Ekonomija
BioNTech/Pfizer prvobitno tražio 54 eura za dozu cjepiva
Njemački mediji su otkrili kako se za ovo cjepivo prvobitno tražilo 20 puta više nego za AstraZenecu – Liječnička komora Njemačke ponudu naziva „neozbiljnom težnjom za profitom“.
Kako saznaju njemački NDR, WDR i „Süddeutsche Zeitung“, u lipnju prošle godine su predstavnici BioNTecha i Pfizera od Europske unije tražili 54,08 eura za jednu dozu cjepiva protiv koronavirusa. Liječnička komora Njemačke je ovaj pokušaj nazvala „neozbiljnom težnjom za profitom“.
Komisija Europske komisije je dobila strogo povjerljivu ponudu farmaceutskih tvrtki Pfizer i BioNTech u kojoj svoju dozu cjepiva nude za 54,08 eura ukoliko bi se naručilo 500 milijuna doza. To znači da su za pola milijarde doza cjepiva tražili oko 27 milijardi eura za količinu s kojom bi se cijepilo pola stanovništva Europske unije.
U ponudi su tvrdili kako ista sadrži već najveći mogući postotni popust koji je ponuđen nekome za vrijeme pandemije. S ovom cijenom bi bili oko 20 puta skuplji od doze AstraZenece i Sveučilišta Oxford. Liječnička komora u Njemačkoj je ovu ponudu nazvala „neozbiljnom težnjom za profitom“ koja nije nimalo opravdana za vrijeme svjetske pandemije.
Zbog toga Liječnička komora razumije zašto je došlo do čekanja i po nekima kašnjenja Europske unije vezano za cjepivo ove dvije tvrtke. Početkom godine je direktor BiONTecha Ugur Sahin u intervjuu za časopis “Spiegel” kritizirao pregovore s Europskom unijom koji su bili „sigurno ne tako brzi i jednostavni kao s drugim zemljama“. Sahin je izjavio kako je očigledno vladao dojam „dobit ćemo dovoljno, neće biti toliko strašno, imamo sve pod kontrolom“, što ga je „čudilo“.
Iz tvrtke su na upit spomenutih medija komentirali kako ne žele odgovoriti na konkretna pitanja o ponudi, ali su istaknuli da cijena cjepiva „ovisi o raznim čimbenicima“. Tvrde kako tvrtka nije ostvarila dobit, ali kada ju ostvari, da će „reinvestirati u daljnji razvoj“ cjepiva protiv koronavirusa. Europska unija zbog „uvjeta ugovora“ nije htjela komentirati medijske natpise.
Tek u studenom se Europska unija dogovorila sa BioNTech/Pfizerom, gdje je cijena po dozi bila 15,50 eura. Sličnu cijenu je platila SAD, koja je za dozu platila oko 16 eura – 100 milijuna doza za 1,95 milijardi dolara.
Za njemačke medije je i zanimljivo kako u ponudi stoji da se razvijanje cjepiva financiralo „kompletno samostalno“. Ta tvrdnja možda vrijedi za Pfizer, ali ne i za njemačku tvrtku BioNTech, koja je dobila novac od osnivača Hexala Andreasa i Thomasa Strüngmanna, ali i novac poreznih obveznika od Ministarstva za obrazovanje i istraživanje.
Od 2012. do 2017. godine je kroz razne fondove tvrtka dobila oko 50 milijuna eura iz njemačkih i EU programa, a na ljeto prošle godine su za razvijanje mRNA baziranog cjepiva dobili oko 375 milijuna eura.
Iz njemačke Liječničke komore razumiju da bi visoke cijene cjepiva mogle biti zbog visokih troškova razvijanja cjepiva, ali ne da je cijena toliko visoka. Razumiju kako i dioničari moraju dobiti svoj dio kolača, ali u vrijeme „krizne situacije, gdje je cilj, ne samo cijepiti industrijske zemlje, nego i cijeli svijet“ ova cijena nije razumna.
- Važna obavijest: Linija tramvaja 49 prestaje prometovati zbog važnih radova
- Nova presuda: Mogući novi povrati preplaćenih troškova za poskupljenje struje u Austriji
- “Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
- Prevare s vizama sve češće: U Austriji muškarac umalo platio 16.000 eura za vizu
- Žena iz Austrije imala čak 1.054 prekovremenih sati, sad se bori za 57.298 eura
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
