Connect with us

Austrija

Drastičan pad Austrije na ljestvici slobode medija

Objavljeno

na

Austrija je zbog afere “Ibiza” 2019. izgubila mjesto u prvoj skupini zemalja s dobrom slobodom medija. Nakon laganog uzlaznog kretanja posljednjih godina, Austrija je ponovno drastično kliznula na trenutnoj ljestvici Reportera bez granica (ROG) – sa 17. na 31. Organizacija za slobodu medija govori o “katastrofalnom krahu”.

Austrija se tako nalazi u sredini od 180 ispitanih zemalja sa “zadovoljavajućom” slobodom medija. Ovogodišnji rezultati nisu u potpunosti usporedivi s prošlogodišnjim jer se promijenila metoda. Prema ROG Austria, promjena kriterija objašnjava samo pomake za jedno ili dva mjesta, ali ne i za 14.

Kao objašnjenje za pad Austrije na ljestvici, organizacija za slobodu medija rekla je za ORF.at da napadi na novinare na demonstracijama protiv korona mjera i otkrivanje “kupovine pozitivnog izvještavanja” u medijima tijekom afere oglašavanja ÖVP-a. Osim toga, Austrija je jedina zemlja EU koja još uvijek nema zakon o slobodi informacija, kritizira komunikolog Fritz Hausjell iz ROG Austria.

Veća pažnja posvećena ekonomskom kontekstu
U ovogodišnjoj ljestvici po prvi put su financijski i ekonomski aspekti uzeti u obzir i jače uvaženi u konačni rezultat, pojašnjavaju iz ROG-a. Velika koncentracija medija, nedostatak raznolikosti i nepostojanje “razumnog” zakona o medijskoj promociji sada su jednako važni u ocjeni kao napadi i katastrofalni uvjeti za novinare.

Što se tiče gospodarskog konteksta, Austrija je najlošija u usporedbi i već je u “problematičnoj” kategoriji, utvrdio je ROG. Osim ekonomske komponente, pri kreiranju ljestvice više su se uzimali u obzir politički kontekst, pravni okvir, sigurnost i sociokulturni kontekst.

Oporba traži posljedice
Savezni direktor SPÖ-a Christian Deutsch pripisao je austrijski “dramatični pad” u indeksu slobode medija “tirkiznim skandalima i stalnim napadima na kritične medije”. On to vidi kao “posljednji poziv upozorenja” za saveznu vladu. Kao posljedica toga, SPÖ je pozvao na uspostavu “Konvencije za slobodu medija” uz sudjelovanje civilnog društva.

“Postoji hitna potreba za paketom za slobodu i transparentnost medija protiv korupcije u oglašavanju i kontrole poruka kako bi se podržali mediji u njihovom neovisnom izvještavanju”, rekao je glasnogovornik SPÖ-a za medije Jörg Leichtfried. Konkretno, također je spomenuo povećanje sredstava za tisak i novi zakon o ORF-u s većom neovisnošću za odbore ORF-a.

NEOS je dao slične izjave. “Neovisan medij jedan je od kamena temeljaca demokracije. Vladajuće stranke, posebno Zeleni, više ne smiju stajati po strani i gledati kako ona polako, ali sigurno umire”, upozorila je glasnogovornica za medije Henrike Brandstötter. Konkretno, ÖVP i Zeleni bi morali “odmah predstaviti moderni zakon o slobodi informiranja”, zahtijeva zastupnica.

Češka i Slovačka prestigle su Austriju
Zbog toga je samo osam umjesto dosadašnjih dvanaest zemalja među najboljima u pogledu dobre slobode medija. To predvode Norveška, Danska i Švedska, a slijede Estonija, Finska, Irska, Portugal i Kostarika. Austriju su pretekle susjedne zemlje Češka (20) i Slovačka (27). Iza Austrije su Slovenija (54), Italija (58) i Mađarska (85).

Nakon promjene vlasti, međutim, Češka i Bugarska su ublažile svoj utjecaj na medije. Srbija je također neznatno napredovala u borbi protiv nekažnjivosti napada na novinare. Njemačka je pak pala na 16. mjesto. Organizacija za slobodu medija ovu ocjenu opravdala je zakonima koji ugrožavaju novinare i njihove izvore, smanjenjem medijske raznolikosti i nasiljem tijekom demonstracija.

