Zanimljivosti
Evo zašto nova godina počinje 1. siječnja
Mjesec siječanj ne znači samo hladno vrijeme i umor od blagdanske potrošnje. On također označava početak nove godine, a s njim i priliku za nove početke te donošenje novogodišnjih odluka kojima se nastoje ostvariti dugoročni ciljevi.
No jeste li se ikada zapitali zašto se nova godina uopće veže uz siječanj? Odgovor nije jednostavan – i uključuje neke od najvažnijih povijesnih ličnosti.
Kako je siječanj postao početak godine
U antičkom Rimu postojao je bog Janus, božanstvo vrata i prijelaza, prikazivan s dva lica – jednim okrenutim prema prošlosti, a drugim prema budućnosti. Julije Cezar smatrao je da je siječanj, mjesec nazvan po Janusu, prikladan simbolični „ulaz“ u novu godinu. Kada je uveo julijanski kalendar, odredio je 1. siječnja kao prvi dan godine. Time je kalendarska godina usklađena i s konzularnom godinom, budući da su novi rimski konzuli stupali na dužnost upravo toga dana.
Za Cezara julijanski kalendar nije bio samo praktičan, već i politički alat. Kako se Rimsko Carstvo širilo, novim je podanicima često dopuštano zadržavanje određenih vjerskih i društvenih običaja. Kalendar je, međutim, bio nametnut u svim dijelovima Carstva, ne samo radi ujednačenosti, već i kao stalni podsjetnik na rimsku vlast i Cezarovu moć.
Kršćanstvo i pomicanje Nove godine
Nakon propasti Rimskog Carstva i širenja kršćanstva Europom, slavljenje Nove godine počelo se smatrati poganskim običajem. Rimljani su, naime, prvi dan godine obilježavali raskalašenim slavljima, što nije bilo prihvatljivo novoj religiji. Zbog toga je početak godine u pojedinim razdobljima premještan na datume koji su se smatrali prikladnijima.
U nekim je zemljama godina započinjala 25. ožujka, na blagdan Blagovijesti, kada se prema kršćanskom vjerovanju Mariji navijestilo da je trudna. Druge su zemlje kao početak godine uzimale Božić, 25. prosinca, dok su neke koristile Uskrs, bez obzira na njegov promjenjivi datum. Ipak, u svakodnevnoj praksi među običnim stanovništvom 1. siječnja često je i dalje smatran početkom godine, jer nije postojala snažna potreba za promjenom ustaljenog običaja.
Reforma kalendara i povratak 1. siječnja
Ovakav kalendarski kaos potrajao je sve do srednjeg vijeka, kada je problem odlučio riješiti papa Grgur XIII. Pogreška u Cezarovu kalendaru uzrokovala je postupno razilaženje kalendarske i sunčeve godine. Do 1582. razlika je narasla na deset dana, što je uzrokovalo pomicanje proljetne ravnodnevnice i, posljedično, Uskrsa.
Kako bi se to ispravilo, Grgur XIII. uveo je novi, gregorijanski kalendar, s prijestupnom godinom svake četvrte godine, čime se postigla veća točnost. Istodobno je ponovno utvrdio 1. siječnja kao početak godine.
Katoličke zemlje brzo su prihvatile novi kalendar, no protestantske i istočne kršćanske zemlje bile su znatno suzdržanije. Protestanti su sumnjali u namjere „rimskog Antikrista“, dok su istočne crkve željele očuvati tradiciju. Zbog toga su neke istočnoeuropske zemlje još stoljećima koristile julijanski kalendar. Rusija je, primjerice, prešla na gregorijanski kalendar tek nakon revolucije 1917. godine, a istočne pravoslavne crkve i danas za liturgijsku godinu koriste julijanski ili njegovu revidiranu verziju.
Postupno prihvaćanje u Europi
S vremenom su i protestantske zemlje prihvatile gregorijanski kalendar, iako često postupno. Mnoge su najprije promijenile početak godine, a tek kasnije usvojile cijeli kalendarski sustav. Engleska, Irska i britanske kolonije proglasile su 1. siječnja početkom godine početkom 1752., iako su potpuni prijelaz na novi kalendar dovršile tek u rujnu iste godine. Škotska je taj korak napravila oko 150 godina ranije.
Ovakav postupni prijelaz bio je na određeni način simboličan – najprije je službeni kalendar usklađen s praksom naroda, a tek potom s kalendarom koji je nametala Crkva.
Danas se početak godine 1. siječnja uzima zdravo za gotovo, no iza tog datuma stoji duga i složena povijest u kojoj se isprepliću religija, politika i znanost.
Zanimljivosti
Ludnica u Sarajevu, ljudi skijali po ulicama – policija ih kažnjavala
Mladić koji se privezao za automobil i skijao glavnom gradskom prometnicom u Sarajevu, zajedno s vozačem vozila, kažnjeni su sa po 400 KM zbog ugrožavanja sigurnosti u prometu.
Kako je potvrđeno iz Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo, riječ je o bosanskohercegovačkim državljanima koji žive u inozemstvu. Podsjećamo kako se snimka ove opasne vožnje prethodno pojavila na društvenim mrežama i izazvala brojne reakcije javnosti.
Na snimci se vidi nepoznati muškarac koji se zakačio za stražnji dio automobila s otvorenim prtljažnikom te se vozio na skijama. Takvo ponašanje stvaralo je poteškoće ostalim sudionicima u prometu, koji su ga morali obilaziti, no to ga, prema svemu sudeći, nije spriječilo u daljnjoj vožnji, prenosi Klix.ba.
