Austrija
Crkveni doprinos i crkveni porez u Austriji – treba li ga plaćati i čemu služi
Ako ste pripadnik protestantske ili katoličke crkve u Austriji, morate platiti doprinos. Međutim, crkveni porez (crkveni doprinos) u Austriji nije porez kakav poznajemo u tradicionalnom smislu, već je to doprinos koji je namijenjen samo crkvi. Učlanjenjem u vjersku zajednicu u Austriji dužni ste plaćati crkveni doprinos (crkveni porez), uzimajući u obzir odgovarajuće uvjete, kao što je visina prihoda.
Takav crkveni doprinos ili crkveni porez naplaćuje se samo u Finskoj, Švedskoj, Danskoj, Švicarskoj i Austriji. U drugim zemljama, crkve se financiraju iz vlastite imovine (npr. imovine).
Nakon završetka Drugog svjetskog rata u austrijsko zakonodavstvo uveden je Zakon o crkvenim doprinosima koji je od tada na snazi. Međutim, budući da u Austriji crkveni porez (crkveni doprinos) nije povezan s državnim porezima (kao u Njemačkoj), pojedinačni iznos doprinosa određuju crkve ili njihove institucije same.
Zbog ovakvog pristupa crkve i njihove institucije nemaju detaljne informacije od dotičnih poreznih obveznika. Zbog toga su crkve ili njihove ustanove prisiljene same sastavljati takve popise i pisati pripadnicima svoje vjerske zajednice kako bi u ovakvom obliku naplatili crkveni doprinos (crkveni porez). Procjena dotičnog dohotka onda određuje visinu crkvenog poreza (crkvenog doprinosa), jer u Austriji nitko nije dužan prijaviti svoje prihode crkvi.
U praksi, crkve i njihove ustanove od nadležnih tijela dobivaju samo podatke o registraciji članova dotične vjerske zajednice (ime, adresu, datum rođenja). Sve ostalo što je potrebno za obračunavanje crkvenog doprinosa (crkvenog poreza) mora crkva dobiti od dotičnih ljudi.
Što se tiče zaštite podataka, dotična crkva ili njezine institucije moraju se pridržavati zakonskih propisa. Odgovarajući podaci tretiraju se kao povjerljivi i mogu se koristiti samo za obračunsku osnovicu i naplatu crkvenog doprinosa (crkvenog poreza).
Izračunajte iznos crkvenog poreza
Visina crkvenog poreza (crkvenog doprinosa) na primjeru Katoličke i Protestantske crkve:
Katolicima u Austriji, prema različitim procjenama posljednjih godina, nedostaje oko 40 posto mogućih prihoda. Razlog je to što Katolička crkva nema precizne podatke o primanjima svojih vjernika.
Iznos koji se plaća u Katoličkoj crkvi u Austriji iznosi 1,1 posto godišnjeg dohotka koji podliježe porezu na plaću dotičnog uplatitelja doprinosa, a u Protestantskoj crkvi iznosi otprilike 1,0 % godišnjeg dohotka koji podliježe porezu na plaću, također dotičnog uplatitelja doprinosa. Iznos porezne olakšice u 2024. godini iznosi 600 eura (ranije 400 eura) u Austriji.
Postoje i skupine ljudi koji su oslobođeni crkvenog doprinosa. To uključuje osobe bez vlastitih prihoda i posebne skupine kao što su pripravnici, oni koji služe vojsku ili oni koji rade za opće dobro. Doprinos se smanjuje za one koji primaju doplatak za njegu djeteta, naknadu za nezaposlene ili hitnu naknadu
Za što služi crkveni doprinos (crkveni porez)?
Crkveni doprinosi (crkveni porez) u Austriji uglavnom služe za pokrivanje troškova crkava. Iznosi koji nedostaju financiraju se ili nadoknađuju donacijama. Valja napomenuti da je Austrija jedina zemlja koja financira crkvene troškove bez potpore države. U Austriji je oko 80 posto stanovništva katolika i stoga je crkveni doprinos (crkveni porez) kamen temeljac mogućih izvora prihoda Katoličke crkve. Kakve se pogodnosti mogu očekivati od plaćanja crkvenog doprinosa (crkvenog poreza)?