Broj provjerenih nasilnih napada na medijske djelatnike u Njemačkoj popeo se sa 65 u prethodnoj godini na 80 – i time na novi maksimum. Većina incidenata dogodila se tijekom prosvjeda protiv korona mjera. Oni su činili 52 od 80 napada. Dvanaest policajaca napalo je novinare.

Gotovo 30 zemalja u “vrlo ozbiljnoj situaciji”
Organizacija za slobodu medija promatrala je neprijateljstva i fizičke napade protivnika korona mjera na novinare u nekoliko europskih zemalja. Osim toga, u Europi je povećan brojubojstava novinara, kao što su Giorgios Karaivaz u Grčkoj i Peter De Vries u Nizozemskoj. Kritizirano je i široko rasprostranjeno pooštravanje strogih zakona protiv novinara, posebice u Mađarskoj, Sloveniji, Poljskoj i Albaniji.

ROG je upozorio da proliferacija medija javnog mnijenja i dezinformacija povećavaju podjele u demokratskim društvima. Globalno, rekordnih 28 zemalja trenutno je u “vrlo ozbiljnoj situaciji” kada je u pitanju sloboda medija. Dvanaest zemalja je sada skliznulo na crvenu listu, uključujući Bjelorusiju i Rusiju.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Na AMS-u ste u Austriji i hoćete na odmor – evo koja pravila vrijede

Objavljeno

na

Smiju li korisnici AMS-a zimi ići za blagdane kući, ljeti na more ili posjetiti obitelj u inozemstvu? Pitanje je to koje se u Austriji često postavlja, a ujedno je i pitanje na koje svi imaju neformalni ili neslužbeni odgovor. U razgovoru za austrijski dnevni liste “Heute” prvi čovjek AMS-a Johannes Kopf bio je jasan po tom pitanju.

Na pitanje smiju li korisnici AMS-a i ljeti ili zimi ici na odmor, stručnjak za tržište rada kaže: “Smiju, ali moraju se odjaviti s AMS-a za vrijeme godišnjeg odmora. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti to jasno regulira. Naravno da se možete ići na ljetovanje ili zimovanje, ali za to vrijeme nećeš dobiti naknadu za nezaposlene. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti propisuje da moraš biti u Austriji, a kako mi nemamo more, imamo u isto vrijeme sjajna kupališta na jezerima.”

Nastavi čitati

Austrija

Kako u Austriji prijaviti bolovanje i koja su pravila

Objavljeno

na

By

ecard

U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.

VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefo­nom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).

Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.

Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.

Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati naj­manje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.

Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.

Nastavi čitati

Austrija

Evo kada počinje isplata Familienbeihilfe u veljači

Objavljeno

na

By

Mnoge obitelji u Austriji već čekaju isplatu obiteljskog dodatka za ovaj mjesec.

Oko dva milijuna djece u Austriji svaki mjesec prima obiteljske dodatke. Povlastice tzv. Fonda za izjednačavanje tereta obitelji (FLAF), iz kojeg se uz doplatak isplaćuju i doplatci za njegu djeteta, među najvažnijim su naknadama za potporu obitelji.

Isplate se vrše mjesečno počevši od 6. u mjesecu. Međutim, datumi se mogu promijeniti zbog vikenda ili praznika. Ovaj mjesec isplata će biti u četvrtak 6. veljače.

LeistungTermin
Familienbeihilfe (Februar 2025)06.02.2025 (Donnerstag)

Od siječnja 2025. obiteljski dodaci u Austriji povećani su za 4,6 posto. Ovo povećanje utječe i na druge socijalne i obiteljske naknade. Kao rezultat toga, iznosi isplata po djetetu će se povećati, kao i ocjenjivanje braće i sestara i porezne olakšice.

Za obitelji to znači povećanje sa sadašnjih 132,30 eura na 191,60 eura na 138,40 eura do 200,40 eura mjesečno po djetetu – ovisno o dobi djeteta. Osim toga, porezni kredit za djecu, koji se prenosi zajedno s obiteljskim doplatkom, povećat će se na 70,90 eura. To iznosi do 271,30 eura mjesečno za jedno dijete (plus 11,90 eura). To znači dodatnih 142,80 eura obiteljskog dodatka godišnje.

Alter des Kindes20242025 *
ab Geburt132,30 Euro138,40 Euro
ab 3 Jahren141,50 Euro148,00 Euro
ab 10 Jahren164,20 Euro171,80 Euro
ab 19 Jahren191,60 Euro200,40 Euro
Nastavi čitati
LM