Austrija
EU izglasala novi pravilnik o Schengenu i kontroli granica, evo što se mijenja
Vijeće Europske unije danas je konačno potvrdilo novi šengenski zakonik, pravilnik EU koji se odnosi na upravljanje unutarnjim i vanjskim granicama te na pravila koja uređuju graničnu kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice EU.
Nova revidirana uredba, koju je u travnju izglasao Europski parlament, stupit će na snagu 20 dana po objavljivanju u Službenom listu i izravno je primjenjiva u zemljama članicama.
“Današnjim glasanjem dali smo državama članicama alate za održavanje putovanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog područja, istodobno osiguravajući vanjske granice, rješavajući probleme neregularne migracije i rizike po javno zdravlje”, izjavila je belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden, čija zemlja predsjedava Vijećem EU.
Nova uredba uvodi mogućnost usvajanja mjera na razini EU kojima se ograničava pristup državljana trećih zemalja u EU u slučaju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu velikih razmjera.
U tom slučaju nova pravila daju mogućnost, nakon odluke Vijeća, uvođenja usklađenih privremenih ograničenja putovanja na vanjskoj granici EU. Ranije to nije bilo moguće pa je EU tijekom pandemije covida-19 mogla izdati samo neobvezujuće preporuke u pogledu ograničenja putovanja u zemlje članice. Osim ograničenja putovanja, Vijeće također može nametnuti testiranje, karantenu i samoizolaciju te druge zdravstvene mjere za građane koji nisu državljani EU koji ulaze u EU.
Uredba sadrži i odredbe koje će pomoći u rješavanju sekundarnog kretanja migranata iz jedne države članice u drugu. Država članica moći će državljane trećih zemalja koji su uhićeni u pograničnom području i ilegalno borave na njezinom teritoriju prebaciti izravno u državu članicu iz koje su stigli, a to bi se trebalo odvijati u okviru bilateralne suradnje.
Također se nude i rješenja za situacije instrumentalizacije migranata, poput onih kada su bjeloruske vlasti dovodile migrante na granicu s Poljskom radi destabilizacije EU. Izmijenjeni zakonik o šengenskim granicama nudi državama članicama mogućnost ograničenja broja graničnih prijelaza ili smanjenja njihovog radnog vremena te omogućava pojačane mjere nadzora granica.
Revidirani zakonik pojašnjava postojeći okvir za ponovno uvođenje i produljenje kontrola na unutarnjim granicama, što je moguće kada postoji ozbiljna prijetnja za javni red i sigurnost.
Države članice bit će dužne procijeniti nužnost i proporcionalnost ove odluke te ocijeniti mogu li se ciljevi kojima se teži postići na druge načine.
Revidirana uredba utvrđuje maksimalno trajanje tijekom kojeg se te kontrole na unutarnjim granicama mogu zadržati. O uvođenju kontrola na unutarnjim granicama mora se prethodno obavijestiti Vijeće, Europska komisija i Europski parlament i mogu ostati na snazi najviše dvije godine. U iznimnim situacijama unutarnje granične kontrole mogu se produžiti za dodatnih 6 mjeseci, s mogućnošću obnavljanja jednom u ukupnom trajanju od jedne godine.
Države članice se ohrabruju da umjesto uvođenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama pribjegnu alternativnim mjerama poput policijskih provjera i prekogranične suradnje.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