Ovaj čin izazvao je ogorčenje građana, koji su uputili brojne kritike zbog ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti ostalih sudionika u prometu.
Snijeg koji je u posljednja 24 sata pao diljem Bosne i Hercegovine prouzročio je niz problema, osobito u prometu, gdje je zabilježen veći broj prometnih nesreća, ali i obustave javnog prijevoza.
Građani su se žalili i na neočišćene i neprohodne prometnice. Kako navode, trotoari i ceste nisu bili odgovarajuće očišćeni tijekom noći, iako je snijeg prestao padati, zbog čega su kritike upućene nadležnim komunalnim službama.
Foto: klix.ba
Zanimljivosti
Aplikacija za “brze pare” Nuvonex nestala s interneta, tisuće Balkanaca ostale bez novca
Platforma Nuvonex, koja se posljednjih mjeseci agresivno promovirala kao aplikacija za automatizirano trgovanje uz pomoć umjetne inteligencije, praktički je nestala s interneta, ostavivši tisuće korisnika bez pristupa uloženom novcu.
Kako su izvijestili regionalni mediji, među njima i N1 BiH, korisnici su posljednjih dana primijetili da aplikacija više ne funkcionira, a službene internetske domene Nuvonexa prestale su raditi. Pokušaji prijave završavaju greškom, dok su kanali za korisničku podršku ugašeni ili ne odgovaraju.
Nestanak preko noći
Prema dostupnim informacijama, Nuvonex je do samog kraja korisnicima prikazivao uredno stanje računa i omogućavao ograničene isplate, čime je stvarao dojam stabilnog sustava. Neposredno prije nestanka, dijelu korisnika navodno je ponuđena “posljednja verifikacija” uz dodatnu uplatu u kriptovaluti, nakon čega je platforma u potpunosti ugašena.
U Sloveniji, gdje je Nuvonex bio posebno raširen, već se govori o tisućama oštećenih građana koji su ostali bez životne ušteđevine. Slična iskustva počinju se pojavljivati i u drugim zemljama regije.
Sumnje su postojale i ranije
Nuvonex se predstavljao kao fintech rješenje koje koristi kvantitativne modele i umjetnu inteligenciju za ostvarivanje stabilne dobiti. Međutim, neovisne analize i upozorenja stručnjaka već su ranije ukazivale na niz crvenih zastavica: nepostojanje jasne registracije, izostanak regulatornog nadzora, netransparentno poslovanje te snažan fokus na dovođenje novih korisnika.
Takav obrazac čest je kod piramidalnih i pseudo-investicijskih shema, koje funkcioniraju dok stalno pristiže svjež novac. Kada priljev stane, platforme se gase, a novac nestaje.
Istrage tek slijede
Za sada nema službenih informacija o osobama koje stoje iza Nuvonexa, niti o tome gdje je završio novac korisnika. Očekuje se da će nacionalne institucije i financijski regulatori u više zemalja pokrenuti istrage, no iskustvo sličnih slučajeva pokazuje da je povrat sredstava izuzetno neizvjestan.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj slučaj trebao poslužiti kao ozbiljno upozorenje građanima, osobito u vremenu kada se lažne investicijske platforme sve češće predstavljaju kao “AI”, “kripto” ili “automatizirana” rješenja s navodno zajamčenom dobiti.
Zanimljivosti
U ovoj državi je jako hladno – a svi voze električna auta, čak 96 posto vozača
U Norveškoj su električni automobili postali svakodnevica: 2025. gotovo svaki novi registrirani automobil bio je električni. Tesla je i dalje najprodavanija marka.
Prema podacima norveškog cestovnog saveza (OFV), udio baterijskih automobila porastao je s 88,9 posto u 2024. na 95,9 posto u 2025. U prosincu je udio dosegao gotovo 98 posto. Ukupno je lani registrirano 179.549 novih automobila, što je 40 posto više nego 2024.
Poticaji za kupce
Kupci su posebno požurili s kupnjom električnih vozila jer je vlada u listopadu najavila povećanje poreza od siječnja 2026. Električni automobili s cijenom do 300.000 norveških kruna (oko 25.331 eura) i dalje su oslobođeni PDV-a.
Proizvođači su također povećali isporuke u Norvešku kako bi zadovoljili potražnju. Per Gunnar Berg, direktor Ford Norveška, izjavio je za Reuters: „Vrlo brzo smo preusmjerili niz vozila koja u početku nisu bila namijenjena Norveškoj kako bi ih brže doveli ovamo.“
Tesla i kineski proizvođači na vrhu
Tesla je petu godinu zaredom bila najprodavanija marka u Norveškoj s tržišnim udjelom od 19,1 posto, slijedi Volkswagen s 13,3 posto i Volvo Cars s 7,8 posto. Tržišni udio automobila proizvedenih u Kini porastao je s 10,4 na 13,7 posto, predvodi ga BYD, čija je prodaja u zemlji više nego udvostručena.
Brzi prelazak Norveške – zemlje poznate po nafti – na električna vozila suprotan je trendu u ostatku Europe, gdje potražnja za električnim vozilima sporije raste. Transformaciju potiče sustav kombinacije poticaja i oporezivanja. Christina Bu, direktorica norveškog udruženja električnih automobila, pojasnila je da se ne radi samo o poreznim olakšicama, već i o „šibi“ – automobili s motorima na unutarnje izgaranje iz tržišta se gotovo prisilno izbacuju visokim porezima i taksama.
