Vijesti
EU želi suzbiti migracijsku krizu
Europska komisija danas je predstavila prvu petogodišnju strategiju za upravljanje azilom i migracijama s tri glavna politička cilja. Sprječavanje ilegalnih migracija, zaštita ljudi koji bježe od rata i progona i privlačenje stručnjaka radi poticanja gospodarske konkurentnosti.
“Moramo održati smanjenje ilegalnih dolazaka, a istodobno poticati legalne putove za ulazak u EU. Oboje je potrebno za funkcioniranje našeg sustava i napredak naših društava i gospodarstava”, rekla je izvršna potpredsjednica Komisije Henna Virkkunen.
“Kako bismo zaštitili one kojima je zaštita zaista potrebna i pobijedili u globalnoj utrci za najbolje umove, moramo učinkovito kontrolirati svoje granice, ograničiti ilegalne migracije i spriječiti zlouporabu naših sustava”, rekao je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner.
Pet prioriteta za sljedećih pet godina
Komisija je u strategiji za sljedećih pet godina zacrtala pet prioriteta. Prvi je jačanje diplomatskih napora sa zemljama podrijetla i tranzita migranata. To uključuje korištenje poluga poput vizne politike, trgovine i financijskih potpora kako bi se treće zemlje potaknule na suradnju. Zatim jačanje borbe protiv krijumčarenja migranata kako bi se spriječila opasna putovanja u kojima mnogi gube živote.
Drugi je prioritet jačanje upravljanja vanjskim granicama kako bi se učinkovito nadziralo tko ulazi u EU, što je ključno za očuvanje šengenskog prostora. U tome je već napravljen veliki korak naprijed uvođenjem Sustava ulaska/izlaska (EES), a ove bi se godine trebao početi primjenjivati novi europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS).Također se predviđa jačanje ulogu Frontexa, granične agencije EU-a.
Treći je prioritet provedba Pakta o migracijama i azilu, koji predstavlja temeljnu politiku EU-a o azilu i migracijama, osiguravajući snažniju zaštitu vanjskih granica, stroga pravila protiv zlouporabe i ravnotežu između odgovornosti i solidarnosti.
Četvrti prioritet je učinkovito vraćanje migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, a peti privlačenje stručnjaka s ciljem da EU postane najatraktivnije mjesto u globalnoj utrci za talente.
Vijesti
Austrija: Krali novac s kartice pa trošili na skupi alkohol
Policijska istraga pokrenuta je nakon prijave iz Njemačke o zlouporabi kreditne kartice, kojom su putem internetske platforme plaćeni smještaji u Tirolu i Salzburgu.
Prema dostupnim informacijama, muškarac je u Njemačkoj prijavio kako su njegovi podaci s kreditne kartice neovlašteno korišteni. Tom su karticom plaćene rezervacije smještaja u Tirolu i Salzburgu. Kako navodi ORF, boravak u Tirolu u tom je trenutku već bio završen, dok je rezervacija u Salzburgu još uvijek bila aktivna.
Policija je zbog toga otišla na adresu navedene smještajne jedinice u Salzburgu. U podrumu apartmanskog objekta zatekli su 26-godišnjeg državljanina Bjelorusije. U zaključanom apartmanu nalazila su se još dvojica muškaraca, koji su po dolasku policije pobjegli kroz terasna vrata.
Tijekom pretrage apartmana policijski službenici pronašli su, među ostalim, dvije osobne isprave te 218 boca skupocjenih alkoholnih pića, uključujući šampanjac i whiskey poznatih robnih marki. Policija sumnja kako je riječ o ukradenoj robi.
Zatečeni 26-godišnjak u iskazu je naveo da se u zgradi našao slučajno, tvrdeći kako je dvojicu drugih muškaraca tek upoznao. Optužbe za prijevaru kreditnim karticama i za počinjenje kaznenog djela teške krađe iz koristoljublja odbacio je te se nije izjasnio krivim.
Po nalogu Državnog odvjetništva u Salzburgu, muškarac je prijavljen na slobodi. Identitet dvojice muškaraca koji su pobjegli trenutačno nije poznat. Istraga se nastavlja, ponajprije radi utvrđivanja podrijetla pronađenog alkohola te mogućeg međunarodnog karaktera zlouporabe kreditne kartice, piše Heute.
