Ekonomija
Blokirano 241 tisuću računa hrvatskih građana
Krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj blokirani su bili računi 241 tisuće građana, s ukupnom glavnicom duga od 17,6 milijardi kuna, kao i 15,4 tisuće poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 4,4 milijarde kuna, podatci su Financijske agencije (Fine).
Krajem lipnja je zbog neizvršenih osnova za plaćanje u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje bilo evidentirano 241.086 potrošača, što je za 1,6 posto više nego u prethodnom mjesecu, a 4,1 posto više nego u prosincu 2020. godine, piše N1.
Glavnica njihova duga u iznosu od 17,6 milijardi kuna je bila za 184 milijuna kuna ili 1,1 posto viša nego u svibnju ove godine, a za 611 milijuna kuna ili 3,6 posto viša u odnosu na prosinac 2020. godine.
Po podatcima Fine, kada se glavnici od 17,6 milijardi kuna doda i dug po osnovu kamata u iznosu 6,5 milijardi kuna, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem lipnja iznosio 24,1 milijardu kuna.
Iz Fine ističu kako se najveći dio duga, u iznosu od 5,3 milijarde kuna (bez kamata), odnosio na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama dug je iznosio 6,1 milijardu kuna.
Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima u ukupnom dugu građana je krajem lipnja ove godine iznosio 30,2 posto, a prema svim financijskim institucijama 34,9 posto.
Prema stanju krajem lipnja, 1.522 građana imala su dug veći od milijun kuna (udio u broju potrošača 0,6 posto), a njihov je dug iznosio 6,8 milijardi kuna (što je u ukupnom dugu građana udio od 38,9 posto).
Po podatcima Fine, krajem lipnja ove godine u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 15.377 poslovnih subjekata, što je za 50 poslovnih subjekata ili 0,3 posto manje u odnosu na svibanj, a 54 poslovna subjekta ili također 0,3 posto manje u odnosu na prosinac 2020. godine.
Glavnica njihova duga iznosila je 4,4 milijarde kuna, što je za 174,3 milijuna kuna ili 3,8 posto manje nego u svibnju, a 498,9 milijuna kuna ili 10,1 posto manje nego u prosincu lani.
Dug po kamatama je iznosio 1,2 milijarde kuna pa tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju lipnja iznosi 5,6 milijardi kuna.
Podatci Fine pokazuju da je među ovršenim poslovnim subjektima nešto više fizičkih osoba koji obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici), dok u iznosu prevladavaju pravne osobe.
Tako je krajem lipnja evidentirane dospjele neizvršene osnove za plaćanje imalo 7.416 pravnih osoba s glavnicom duga od 3,2 milijarde kuna. Kada se tomu pridodaju i kamate u iznosu od 767,6 milijuna kuna, ukupan dug pravnih osoba iznosio je 3,9 milijardi kuna.
Blokirane račune krajem lipnja imala je i 7.961 fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost, a njihov je ukupni dug iznosio oko 1,65 milijardi kuna, od čega se 1,25 milijardi kuna odnosi na glavnicu, a 400,2 milijuna na kamatu.
- A9 Graz prema svetom Mihovilu: Tunel bio zatvoren zbog požara
- Oluja Eowyn pogodit će dijelove Europe, prijeti “ciklon bomba”
- Njemačka: Čelnik CDU-a Merz poziva na stalne granične kontrole i zabrane ulaska
- Nova nesreća na radnom mjestu u Austriji, radnik poginuo
- Povrat poreza u Austriji, kako do dodatnih i do 1000 eura
Ekonomija
Commerzbank razmatra ukidanje tisuća radnih mjesta
Kako bi spriječila moguće preuzimanje od strane velike talijanske banke Unicredit, Commerzbank razmišlja o otpuštanju tisuća radnih mjesta, objavio je jučer Financial Times (FT). Očekuje se da će planovi biti predstavljeni radničkom vijeću u nadolazećim tjednima, izvijestile su novine pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem. Govori se o vjerojatnom smanjenju broja radnih mjesta u malim tisućama.
Iz Commerzbanka su na upit odgovorili da će ulagači i javnost o najnovijem statusu strategije tvrtke, na kojoj se još uvijek radi, biti iscrpno obaviješteni na Danu tržišta kapitala 13. veljače. “Ne možemo predvidjeti predstojeće rasprave u Upravi i Nadzornom odboru.” U principu, povećanje konkurentnosti je trajna poslovna zadaća.
Unicredit kontrolira oko 28 posto Commerzbanka i već je najavio da će od regulatora tražiti odobrenje za udjel do 29,9 posto. Ako udio dosegne 30 posto, milanska banka bila bi dužna podnijeti javnu ponudu za preuzimanje.
Krajem prošle godine tadašnji predsjednik radničkog vijeća Commerzbank Uwe Tschäge upozorio je u “Handelsblattu” da bi preuzimanje druge najveće njemačke privatne banke moglo dovesti do gubitka dvije trećine svih radnih mjesta u Njemačkoj. Prijeti gubitak oko 15.000 radnih mjesta.
Iz Unicredita su tada poručili da je to potpuno neutemeljeno. Osim radničkog vijeća i sindikata, pristup Talijana odbija i aktualna savezna vlada.
Ekonomija
EU neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije
Europska unija neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije. O tome je jučer navečer pismom obavijestio nadležni europski povjerenik Valdis Dombrovskis, kako je priopćeno danas, ministra financija Guntera Mayra.
Mjere koje su predstavili FPÖ i ÖVP mogle bi biti dovoljne da deficit svedu ispod granice od tri posto u Maastrichtu, kaže se.
Mayr je bio zadovoljan: “Činjenica da smo uspjeli uvjeriti Komisiju je vrlo zadovoljna i pokazuje da su se naši napori isplatili.” Komisija će na proljeće ponovno procijeniti stanje proračuna Austrije.
Ekonomija
Danas zadnji dan za prijavu za posao od 5000 eura u Austriji
Jedna općina u Gornjoj Austriji očajnički traži novog šefa odjela. Unatoč sigurnom poslu i atraktivnoj plaći, radno mjesto je još uvijek upražnjeno.
Općina Lengau u okrugu Braunau još uvijek hitno traži novog šefa odjela. Unatoč atraktivnoj plaći od oko 5000 eura bruto mjesečno i sigurnom radnom mjestu, mjesto je dugo ostalo upražnjeno.
Trenutačno je već u tijeku peti oglas za radno mjesto. Nakon što je dugogodišnji voditelj ureda nakon 16 godina otišao u mirovinu, u roku od dvije godine došla su tri nasljednika.
No, sva trojica su napustila radno mjesto. Od tada je dugogodišnji gradonačelnik Erich Rippl (SPÖ) očajnički tražio pouzdanu osobu koja bi konačno preuzela posao.
Već je stiglo oko 20 prijava. “Jedan ili dva kandidata osobito su kvalificirani”, kaže on u intervjuu za “Heute”.
No, pozicija je još uvijek otvorena – zainteresirani se mogu prijaviti do 17. siječnja. Zadaci su raznoliki. Od provjere prijave koje podnose susjedi, svađa i razmirica pa sve do provjere je li posut ili očišćen pijesak od strane zimskih službi.
Prema Ripplu, budućem šefu ureda neće biti dosadno: “Prvi razgovori ili pozivi idu već u sedam ujutro, primjerice ako je pomoćnica u vrtiću bolesna.” Ili treba nešto organizirati u dvorištu zgrada, piše Heute.
You must be logged in to post a comment Login