Ekonomija
Blokirano 241 tisuću računa hrvatskih građana
Krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj blokirani su bili računi 241 tisuće građana, s ukupnom glavnicom duga od 17,6 milijardi kuna, kao i 15,4 tisuće poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 4,4 milijarde kuna, podatci su Financijske agencije (Fine).
Krajem lipnja je zbog neizvršenih osnova za plaćanje u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje bilo evidentirano 241.086 potrošača, što je za 1,6 posto više nego u prethodnom mjesecu, a 4,1 posto više nego u prosincu 2020. godine, piše N1.
Glavnica njihova duga u iznosu od 17,6 milijardi kuna je bila za 184 milijuna kuna ili 1,1 posto viša nego u svibnju ove godine, a za 611 milijuna kuna ili 3,6 posto viša u odnosu na prosinac 2020. godine.
Po podatcima Fine, kada se glavnici od 17,6 milijardi kuna doda i dug po osnovu kamata u iznosu 6,5 milijardi kuna, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem lipnja iznosio 24,1 milijardu kuna.
Iz Fine ističu kako se najveći dio duga, u iznosu od 5,3 milijarde kuna (bez kamata), odnosio na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama dug je iznosio 6,1 milijardu kuna.
Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima u ukupnom dugu građana je krajem lipnja ove godine iznosio 30,2 posto, a prema svim financijskim institucijama 34,9 posto.
Prema stanju krajem lipnja, 1.522 građana imala su dug veći od milijun kuna (udio u broju potrošača 0,6 posto), a njihov je dug iznosio 6,8 milijardi kuna (što je u ukupnom dugu građana udio od 38,9 posto).
Po podatcima Fine, krajem lipnja ove godine u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 15.377 poslovnih subjekata, što je za 50 poslovnih subjekata ili 0,3 posto manje u odnosu na svibanj, a 54 poslovna subjekta ili također 0,3 posto manje u odnosu na prosinac 2020. godine.
Glavnica njihova duga iznosila je 4,4 milijarde kuna, što je za 174,3 milijuna kuna ili 3,8 posto manje nego u svibnju, a 498,9 milijuna kuna ili 10,1 posto manje nego u prosincu lani.
Dug po kamatama je iznosio 1,2 milijarde kuna pa tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju lipnja iznosi 5,6 milijardi kuna.
Podatci Fine pokazuju da je među ovršenim poslovnim subjektima nešto više fizičkih osoba koji obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici), dok u iznosu prevladavaju pravne osobe.
Tako je krajem lipnja evidentirane dospjele neizvršene osnove za plaćanje imalo 7.416 pravnih osoba s glavnicom duga od 3,2 milijarde kuna. Kada se tomu pridodaju i kamate u iznosu od 767,6 milijuna kuna, ukupan dug pravnih osoba iznosio je 3,9 milijardi kuna.
Blokirane račune krajem lipnja imala je i 7.961 fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost, a njihov je ukupni dug iznosio oko 1,65 milijardi kuna, od čega se 1,25 milijardi kuna odnosi na glavnicu, a 400,2 milijuna na kamatu.
- Gdje gledati Hrvatsku i Škotsku u Beču?
- Prometna pravila u Austriji su od ove godine puno stroža
- Na ovoj dionici u Austriji radari su uslikali čak 120.000 vozača
- Austrijski zavod za zdravstveno osiguranje očekuje manjak do 800 milijuna eura
- Austrija: Obiteljima s djecom u 2024. godini i 1400 eura više
Ekonomija
U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?
Proizvođač dvotočkaša KTM AG, sa sjedištem u Mattighofenu (okrug Braunau), vjerojatno planira dalekosežna smanjenja osoblja zbog napete ekonomske situacije. “Salzburger Nachrichten” izvještava da bi do 1.000 od oko 5.000 zaposlenika moglo biti privremeno otpušteno.
Prema “Salzburger Nachrichtenu”, razmišlja se o djelomičnom gašenju proizvodnje za siječanj i veljaču. Potvrdu o vraćanju na posao trebali bi dobiti u ožujku. Modeli skraćenog radnog vremena ili dogovorenog skraćenog radnog vremena također se razmatraju kao alternative, navodi se, prenosi ORF.
