Austrija
Doskozil: “Vlada je potaknula polarizaciju između cijepljenih i necijepljenih, između ostalog kroz suptilan pritisak”

“Imao sam koronu kad nije postojala mogućnost cijepljenja i volio bih da sam se mogao cijepiti ranije”, kaže Hans Peter Doskozil, predsjednik savezne pokrajine Gradišće i tamošnji čelnik socijaldemokrata u razgovoru za dnevni list Heute.
Doskozil je nedavno došao na naslovnice organiziravši nagradnu igru – lutriju za cijepljene, a u razgovoru optužuje vladu da je “potaknula” polarizaciju između cijepljenih i necijepljenih ljudi, između ostalog kroz “suptilan pritisak na određenu skupinu”.
“Reći sada da tko nije cijepljen ne smije ići na koncert ili u restoran, a nezaposleni koji se ne cijepe neće dobiti nikakvu naknadu za nezaposlene…, potpuno je pogrešno. To također pokazuje nemoć politike”, naglašava Doskozil.
Unatoč oštrim kritikama vlade te posebno Ministarstva zdravstva, zemaljski poglavar Gradišća želi ukinuti sve mjere u svojoj pokrajini kada dođe do 80 posto onih koji su cijepljeni.
“Političari ne mogu sami okončati pandemiju – narod mora učiniti svoj dio posla. Cijepljenje je odlučujuće sredstvo. Nećemo slomiti buduće valove infekcija bez dovoljne stope cijepljenja”, naglašava.
“Skeptici protiv cjepiva ili ne – mislim da svi želimo ići putem Danske. Želimo nastaviti živjeti sigurno u našoj zemlji: zdravstveno, financijski i društveno. Najveći poticaj je, međutim, cilj svih nas da, po uzoru na Dansku, za stanovništvo nisu potrebna više ograničenja povezana s koronom”, naglašava čelnik socijaldemokrata u Gradišću.
Na kraju intervjua za Heute pravdao je lutriju za cijepljene kazavši kako će se “kampanja uvelike isplatiti i da će uspjeti cijepiti još 10 000 žitelja Gradišća, te tako uštedjeti puno novca poreznih obveznika, jer samo jedan pacijent na intenzivnoj njezi košta čak dva od tri automobila koja se mogu dobiti na lutriji”.

Austrija
U Austriju stiže promjena vremena, izdana opasnost od nevremena! Evo što nas očekuje

Nestabilni vremenski uvjeti donose kišu, vjetar i grmljavinske oluje
Danas će prevladavati promjenjivo vrijeme. Već u ranim jutarnjim satima očekuje se kiša od glavnog grebena Tirolskih Alpa do Karavanki, dok će iznad 1.500 metara padati snijeg. Mjestimično su mogući i grmljavinski pljuskovi, koji će se proširiti na Gornju Štajersku i zapadnu Donju Austriju. U istočnim dijelovima zemlje povremeno će se pojaviti sunce, ali će istovremeno jugo značajno pojačati. Unatoč svemu, temperature će doseći do 20°C, a najtoplije će biti na istoku.
Prognoza za naredne dane:
🔹 Četvrtak: Jutro će ponegdje biti sunčano, ali će tijekom dana stići novi gusti oblaci. Kiša će padati u planinskim krajevima i na jugu zemlje. Temperature će se kretati između 8 i 18°C.
🔹 Petak: Oblačno vrijeme diljem zemlje, uz kišu koja dolazi iz smjera Italije. U jugozapadnim dijelovima snježna granica mogla bi se nakratko spustiti na 1.000 metara nadmorske visine. Temperature će dosezati od 7 do 18°C, pri čemu će najtoplije biti na istoku.
🔹 Subota: Prevladavat će gusto oblačno vrijeme, uz kraće sunčane intervale na jugu i istoku. Tijekom ranih jutarnjih sati kiša će padati u području Dunava i na sjeveru, dok će kasnije pljuskovi zahvatiti i planinske predjele te jug zemlje. Vjetar će puhati umjereno do jako iz smjera sjeveroistoka i jugoistoka. Temperature će se kretati između 5 i 18°C, s najvišim vrijednostima na jugu.
🌩️ Budite spremni na nestabilne vremenske uvjete i pratite daljnje prognoze!
Austrija
Hoće li Austrija nabaviti rakete dugog dometa?

