Austrija
“CORONA SEMAFOR”: Austrija kreće u borbu protiv drugog vala
Posljednjih dana Austrija se bori sa sve većim brojem novozaraženih osoba, a nakon dugo vremena broj aktivno zaraženih osoba corona virusom ponovo je premašio tisuću. Austrijska vlada predvođena kancelarom Sebastianom Kurzom najavila je jučer snažniju borbu protiv corona virusa, kako bi se spriječio potencijalni drugi val virusa kojeg mnogi predviđaju za jesen, ali i kako bi se uspješnije borilo s corona virusom. Kancelar Kurz i ministar zdravstva Anschober predstavili su jučer takozvani “corona semafor”, sustav semafora koji u četiri boje pokazuju na kojem području Austrije vlada opasnost od corona virusa, a semafor će ujedno davati i smjernice u borbi, odnosno u poduzimanju mjera protiv corona virusa.
Sustav semafora u obzir uzima brojne faktore kao što su broj zaraženih osoba, omjer pozitivno testiranih na broj napravljenih testova, mogućnost jasnog praćenja klastera, zdravstveni kapaciteti, te na osnovu rezultata semafor određuje u koju grupu (boju) određena pokrajina, općina, okrug pripadaju. Cilj je omogućiti što bolje regionalno i lokalno djelovanje na nove izvore zaraza kako bi se što prije detektirali novozaraženi i ograničili njihovi kontakti što bi u konačnici trebalo spriječiti širenje zaraze na državnoj razini. Kancelar Kurz istaknuo je kako je cilj da se što manje mjera uvodi na državnoj razini, odnosno da se mjere uvode regionalno i lokalno kako bi se izbjeglo ponovno kompletno zatvaranje ekonomije.
Prema riječima ministra zdravlja Rudolfa Anschobera u suradnji s austrijskim saveznim pokrajinama u planu je izrada detaljnog plana i kataloga mjera koji će obuhvatiti 17 različitih područja koji su izloženi rizicima. Prema Anschoberovim riječima, za pokrajinske i općinske vlasti postojat će jasne smjernice o tome koje mjere trebaju biti poduzete na kojoj razini semafora. Katalog mjera i plan izrađuje posebno formirana “Corona komisija”.
Austrijska vlada planira povećati i kapacitete i brzinu testiranja, ali će se inzistirati i na što bržem i efikasnijem lociranju zaraženih i njihovih kontakata, a pokrajinskim vlastima u tome bi trebala pomagati policija i vojska, što je već naišlo na negodovanja pokrajinskih vlasti, prije svega onih u Beču.
R.P
Foto: BKA
Austrija
Austrijska policija ima važno upozorenje za večeras
Policija upozorava na moguće slučajeve oštećenja imovine i narušavanja mira tijekom predstojećeg Halloween slavlja. Tradicionalno, djeca i mladi 31. listopada u večernjim satima obilaze kuće i stanove, izgovarajući poznatu rečenicu „Slatkiš ili nestašluk“, tražeći slatkiše – ili najavljujući bezazlenu šalu.
Kada “nestašluci” postaju kaznena djela
Policija podsjeća da uništavanje, oštećivanje ili prljanje kuća, automobila, poštanskih sandučića i kanti za smeće, kao i verbalne prijetnje ili krađe, predstavljaju kaznena djela koja će se bez iznimke prijavljivati.
Tijekom večeri i noći pojačat će se policijske patrole, a službenici će pravodobno reagirati na svaku prijavu kaznenog ponašanja.
Odgovornost i za djecu mlađu od 14 godina
Iako djeca mlađa od 14 godina ne podliježu kaznenoj odgovornosti, oštećene osobe mogu zatražiti naknadu štete putem građanskog postupka – primjerice, troškove čišćenja fasade ili popravka oštećene imovine. U takvim slučajevima obavještava se i nadležna služba za zaštitu djece i mladeži.
Prevencija kroz razgovor
Policija apelira na roditelje i skrbnike da još prije Halloweena razgovaraju sa svojom djecom i tinejdžerima.
„Objasnite im da čak i naizgled bezopasne šale mogu imati pravne posljedice“, poručuje policija.
Roditeljima se savjetuje da se dogovore s djecom o planu kretanja, vremenu povratka i granicama dopuštenog ponašanja. Zakon o zaštiti mladih (Jugendschutzgesetz) pritom jasno definira što je primjereno i dopušteno.
