne odvjetnice iz Karlovca.
Kaznena prijava vozaču autobusa Prema izvještaju Policijske uprave karlovačke, nakon završetka kriminalističkog istraživanja, 62-godišnji vozač autobusa bit će kazneno prijavljen zbog izazivanja prometne nesreće i bit će predan pritvorskom nadzorniku.
Zbog nesreće, promet na toj dionici autoceste bio je obustavljen do 19:15 sati.
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
