Ekonomija
BioNTech/Pfizer prvobitno tražio 54 eura za dozu cjepiva
Njemački mediji su otkrili kako se za ovo cjepivo prvobitno tražilo 20 puta više nego za AstraZenecu – Liječnička komora Njemačke ponudu naziva „neozbiljnom težnjom za profitom“.
Kako saznaju njemački NDR, WDR i „Süddeutsche Zeitung“, u lipnju prošle godine su predstavnici BioNTecha i Pfizera od Europske unije tražili 54,08 eura za jednu dozu cjepiva protiv koronavirusa. Liječnička komora Njemačke je ovaj pokušaj nazvala „neozbiljnom težnjom za profitom“.
Komisija Europske komisije je dobila strogo povjerljivu ponudu farmaceutskih tvrtki Pfizer i BioNTech u kojoj svoju dozu cjepiva nude za 54,08 eura ukoliko bi se naručilo 500 milijuna doza. To znači da su za pola milijarde doza cjepiva tražili oko 27 milijardi eura za količinu s kojom bi se cijepilo pola stanovništva Europske unije.
U ponudi su tvrdili kako ista sadrži već najveći mogući postotni popust koji je ponuđen nekome za vrijeme pandemije. S ovom cijenom bi bili oko 20 puta skuplji od doze AstraZenece i Sveučilišta Oxford. Liječnička komora u Njemačkoj je ovu ponudu nazvala „neozbiljnom težnjom za profitom“ koja nije nimalo opravdana za vrijeme svjetske pandemije.
Zbog toga Liječnička komora razumije zašto je došlo do čekanja i po nekima kašnjenja Europske unije vezano za cjepivo ove dvije tvrtke. Početkom godine je direktor BiONTecha Ugur Sahin u intervjuu za časopis “Spiegel” kritizirao pregovore s Europskom unijom koji su bili „sigurno ne tako brzi i jednostavni kao s drugim zemljama“. Sahin je izjavio kako je očigledno vladao dojam „dobit ćemo dovoljno, neće biti toliko strašno, imamo sve pod kontrolom“, što ga je „čudilo“.
Iz tvrtke su na upit spomenutih medija komentirali kako ne žele odgovoriti na konkretna pitanja o ponudi, ali su istaknuli da cijena cjepiva „ovisi o raznim čimbenicima“. Tvrde kako tvrtka nije ostvarila dobit, ali kada ju ostvari, da će „reinvestirati u daljnji razvoj“ cjepiva protiv koronavirusa. Europska unija zbog „uvjeta ugovora“ nije htjela komentirati medijske natpise.
Tek u studenom se Europska unija dogovorila sa BioNTech/Pfizerom, gdje je cijena po dozi bila 15,50 eura. Sličnu cijenu je platila SAD, koja je za dozu platila oko 16 eura – 100 milijuna doza za 1,95 milijardi dolara.
Za njemačke medije je i zanimljivo kako u ponudi stoji da se razvijanje cjepiva financiralo „kompletno samostalno“. Ta tvrdnja možda vrijedi za Pfizer, ali ne i za njemačku tvrtku BioNTech, koja je dobila novac od osnivača Hexala Andreasa i Thomasa Strüngmanna, ali i novac poreznih obveznika od Ministarstva za obrazovanje i istraživanje.
Od 2012. do 2017. godine je kroz razne fondove tvrtka dobila oko 50 milijuna eura iz njemačkih i EU programa, a na ljeto prošle godine su za razvijanje mRNA baziranog cjepiva dobili oko 375 milijuna eura.
Iz njemačke Liječničke komore razumiju da bi visoke cijene cjepiva mogle biti zbog visokih troškova razvijanja cjepiva, ali ne da je cijena toliko visoka. Razumiju kako i dioničari moraju dobiti svoj dio kolača, ali u vrijeme „krizne situacije, gdje je cilj, ne samo cijepiti industrijske zemlje, nego i cijeli svijet“ ova cijena nije razumna.