Mnoge usluge koriste široj javnosti. To, među ostalim, uključuje i očuvanje vrijednih i povijesnih građevina. Pripadnici Katoličke ili Protestantske crkve također mogu koristiti usluge crkava, kao što su krštenja, vjenčanja, prve pričesti, krizme, pastoralna skrb u kriznim situacijama ili u bolnici, kao i besplatne posjete crkvenim zgradama.
Crkveni doprinos (crkveni porez) nije plaćen – što sad?
Svaki pripadnik katoličke ili protestantske crkve dužan je plaćati crkveni doprinos (crkveni porez). Ako se nakupio veći iznos, crkva može i tužiti osobu za taj iznos. Međutim, svatko tko napusti crkvu od ovog trenutka nadalje ne mora više plaćati crkvene doprinose (crkveni porez). Izlaz se sada može učiniti relativno lako, dok je to prije mnogo godina bilo vrlo teško i birokratski glomazno.
Crkve u Austriji imaju problem što mladi često napuštaju svoje vjerske zajednice. Razlozi za to su vrlo različiti. Svake godine u Austriji više od 50.000 ljudi napusti samo Katoličku crkvu, a taj trend raste. Crkve reagiraju na ovaj negativan razvoj događaja i stoga pokušavaju ugoditi članovima s relativno niskim doprinosima.
Je li napuštanje crkve konačno?
Postoji li alternativa napuštanju crkve ako želite donijeti drugačiju odluku?
Izlazak iz crkve je odvajanje od crkvene zajednice. Osoba koja se odluči na takav korak više nije član crkve kojoj je prije pripadala i ne može više biti npr. krizmani ili krsni kum. Međutim, crkveno vjenčanje može biti moguće pod određenim postupcima. Međutim, povratak u dotičnu vjersku zajednicu ili drugu crkvenu organizaciju otvoren je za sve.
Austrija
U Austriju stiže promjena vremena, izdana opasnost od nevremena! Evo što nas očekuje
Nestabilni vremenski uvjeti donose kišu, vjetar i grmljavinske oluje
Danas će prevladavati promjenjivo vrijeme. Već u ranim jutarnjim satima očekuje se kiša od glavnog grebena Tirolskih Alpa do Karavanki, dok će iznad 1.500 metara padati snijeg. Mjestimično su mogući i grmljavinski pljuskovi, koji će se proširiti na Gornju Štajersku i zapadnu Donju Austriju. U istočnim dijelovima zemlje povremeno će se pojaviti sunce, ali će istovremeno jugo značajno pojačati. Unatoč svemu, temperature će doseći do 20°C, a najtoplije će biti na istoku.
Prognoza za naredne dane:
🔹 Četvrtak: Jutro će ponegdje biti sunčano, ali će tijekom dana stići novi gusti oblaci. Kiša će padati u planinskim krajevima i na jugu zemlje. Temperature će se kretati između 8 i 18°C.
🔹 Petak: Oblačno vrijeme diljem zemlje, uz kišu koja dolazi iz smjera Italije. U jugozapadnim dijelovima snježna granica mogla bi se nakratko spustiti na 1.000 metara nadmorske visine. Temperature će dosezati od 7 do 18°C, pri čemu će najtoplije biti na istoku.
🔹 Subota: Prevladavat će gusto oblačno vrijeme, uz kraće sunčane intervale na jugu i istoku. Tijekom ranih jutarnjih sati kiša će padati u području Dunava i na sjeveru, dok će kasnije pljuskovi zahvatiti i planinske predjele te jug zemlje. Vjetar će puhati umjereno do jako iz smjera sjeveroistoka i jugoistoka. Temperature će se kretati između 5 i 18°C, s najvišim vrijednostima na jugu.
🌩️ Budite spremni na nestabilne vremenske uvjete i pratite daljnje prognoze!
Austrija
Hoće li Austrija nabaviti rakete dugog dometa?
Austrija planira do 2028. godine donijeti odluku o nabavi sustava protuzračne obrane dugog dometa, najavila je danas ministrica obrane Klaudia Tanner (ÖVP) u emisiji Ö1-Morgenjournal.
Govoreći o političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama i sve manjoj oslonjenosti Europe na američku vojnu zaštitu, Tanner je naglasila:
“Za nas to znači da moramo postati sposobni za obranu.”
