Austrija
Caritas: Polazak u školu puno roditelja više ne može financirati
Početak nove školske godine znači golem financijski teret za obitelji s niskim primanjima. Humanitarne organizacije Caritas i Samariterbund podupiru pogođene kampanjama i pozivaju na donacije.
„Iako trenutno postoji dodatna državna potpora, vidimo da je situacija za mnoge obitelji sada sve teža“, rekao je Klaus Schwertner, direktor Caritasa Beč. Prema podacima Caritasa, početni paket za početak škole u redovnim trgovinama stoji do 300 eura. “Mnoge si obitelji to ne mogu priuštiti, pogotovo jer postoje dodatni troškovi, poput školskih izleta i novca za instrukcije ili školarine”, stoji u priopćenju za javnost.
Situaciju dodatno pogoršava inflacija. “Ako se sada govori o ograničenju cijena struje i plina, takvo ograničenje potrebno je i u području obrazovanja. Jer obrazovanje mora ostati pristupačno čak i u vrijeme rekordne inflacije”, kaže Schwertner,
Kako bi ublažili situaciju, školarci su prije ljeta započeli veliko skupljanja školskog pribora kao dio svoje obveze za “youngCaritas”. “9.195 školaraca u Beču i Donjoj Austriji dalo je važan primjer i u našim ustanovama prikupljalo školski materijal za djecu i mlade”.
Prema Alice Uhl, voditeljici youngCaritasa, 56 škola prikupilo je donacije nekoliko stotina školskih torbi i tisuće pernica, olovaka, bilježnica, ravnala i kutija za rukotvorine. Ujedno je pozvano stanovništvo da donira dobro očuvan školski pribor raznim Caritasovim centrima. “Potražnja je značajno veća od ponude”, rekao je Schwertner.
Udruga Samariterbund također je pozvala na donacije. „Bilo da se radi o djeci iz naših LernLEO-ova, naših centara za pomoć izbjeglicama, ali i iz obitelji koje dolaze na socijalna tržišta radi socijalnog savjetovanja – želimo podržati te obitelji i olakšati im početak škole. Hitno su nam potrebne donacije kako bismo pomogli jednostavno i nebirokratski”, kaže Oliver Löhlein, direktor Udruge Samariterbund Beč.
Novčane donacije omogućile bi dobivanje bonova i školskog pribora te njihovu podjelu upravo djeci iz obitelji pogođenih siromaštvom. Osim toga, rado se prihvaćaju donacije u naturi poput školskih torbi i ruksaka, ali i radnih kofera, torbi za vježbanje ili bonova za knjižare.
Austrija
Od sutra velike promjene vezane za Parkpickerl u Beču
Naljepnica za parkiranje u Beču polako odlazi u povijest. Ima li vozilo dozvolu za parkiranje ubuduće će se provjeravati preko registarske pločice. Od 1. listopada lijepljenje naljepnice više neće biti potrebno. Beč pretvara postojeći sustav u takozvano “OCR prepoznavanje slike” (Optical Character Recognition). OCR je proces pretvaranja slike iz teksta u strojno čitljiv format teksta. U ovom konkretnom slučaju, registarsku pločicu vozila skeniraju šerifi parkinga pomoću pametnog telefona. Zatim se skenira s povezanom bazom podataka. Kao što je već slučaj, podaci se ne pohranjuju u pozadini.
Početak listopada tako donosi novi sustav, ubuduće nadzorna tijela za parkiranje neće skenirati naljepnice već registarske pločice. Podaci se zatim provjeravaju u povezanoj bazi podataka. Novi sustav “štedi vlasnike automobila od lijepljenja, zamjene kada se vjetrobransko staklo slomi, a također i uklanjanja naljepnice”, rekla je gradska vijećnica Ulli Sima (SPÖ).
