Ratovi bandi, pljačke, ubadanja – a počinitelji sve mlađi, pravna država nemoćna. Posebno formirani SOKO sada je izvukao alarmantan zaključak.

Brojke koje je do kraja prošle godine iznosila “Radna skupina za kriminal mladih”, osnovana prošlog ožujka, koliko su impresivne toliko su i zastrašujuće. Ukupno je oko 55.500 ljudi pregledano na javnim mjestima diljem Austrije. Za usporedbu: to otprilike odgovara broju stanovnika glavnog grada Donje Austrije St. Pöltena.

Policija je podnijela oko 7400 prijava, a 900 osoba stavila je lisice na ruke. To je u prosjeku 25 registriranih kaznenih djela dnevno i tri uhićena osumnjičenika.

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner istaknuo je: “Naš cilj je zaštititi djecu i ukloniti nasilne prijestupnike iz prometa. Policija poduzima dosljedne mjere u tom smislu.” Činjenica da je maloljetnički kriminal trenutačno žarište sigurnosti u zemlji pokazuje i alarmantna evidencija pravosuđa. Prema izvješću, broj osuđujućih presuda mladim prijestupnicima pred domaćim sudovima povećao se za gotovo 17 posto u jednoj godini.

Izuzetno burnu političku raspravu o mogućem spuštanju dobne granice kaznene odgovornosti na 12 godina potiče i sve veći broj optuženih maloljetnika (12.442 u 2024.). Pravna država je do sada u njihovom slučaju bila de facto nemoćna.

U borbi protiv porasta uličnih razbojništava i slično, zaštitarska tijela stavljaju fokus ne samo na inspekcijske mjere već i na prevenciju, posebice u školama.

Posebno educirani kontakt službenici već su tijekom savjetovanja uspjeli doprijeti do više od 161.000 dječaka i djevojčica u dobi od deset i više godina, kao i do njihovih roditelja.

Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).

U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.

Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.

Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.

“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.

Brojni korisnici društvenih mreža bili su ogorčeni planovima plavo-crnih. No oglasili su se i neki zastupnici. Predstavnica Neosa Henrike Brandstötter – kritizirala je i druge planove vladinih pregovarača i govorila o “potpuno nezemaljskim, ludim prijedlozima”. Preozbiljna su vremena za “zbrkanu simboličku politiku”.

Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.

Nevjerojatne optužbe: U Grazu se sudi 46-godišnjaku zbog navodnog zlostavljanja onesviještene žene. Prije toga je pala i doživjela izljev krvi u mozak.

Prema medijskim izvješćima, građevinski radnik otpratio je ženu kući nakon zabave. Tada je u krvi imala gotovo tri promila alkohola. Optuženi ju je morao pridržavati jer više nije mogla stajati na svojim nogama. Više puta je odbijala muškarčevo seksualno udvaranje.

Muškarac je sigurno bio svjestan ženine opijenosti budući da ju je pridržavao. Probao joj je prići na “prisan način”, no ona ga je više puta odbijala.

Žena iz Graza pala je u blizini svoje kuće i doživjela izljev krvi u mozak. Priča se da ju je 46-godišnjak potom podigao na jednu uličnu kutiju i tamo je zlostavljao.

Žrtva je na kraju uspjela pozvati policiju i muškarac je uhićen. Od srijede će se morati pojaviti pred sudom zbog optužbi za zlostavljanje bespomoćne osobe. Primjenjuje se pretpostavka nevinosti. Prijeti mu maksimalna kazna od deset godina zatvora.