Hrvatska
Božinović: Cilj je spustiti brojeve i pripremiti se za turističku sezonu
Potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova i načelnik Stožera civilne zaštite Davor Božinović istaknuo je jučer da su hrvatske brojke dobre, ali da još ne može precizirati do kakvog bi opuštanja mjera moglo doći od 15. veljače. Božinović je naglasio da se građani Hrvatske ne smiju zanositi da je virus nestao te je naveo primjer Slovačke gdje 70 posto svih novozaraženih ima novi britanski soj virusa, što znači puno veće ubrzanje zaraze.
Božinović je komentirao kritike javnosti da Hrvatska unatoč stabilnim brojkama ima i dalje oštre mjere. Prije svega, kritika dolazi iz poduzetničkih krugova koji traže otvaranje ugostiteljskih objekata.
“Mi bismo najradije da ovo ne moramo raditi, nije se nitko ni pripremao za pandemiju. O pandemijama su se možda snimili neki filmovi, napisalo par knjiga zadnjih godina, ali se zapravo cijeli svijet po prvi put suočava s ovakvom zarazom koja je zahvatila svaki kutak zemaljske kugle i svi imaju isti prioritet – zaštititi živote ljudi, a s druge strane omogućiti ekonomiji da funkcionira, i u tome se donose različite mjere. Činjenica je da Hrvatska ima najmanje stroge mjere u EU, a uspijevamo spuštati brojeve”, ustvrdio je Božinović.
Jasno je naglasio i da je cilj hrvatskih vlasti “spustiti brojeve toliko da možemo reći da je sve pod kontrolom i da se pripremamo za ono razdoblje godine koje je za hrvatsko gospodarstvo zapravo ključno, a to je turistička sezona”.
Ministar unutarnjih poslova je pojasnio i kako će nam narednih šest mjeseci sigurno izgledati puno bolje nego danas. Jedan od razloga je prirodni – doći će toplije vrijeme, virus će se manje širiti. Druga stvar na koju računaju je cijepljenje. On je optimističan po tom pitanju.
- Prosječne plaće u Austriji negdje su i oko 3600 eura
- Kultura branja gljiva u Austriji
- Odgođena nova pravila na granicama EU
- Ovo će biti stadion Dinama dok se pravi Maksimir
- Kako najsigurnije kupovati preko interneta? Stiže i Black Friday
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