- Za građane Austrije odmor bi ove godine mogao biti i skuplji
- Austrija: Bager na groblju udario radnika koji je kopao grob, preminuo je
- U austrijskom divu moglo bi biti podijeljeno 1000 otkaza
- U Austriji 2024. godine izvršeno 13.307 deportacija
- Karl Nehammer ima novi posao
Ekonomija
Commerzbank razmatra ukidanje tisuća radnih mjesta
Kako bi spriječila moguće preuzimanje od strane velike talijanske banke Unicredit, Commerzbank razmišlja o otpuštanju tisuća radnih mjesta, objavio je jučer Financial Times (FT). Očekuje se da će planovi biti predstavljeni radničkom vijeću u nadolazećim tjednima, izvijestile su novine pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem. Govori se o vjerojatnom smanjenju broja radnih mjesta u malim tisućama.
Iz Commerzbanka su na upit odgovorili da će ulagači i javnost o najnovijem statusu strategije tvrtke, na kojoj se još uvijek radi, biti iscrpno obaviješteni na Danu tržišta kapitala 13. veljače. “Ne možemo predvidjeti predstojeće rasprave u Upravi i Nadzornom odboru.” U principu, povećanje konkurentnosti je trajna poslovna zadaća.
Unicredit kontrolira oko 28 posto Commerzbanka i već je najavio da će od regulatora tražiti odobrenje za udjel do 29,9 posto. Ako udio dosegne 30 posto, milanska banka bila bi dužna podnijeti javnu ponudu za preuzimanje.
Krajem prošle godine tadašnji predsjednik radničkog vijeća Commerzbank Uwe Tschäge upozorio je u “Handelsblattu” da bi preuzimanje druge najveće njemačke privatne banke moglo dovesti do gubitka dvije trećine svih radnih mjesta u Njemačkoj. Prijeti gubitak oko 15.000 radnih mjesta.
Iz Unicredita su tada poručili da je to potpuno neutemeljeno. Osim radničkog vijeća i sindikata, pristup Talijana odbija i aktualna savezna vlada.
Ekonomija
EU neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije
Europska unija neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije. O tome je jučer navečer pismom obavijestio nadležni europski povjerenik Valdis Dombrovskis, kako je priopćeno danas, ministra financija Guntera Mayra.
Mjere koje su predstavili FPÖ i ÖVP mogle bi biti dovoljne da deficit svedu ispod granice od tri posto u Maastrichtu, kaže se.
Mayr je bio zadovoljan: “Činjenica da smo uspjeli uvjeriti Komisiju je vrlo zadovoljna i pokazuje da su se naši napori isplatili.” Komisija će na proljeće ponovno procijeniti stanje proračuna Austrije.
Ekonomija
Danas zadnji dan za prijavu za posao od 5000 eura u Austriji
Jedna općina u Gornjoj Austriji očajnički traži novog šefa odjela. Unatoč sigurnom poslu i atraktivnoj plaći, radno mjesto je još uvijek upražnjeno.
Općina Lengau u okrugu Braunau još uvijek hitno traži novog šefa odjela. Unatoč atraktivnoj plaći od oko 5000 eura bruto mjesečno i sigurnom radnom mjestu, mjesto je dugo ostalo upražnjeno.
Trenutačno je već u tijeku peti oglas za radno mjesto. Nakon što je dugogodišnji voditelj ureda nakon 16 godina otišao u mirovinu, u roku od dvije godine došla su tri nasljednika.
No, sva trojica su napustila radno mjesto. Od tada je dugogodišnji gradonačelnik Erich Rippl (SPÖ) očajnički tražio pouzdanu osobu koja bi konačno preuzela posao.
Već je stiglo oko 20 prijava. “Jedan ili dva kandidata osobito su kvalificirani”, kaže on u intervjuu za “Heute”.
No, pozicija je još uvijek otvorena – zainteresirani se mogu prijaviti do 17. siječnja. Zadaci su raznoliki. Od provjere prijave koje podnose susjedi, svađa i razmirica pa sve do provjere je li posut ili očišćen pijesak od strane zimskih službi.
Prema Ripplu, budućem šefu ureda neće biti dosadno: “Prvi razgovori ili pozivi idu već u sedam ujutro, primjerice ako je pomoćnica u vrtiću bolesna.” Ili treba nešto organizirati u dvorištu zgrada, piše Heute.