Policija naglašava da svijest i pravovremeni razgovori mogu spriječiti neugodnosti, kaznene prijave i materijalnu štetu – te omogućiti da Halloween ostane ono što bi trebao biti: sigurno i zabavno slavlje.
Austrija
Incident u Beču: Rasističke uvrede i nacističke izjave u parku – jedna osoba uhićena
U bečkom okrugu Floridsdorf u srijedu navečer došlo je do ozbiljnog incidenta u kojem su mladi u parku bili izloženi rasističkim uvredama. Policija je intervenirala nakon što je uočila sukob između skupine tinejdžera i troje odraslih osoba u parku u Herchenhahngasseu.
Prema izvješću austrijskog portala Heute, tijekom policijske intervencije 35-godišnji muškarac, državljanin Njemačke, izgovarao je nacističke izjave i ideološke poruke upućene mladima. Zbog toga je odmah uhićen. Tijekom uhićenja jedan je policajac ozlijeđen udarcem laktom, a situacija je dodatno eskalirala, pa su pozvane dodatne policijske snage.
U incidentu su sudjelovala i dvojica 14-godišnjih austrijskih državljana, koji su, prema navodima policije, sudjelovali u fizičkom sukobu te su također prijavljeni vlastima. Osim 35-godišnjeg napadača, kazneno su prijavljene i njegove dvije poznanice, austrijske državljanke stare 28 i 36 godina.
Bečka policija vodi istragu zbog sumnje na rasno motivirane uvrede i promicanje nacističke ideologije, što u Austriji predstavlja teško kazneno djelo prema Zakonu o zabrani nacističke propagande (Verbotsgesetz).
Austrija
„Friedhof der Namenlosen“ – Tiho počivalište zaboravljenih duša na obali Dunava
Na samom rubu Beča, u Alberner Hafen-u, nalazi se jedno od najneobičnijih i najdirljivijih mjesta u Austriji – Groblje bezimenih (Friedhof der Namenlosen). Ovdje su od 1840. do 1940. godine sahranjivani ljudi koje je rijeka Dunav izbacila na obalu – utopljenici bez poznatog identiteta, porijekla ili uzroka smrti.
Skromne humke, jednostavni kovačkim željezom izrađeni križevi i male pločice s natpisima poput „namenlos“, „unbekannt“, „männlich“ ili „weiblich“ svjedoče o prolaznosti života i tajanstvenosti sudbine. Procjenjuje se da je tu počivalo oko 600 ljudi, od kojih je tek mali broj naknadno identificiran.
Zbog čestih poplava groblje je 1900. premješteno iza zaštitnog nasipa, a 1935. je dobilo kameni zid i malu kapelu – „Kapelu uskrsnuća (Auferstehungskapelle)“, u kojoj se i danas održavaju misne službe. Nakon izgradnje luke Albern 1939. godine, promijenila se struja Dunava i više nije bilo novih tijela koja bi voda izbacila. Posljedni ukop zabilježen je 1940. godine.
Posebno mjesto u historiji ovog groblja zauzima Josef Fuchs (1906.–1996.), dobrovoljni grobar koji je gotovo cijeli život brinuo o groblju. Zahvaljujući njegovoj posvećenosti i trudu, mnoge žrtve nisu ostale sasvim bezimene. Kroz oglase i opise nestalih osoba Fuchs je uspio identificirati brojne utopljenike, a njegova se porodica i danas volonterski brine o groblju.
Uoči Svisvetih (Allerheiligen) i Dušnog dana (Allerseelen) svake se godine na ovom mjestu održavaju molitve, blagoslov grobova i sveta misa za sve preminule. Posebnu simboliku nosi i tradicija ribarskog udruženja iz Alberna: oni svake godine u novembru izrađuju splav ukrašen cvijećem, vijencima i svijećama, koji puštaju niz Dunav s natpisom:
„Den Opfern der Donau“ – „Žrtvama Dunava“,
ispisanim na njemačkom, češkom i mađarskom jeziku.
Tako se svake godine, tiho i dostojanstveno, odaje počast dušama koje je Dunav odnio, a nikada nije vratio njihovim domovima.
You must be logged in to post a comment Login