Svijet
Mladić porijeklom iz Ljubuškog preminuo u Češkoj
U povodu tragične i još uvijek nerazjašnjene smrti 26-godišnjeg I. B. iz Vrgorca, koja je u crno zavila Vrgorsku krajinu i susjedno ljubuško selo Vojniće (BiH), iz kojeg ovaj mladić vuče podrijetlo, nakon upita Slobodne Dalmacije oglasilo se hrvatsko veleposlanstvo u Pragu.
Naime, mladić je prije nekoliko dana stradao u Češkoj. Obitelj još uvijek čeka rezultate istrage češkog Ministarstva unutarnjih poslova, kao i tijelo stradalog mladića kako bi ga mogli dostojanstveno pokopati.
Dok se čeka službeno očitovanje češkog MUP-a, oglasila se hrvatska veleposlanica u Pragu Ljiljana Pancirov.
”Svjesni smo težine situacije i u stalnom smo kontaktu s obitelji. Budite uvjereni da smo učinili, kao i da i dalje činimo, sve što je u našoj moći kako bi se tijelo mladića što prije prevezlo u Hrvatsku i kako bi se slučaj riješio. Nadam se da razumijete da ne možemo utjecati na tijek istrage, kao ni javno davati izjave ili komentirati ovaj slučaj”, kazala je hrvatska veleposlanica u češkoj prijestolnici za Slobodnu Dalmaciju.
Svijet
Ova europska država bi mogla dodijeliti migrantima 500.000 radnih dozvola
Španjolska vlada dekretom namjerava dodijeliti privremenu dozvolu boravka i trenutačnu radnu dozvolu za oko 500.000 migranata bez reguliranog statusa, a prema nekim procjenama broj bi mogao doseći i do 800.000 osoba.
Riječ je uglavnom o ljudima koji već rade u poljoprivredi, turizmu i uslužnim djelatnostima, često bez ikakve pravne zaštite. Kako bi ostvarili pravo na dozvolu, migranti će morati dokazati da su se nalazili u Španjolskoj prije 31. prosinca 2025., da su u zemlji boravili najmanje pet mjeseci te da nisu kazneno osuđivani.
Dozvola će vrijediti godinu dana, a nakon toga će se moći pretvoriti u redovnu boravišnu dozvolu. Podnošenje zahtjeva trebalo bi započeti u travnju, nakon što dekret stupi na snagu.
Oporbene stranke desnice, PP i Vox, upozoravaju na moguće „privlačne učinke“ i dodatni pritisak na tržište rada i socijalni sustav. Vlada, s druge strane, ističe da će legalizacija smanjiti rad na crno, povećati uplate u socijalne fondove i priznati realnost da su migranti već važan dio gospodarstva.
Prema službenim podacima, početkom 2025. Španjolska je imala 49,1 milijun stanovnika, od čega je 19,3 posto rođeno u inozemstvu, odnosno oko 9,8 milijuna ljudi.
Mjera se smatra i političkim zaobilaznim rješenjem, jer sličan zakon trenutačno nema dovoljno podrške u parlamentu. Na donošenje dekreta dodatno su utjecali pritisci migrantskih udruga i crkvenih organizacija.
Vlada naglašava da Španjolskoj nedostaje radne snage u turizmu, poljoprivredi, skrbi i uslugama te da migracije pomažu popuniti te praznine. Tome u prilog idu i pozitivni gospodarski pokazatelji: stopa nezaposlenosti krajem 2025. pala je na 9,93 posto, najnižu razinu od 2008., dok je BDP prema procjeni OECD-a porastao za 2,9 posto.
Španjolska je prošle godine zabilježila i rekordan turizam, s oko 97 milijuna stranih posjetitelja. Među najvećim skupinama migranata su osobe iz Maroka, Rumunjske, Kolumbije i Venezuele.
Za razliku od sve restriktivnijih politika u mnogim državama, uključujući SAD, Španjolska se ovim potezom pozicionira kao zemlja koja migraciju vidi i kao gospodarsku priliku.
