Hrvatska
Capak: Cijepit ćemo po kućama
Ministar zdravstva Vili Beroš i šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, nakon sastanka u ministarstvu o novoj strategiji cijepljenja, dali su izjavu za medije i otkrili što je novo kad je cijepljenje protiv covida u Hrvatskoj u pitanju.
“Prvo smo gledali broj novozaraženih, međutim, taj broj poglavito dolaskom omikrona više nije toliko važan. Potom smo gledali broj hospitaliziranih. S obzirom na utjecaj omikrona, koji ne izaziva toliko inicijalno respiratorne probleme, nego dovodi u bolnicu starije necijepljene s komorbiditetima, meni je osobno najvažnije koliko je osoba na intenzivnim liječenjima”, rekao je Beroš, dodavši da broj novozaraženih, ako ne završe u bolnicama, više nije toliko važan.
Od 10. siječnja kad smo počeli koristiti novu metodologiju brojanja umrlih, imamo 1.529 sugrađana koji su preminuli, za 1.107 možemo reći da su umrli od covida, a 422 da su umrli s covidom, rekao je ministar.
U Ministarstvu zdravstva imali smo nekoliko važnih sastanaka, prvo oko listi čekanja onkoloških bolesnika, svemu što nam je ova pandemija donijela, a pogotovo što će biti kad ona prestane. Tad će svi problemi, a pogotovo epidemija onkoloških i mentalnih bolesti koja slijedi, za to se moramo pripremiti. Drugi važan sastanak bio je sagledati aktualnu situaciju s epidemijom u kontekstu cijepljenja, rekao je Beroš.
Dodao je da je HZJZ iznio svoja razmišljanja, koja su ostali podržali. Potom je šef HZJZ-a objasnio o čemu se radilo.
“S obzirom da smo dosegnuli jedan plato cijepljenja koji sad vrlo teško pomičemo prema većim brojkama i obuhvatu. Zadnje smo u studenom imali val gdje su ljudi pojačano zainteresirano dolazili na prve doze, ali sad smo došli do situacije gdje su vrlo mali brojevi i prvih doza i booster doza i razgovaramo o tome što bismo mogli napraviti da poboljšamo taj pomak prema većem obuhvatu cijepljenja našeg stanovništva”, rekao je Capak.
Definirali su slabe točke i donijeli prijedloge za njihovo rješavanje, piše N1.
“Ono što je jako važno za reći je da smo mi paralelno s time kako smo provodili cijepljenje mijenjali naše planove i ovdje nema ništa što mi u tom planu nismo spomenuli, ali se baziramo na nekim slabim točkama naše provedbe koje bismo htjeli poboljšati”, rekao je Capak.
Kad se stanovništvo pita zašto se ne žele cijepiti, oni koji nisu tvrdi antivakseri govore da imaju strahove prema nedovoljno ispitanom cjepivu i drugo, strah od nuspojava. Zbog toga smo otvorili savjetovališta, gdje se ljudi mogu konzultirati s liječnikom oko svojih strahova, rekao je Capak.
Osim toga, radilo se i na dostupnosti cjepiva, pa je Capak objasnio i da postoje mobilni timovi koji bi išli po kućama i cijepili građane koji nisu mogli otići na punkt za cijepljenje primiti svoju dozu. “Napravili smo puno na dostupnosti cjepiva, ali sad smo odlučili da ćemo pojačati mobilne timove, da se svakome tko iz bilo kojeg razloga ne može doći na cijepljenje, dođe doma i da ga se cijepi”, rekao je.
“Stimulirat ćemo i drive-in cijepljenje, pojačat ćemo i taj dio i stimulirati, da ljudi ne moraju izlaziti iz automobila”, rekao je Capak.
“Za one kronične bolesnike koji dolaze u bolnice, zamolit ćemo bolnice da ih pitaju jesu li cijepljeni i da ih se cijepi u bolnicama tamo gdje postoje kapaciteti”, dodao je šef HZJZ-a.
“Imamo i iskustvo da tamo gdje su naselja raspršena, u ruralnim područjima, da je cijepni obuhvat manji. Razgovarat ćemo s kolegama na terenu da se omogući ili autobus ili kombi, ti mobilni timovi da dođu do pošte ili škole, da svi oni koji ne mogu do županijskih središta da se cijepe u svojim mjestima”, rekao je Capak.
Upitan do koje brojke ljudi misle da mogu doći s novom strategijom cijepljenja, Capak je rekao da je vrlo nezahvalno prognozirati. “One brojke od 90 posto kakve ima Norveška i druge razvijene zemlje sasvim sigurno nećemo postići, ali nadamo se da ćemo uspjeti između 70 i 80 posto”, rekao je Capak.
Odgovarajući na komentare brojnih stručnjaka, koji smatraju da se u Hrvatskoj broj cijepljenih građana neće povećavati, te da tko je cijepljen cijepljen je, Capak je rekao da oni ne dijele taj stav i da upravo zbog toga donose ovu strategiju o cijepljenju po kućama.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login