Austrija planira do 2028. godine donijeti odluku o nabavi sustava protuzračne obrane dugog dometa, najavila je danas ministrica obrane Klaudia Tanner (ÖVP) u emisiji Ö1-Morgenjournal.
Govoreći o političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama i sve manjoj oslonjenosti Europe na američku vojnu zaštitu, Tanner je naglasila:
“Za nas to znači da moramo postati sposobni za obranu.”
Dodala je da se plan modernizacije austrijske vojske “Aufbauplan 2032+” mora provesti u cijelosti.
Odluka o kupnji raketnih sustava srednjeg dometa već je uključena u taj plan, u okviru europske inicijative “Sky Shield”. No, austrijska vlada je u svom programu također predvidjela nabavu sustava dugog dometa, a sada je ministrica prvi put konkretno navela 2028. godinu kao krajnji rok za tu odluku.
Daljnji razvoj austrijske zračne obrane
Ministrica Tanner istaknula je kako je prirodan korak da se austrijska nadzorna zaštita zračnog prostora nadogradi i razvije u sustav zračne obrane.
Trenutačno je u planu nabava sustava kratkog i srednjeg dometa, koji su već uključeni u europski “Sky Shield” program. Tek nakon toga planira se kupnja sustava dugog dometa, za što su procijenjeni troškovi od oko četiri milijarde eura.
“Vjerujem da ćemo, nakon što osiguramo sustave kratkog i srednjeg dometa, prema planu nastaviti s nabavom sustava dugog dometa – mislim da će to biti 2028. godine.” – izjavila je Tanner.
Na pitanje hoće li političke promjene u SAD-u utjecati na odluku o tome iz koje zemlje će se kupovati raketni sustavi (iz SAD-a ili Europe), ministrica je potvrdila da će i to biti faktor u donošenju odluke.
Austrija
Klimatski bonus: Do 1.010 eura unatoč ukidanju – mnogi ga još uvijek mogu dobiti

Drugi val isplate klimatskog bonusa do 290 eura za 2024. godinu bliži se kraju. Dostava putem pošte započinje 12. ožujka 2025. godine, a stotine tisuća ljudi još uvijek mogu preuzeti svoj bonus.
Vlada je odlučila ukinuti klimatski bonus kako bi smanjila proračunski deficit, čime bi se uštedjelo do 2 milijarde eura u ovoj godini.
Unatoč tome, mnogi stanovnici Austrije i dalje će dobiti isplatu do 290 eura. Drugi val isplate za 2024. godinu započeo je još u veljači. Prvo je oko 400.000 ljudi primilo novac izravnom uplatom na račun – od 75 do 290 eura po osobi.
Dodatnih 100.000 osoba primit će uplatu putem RSa pisma od 12. ožujka 2025., jer njihovi bankovni podaci još nisu poznati. Oni koji su bonus već primili u jesen prošle godine ili u veljači 2025. neće dobiti novi dopis.
Nekoliko stotina tisuća bonusa još uvijek čeka na preuzimanje u Ministarstvu zaštite klime, uključujući i bonuse iz 2022. godine.
Prema portalu Finanz.at, oni koji nisu preuzeli svoj klimatski bonus iz prethodnih godina i dalje imaju pravo na isplatu. Krajem 2024. godine bilo je oko 90.000 osoba koje nisu preuzele bonus za 2023., a iako je zbog povećanja bankovnih uplata (za 27%) taj broj ove godine niži, još uvijek postoji mogućnost isplate do 290 eura.
Kako navodi portal 5min.at, do kraja veljače 2025. godine postojalo je oko 345.000 nepreuzetih klimatskih bonusa iz prethodnih godina. Samo za 2022. godinu još uvijek je nepreuzetih 100.000 bonusa, a taj je bonus iznosio 500 eura po osobi jer je tada isplaćena i naknada za poskupljenje.
Tko nije preuzeo bonus od 2022. godine, sada može ostvariti pravo na do 1.010 eura (500 eura za 2022., 220 eura za 2023., 290 eura za 2024.).
Pravo na isplatu do tri godine unatrag
U tisućama slučajeva, pisma s obavijesti o isplati nisu preuzeta u poštanskim uredima i vraćena su Ministarstvu zaštite klime. Prema procjenama, riječ je o čak 20 milijuna eura koji još uvijek čekaju svoje vlasnike. U tim slučajevima potrebno je kontaktirati ministarstvo putem službene stranice klimabonus.gv.at, nakon čega će novac biti uplaćen na bankovni račun.
Mogućnost naknadne isplate vrijedi do tri godine unatrag, što znači da se još uvijek može zatražiti isplata bonusa za 2023. godinu, pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji za ostvarenje prava na bonus.
You must be logged in to post a comment Login