Dodala je da se plan modernizacije austrijske vojske “Aufbauplan 2032+” mora provesti u cijelosti.
Odluka o kupnji raketnih sustava srednjeg dometa već je uključena u taj plan, u okviru europske inicijative “Sky Shield”. No, austrijska vlada je u svom programu također predvidjela nabavu sustava dugog dometa, a sada je ministrica prvi put konkretno navela 2028. godinu kao krajnji rok za tu odluku.
Daljnji razvoj austrijske zračne obrane
Ministrica Tanner istaknula je kako je prirodan korak da se austrijska nadzorna zaštita zračnog prostora nadogradi i razvije u sustav zračne obrane.
Trenutačno je u planu nabava sustava kratkog i srednjeg dometa, koji su već uključeni u europski “Sky Shield” program. Tek nakon toga planira se kupnja sustava dugog dometa, za što su procijenjeni troškovi od oko četiri milijarde eura.
“Vjerujem da ćemo, nakon što osiguramo sustave kratkog i srednjeg dometa, prema planu nastaviti s nabavom sustava dugog dometa – mislim da će to biti 2028. godine.” – izjavila je Tanner.
Na pitanje hoće li političke promjene u SAD-u utjecati na odluku o tome iz koje zemlje će se kupovati raketni sustavi (iz SAD-a ili Europe), ministrica je potvrdila da će i to biti faktor u donošenju odluke.
Austrija
Klimatski bonus: Do 1.010 eura unatoč ukidanju – mnogi ga još uvijek mogu dobiti
Drugi val isplate klimatskog bonusa do 290 eura za 2024. godinu bliži se kraju. Dostava putem pošte započinje 12. ožujka 2025. godine, a stotine tisuća ljudi još uvijek mogu preuzeti svoj bonus.
Vlada je odlučila ukinuti klimatski bonus kako bi smanjila proračunski deficit, čime bi se uštedjelo do 2 milijarde eura u ovoj godini.
Unatoč tome, mnogi stanovnici Austrije i dalje će dobiti isplatu do 290 eura. Drugi val isplate za 2024. godinu započeo je još u veljači. Prvo je oko 400.000 ljudi primilo novac izravnom uplatom na račun – od 75 do 290 eura po osobi.
Dodatnih 100.000 osoba primit će uplatu putem RSa pisma od 12. ožujka 2025., jer njihovi bankovni podaci još nisu poznati. Oni koji su bonus već primili u jesen prošle godine ili u veljači 2025. neće dobiti novi dopis.
Nekoliko stotina tisuća bonusa još uvijek čeka na preuzimanje u Ministarstvu zaštite klime, uključujući i bonuse iz 2022. godine.
Prema portalu Finanz.at, oni koji nisu preuzeli svoj klimatski bonus iz prethodnih godina i dalje imaju pravo na isplatu. Krajem 2024. godine bilo je oko 90.000 osoba koje nisu preuzele bonus za 2023., a iako je zbog povećanja bankovnih uplata (za 27%) taj broj ove godine niži, još uvijek postoji mogućnost isplate do 290 eura.
Kako navodi portal 5min.at, do kraja veljače 2025. godine postojalo je oko 345.000 nepreuzetih klimatskih bonusa iz prethodnih godina. Samo za 2022. godinu još uvijek je nepreuzetih 100.000 bonusa, a taj je bonus iznosio 500 eura po osobi jer je tada isplaćena i naknada za poskupljenje.
Tko nije preuzeo bonus od 2022. godine, sada može ostvariti pravo na do 1.010 eura (500 eura za 2022., 220 eura za 2023., 290 eura za 2024.).
Pravo na isplatu do tri godine unatrag
U tisućama slučajeva, pisma s obavijesti o isplati nisu preuzeta u poštanskim uredima i vraćena su Ministarstvu zaštite klime. Prema procjenama, riječ je o čak 20 milijuna eura koji još uvijek čekaju svoje vlasnike. U tim slučajevima potrebno je kontaktirati ministarstvo putem službene stranice klimabonus.gv.at, nakon čega će novac biti uplaćen na bankovni račun.
Mogućnost naknadne isplate vrijedi do tri godine unatrag, što znači da se još uvijek može zatražiti isplata bonusa za 2023. godinu, pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji za ostvarenje prava na bonus.