Ništa se ne mijenja u zonama i inače. Kao i do sada, zahtjev za dozvolu za parkiranje potrebno je podnijeti u općinskom uredu. Za online prijave postoje manje naknade. Novi sustav trebao bi donijeti veću sigurnost nadzornim tijelima jer više ne moraju kročiti na cestu tijekom kontrola.
Od prošle godine cijeli je Beč – uz nekoliko iznimaka – zona parkirnih naljepnica. Kako je grad Beč objasnio, time je više prostora pretvoreno u javni prostor. U Donaustadtu je u tijeku program proširenja biciklističke staze, u Floridsdorfu se redizajnira jedna uličica, a u Liesingu se radi na konceptima korištenja.
Za prometnog znanstvenika Ulricha Letha mjere poduzete u ožujku bile su premale i prekasne. Bilo je puno slobodnog mjesta odmah nakon sveobuhvatne naljepnice za parkiranje. “Zbog činjenice da nikakva radnja nije odmah poduzeta, ovaj je učinak uvelike nestao.”
Austrija
Od sutra: Bečka policija od 1. listopada drastično smanjuje broj policijski postaja koje su otvorene 24 sata
Od 1. listopada samo će 29 od 81 policijske postaje u Beču raditi 24 sata dnevno. Nema bojazni od negativnih utjecaja na stanovništvo smanjenjem broja cjelodnevnih stražarskih prostorija.
Tiskovni ured Državne policijske uprave u Beču opravdao je u četvrtak planove, koji su se krajem kolovoza doznali u izvješću “Kuriera”, između ostalog, rekavši da stanovništvo više nema istu potrebu za 81 policijskom stanicom koje su otvorene 24 sata dnevno. Broj službenih radnji jakk je mali između 19 i 7 ujutro.
Od listopada nadalje samo će 29 od 81 policijske postaje biti stalno otvoreno za stranački promet. Postoji jedna inspekcija po okrugu i dodatnih šest postaja na kritičnim točkama kao što su glavni željeznički kolodvor ili Praterstern. Uz smanjenje prekovremenog rada, službenici Ravnateljstva državne policije u Beču, koji su bili odgovorni za promet stranaka i zabrinutost građana, sada mogu biti fleksibilni i prema potrebi biti raspoređeni u izvršnoj terenskoj službi, navodi se u priopćenju.
Osim toga, područje prijave i izgubljenih stvari u nadležnosti je suca za prekršaje više od dva desetljeća, a sustav radiopatroliranja također je značajno proširen posljednjih godina. Osim toga, širenjem mogućnosti online pregleda kontinuirano otvaranje svih postojećih policijskih postaja više nije primjereno.
Austrija
Od listopada novi model skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit)
Bez velike pompe Vlada i socijalni partneri dogovorili su novi model skraćenog radnog vremena od 1. listopada. U biti, uredba slijedi propise prije koronavirusa.
Međutim, ÖGB i dalje cilja na stopu zamjene do 90 posto neto prihoda, što je uobičajeno bilo tijekom pandemije. Odgovarajući model sporazuma između socijalnih partnera još je u fazi dovršetka, rečeno je agenciji APA iz Saveza sindikata.
U Covid modelu skraćenog radnog vremena zaposlenicima se isplaćivalo 80 do 90 posto neto plaće. Potrebno je razlikovati naknadu troškova od zavoda za zapošljavanje (AMS), potporu poduzeća i dodatna plaćanja od strane poslodavca. Potonji su predmet dogovora između socijalnih partnera.
Prema modelu sporazuma, stopa zamjene bi i u budućnosti trebala biti oko 90 posto neto, prema ÖGB-u. Iz Gospodarske komore (WKO) kažu da bi modeli ugovora trebali biti objavljeni sljedeći tjedan.
Kao i prije pandemije, korištenje skraćenog radnog vremena trebalo bi ubuduće strogo tretirati. Od prošle godine mjera se postupno približava svojoj izvornoj svrsi, instrumentu potpore za posebne krizne slučajeve, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP).
You must be logged in to post a comment Login