Ekonomija
Blokirano 241 tisuću računa hrvatskih građana
Krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj blokirani su bili računi 241 tisuće građana, s ukupnom glavnicom duga od 17,6 milijardi kuna, kao i 15,4 tisuće poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 4,4 milijarde kuna, podatci su Financijske agencije (Fine).
Krajem lipnja je zbog neizvršenih osnova za plaćanje u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje bilo evidentirano 241.086 potrošača, što je za 1,6 posto više nego u prethodnom mjesecu, a 4,1 posto više nego u prosincu 2020. godine, piše N1.
Glavnica njihova duga u iznosu od 17,6 milijardi kuna je bila za 184 milijuna kuna ili 1,1 posto viša nego u svibnju ove godine, a za 611 milijuna kuna ili 3,6 posto viša u odnosu na prosinac 2020. godine.
Po podatcima Fine, kada se glavnici od 17,6 milijardi kuna doda i dug po osnovu kamata u iznosu 6,5 milijardi kuna, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem lipnja iznosio 24,1 milijardu kuna.
Iz Fine ističu kako se najveći dio duga, u iznosu od 5,3 milijarde kuna (bez kamata), odnosio na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama dug je iznosio 6,1 milijardu kuna.
Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima u ukupnom dugu građana je krajem lipnja ove godine iznosio 30,2 posto, a prema svim financijskim institucijama 34,9 posto.
Prema stanju krajem lipnja, 1.522 građana imala su dug veći od milijun kuna (udio u broju potrošača 0,6 posto), a njihov je dug iznosio 6,8 milijardi kuna (što je u ukupnom dugu građana udio od 38,9 posto).
Po podatcima Fine, krajem lipnja ove godine u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 15.377 poslovnih subjekata, što je za 50 poslovnih subjekata ili 0,3 posto manje u odnosu na svibanj, a 54 poslovna subjekta ili također 0,3 posto manje u odnosu na prosinac 2020. godine.
Glavnica njihova duga iznosila je 4,4 milijarde kuna, što je za 174,3 milijuna kuna ili 3,8 posto manje nego u svibnju, a 498,9 milijuna kuna ili 10,1 posto manje nego u prosincu lani.
Dug po kamatama je iznosio 1,2 milijarde kuna pa tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju lipnja iznosi 5,6 milijardi kuna.
Podatci Fine pokazuju da je među ovršenim poslovnim subjektima nešto više fizičkih osoba koji obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici), dok u iznosu prevladavaju pravne osobe.
Tako je krajem lipnja evidentirane dospjele neizvršene osnove za plaćanje imalo 7.416 pravnih osoba s glavnicom duga od 3,2 milijarde kuna. Kada se tomu pridodaju i kamate u iznosu od 767,6 milijuna kuna, ukupan dug pravnih osoba iznosio je 3,9 milijardi kuna.
Blokirane račune krajem lipnja imala je i 7.961 fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost, a njihov je ukupni dug iznosio oko 1,65 milijardi kuna, od čega se 1,25 milijardi kuna odnosi na glavnicu, a 400,2 milijuna na kamatu.
- Teška nesreća u Austriji – Vozač traktora poginuo, suvozač ozlijeđen
- Afganistanac u Beču ušao u avion bez karte i putovnice
- Beba u Austriji teško ozlijeđena u glavu, sumnja se na roditelje?!
- U Beču maltretirao mlađu sestru i roditelje pa završio u zatvoru
- Važna obavijest: Linija tramvaja 49 prestaje prometovati zbog važnih radova
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
You must be logged in to post a comment Login