Prema riječima glasnogovornika, trenutačno ne žele unositi više neizvjesnosti u to pitanje i ne objavljuju nikakve planirane mjere poput smanjenja osoblja ili otpuštanja. “Trenutačno postoji mnogo glasina i jasna je neizvjesnost.”
Pierer Mobility AG, roditelj brendova KTM, objavio je u utorak navečer da KTM AG treba financijsku injekciju u rasponu od tri znamenke u milijunima.
Cijena dionice potom je u srijedu oštro pala. KTM je već najavio da će ukinuti 300 radnih mjesta u proizvodnji i 120 radnih mjesta u KTM Research and Development GmbH.
Ekonomija
XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija
Grupa Supernova Franka Alberta nedavno je prodala jedanaest bivših KikaLeiner lokacija SAR Leasing GmbH iz grupe XXXLutz. Supernova je potvrdila prodaju. U sklopu prvog stečajnog postupka KikaLeiner je krajem srpnja 2023. zatvorio ukupno 23 od 40 lokacija. Očekuje se da će KikaLeiner sutra ponovno podnijeti zahtjev za stečaj.
Ovim ugovorom tvrtka XXXLutz osigurava dodatne nekretnine u Austriji. “Ovo nema nikakve veze s aktivnim lokacijama KikaLeinera, već se radi o onima koje su zatvorene prije godinu i pol i kupljene u paketu nekretnina”, rekao je novinama menadžer XXXLutza Thomas Saliger. Za XXXLutz, ovo je u osnovi ulaganje u nekretnine, prenosi ORF.
Savezno tijelo za tržišno natjecanje (BWB) izjavilo je za APA da nije registrirano spajanje. “U principu, preuzimanja iznad određenih prodajnih pragova moraju se prijaviti BWB-u.” Tvrtke moraju ispitati pitanje obveze registracije. Tijelo je ostavilo otvorenim pitanje postoji li takva obveza u vezi s kupnjom lokacija od strane grupe XXXLutz.
Trgovina namještajem u cjelini trenutačno prolazi vrlo teške trenutke. Trenutačna suzdržanost potrošača, slaba građevinska industrija i pritisak online maloprodaje na fizičku maloprodaju uzrok su posrtanja industrije. Ponovnom nesolventnošću KikaLeinera pao je još jedan domino u nizu posrnulih tvrtki u industriji. Budućnost trgovca namještajem još uvijek je neizvjesna, ali se nastavak čini malo vjerojatnim.
Ekonomija
U Austriji bi 130.000 radnika moglo u štrajk? Najavljeni prosvjedi
Drugi krug pregovora za 130.000 zaposlenika austrijskog kolektivnog ugovora za socijalno gospodarstvo (Sozialwirtschaft Österreich) de facto je propao. Nakon deset sati sastanak je prekinut, a sindikat je u večernjem priopćenju najavio borbene mjere. GPA i Vida žele povećati pritisak sastancima tvrtki, demonstracijama i drugim akcijama.
Ostanak na sadašnjoj razini s isključivo inflatornom kompenzacijom ne pokazuje poštovanje koje zaposleni zaslužuju, ljutito je rekla GPA pregovaračica Eva Scherz. Ako želite industriju učiniti atraktivnijom, potrebna su vam dva ključna faktora, veća plaća i bolji uvjeti rada, rekla je Sonja Hör iz Vida.
Sada slijede radnički sastanci diljem Austrije, konferencija radničkog vijeća u Štajerskoj i, za točno tjedan dana, demonstracije u Beču. Sutradan je zakazan skup u Linzu.
Cilj ostaje povećanje od 6,1 posto. Stoga će 22. studenog rad djelatnika biti prekinut na šest minuta. Sljedeći krug pregovora održat će se 25. studenog 2024. Novi kolektivni ugovor primjenjivat će se od 1. siječnja sljedeće godine.
You must be logged in to post a comment Login