Vijesti
BiH gradi nova tri granična prijelaza, te obnavlja nekoliko postojećih
S obzirom na konstantan porast intenziteta kretanja ljudi i roba, jačanje vanjskotrgovinske razmjena BiH sa zemljama okruženja te pojačanu dinamiku izgradnje novih prometnice kojima se BiH povezuje na paneuropske, međunarodno značajne koridore, trenutačno se realizira niz važnih proces koji za cilj imaju ojačavanje infrastrukture na graničnim prijelazima, odnosno izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih. Večernji list došao je do informacije kako su u ovom trenutku, u različitim fazama, u realizaciji projekti izgradnje triju novih graničnih prijelaza, kao i rekonstrukcije dvaju postojećih, a plan za ovu godinu je pokrenuti procese za izgradnju još dvaju novih prijelaza, kao i obnovu četiriju postojećih. Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, potvrdio je kako postoje dvije skupine projekata, prva se odnosi na one koji su u fazi realizacije, a za koje su ranije osigurana sredstva u proračunu UNO-a.
U pogledu izgradnje novih objekata treba uputiti kako je u najzrelijoj fazi projekt izgradnje i opremanja GP Osoje koji se nalazi na području općine Posušje. Realizacija projekta je u tijeku, a Uprava za neizravno oporezivanje u proračunu ima ukupno odobreno 5,850.000 KM. Vecernji.ba doznaje kako se do kraja godine očekuje završetak radova. Jug Hercegovine sa svojim tradicionalno visokim intenzitetom prometa, a osobito u ljetnim mjesecima, dobiti će novi, suvremeno opremljeni prijelaz. U tijeku je, kako doznajemo, rješavanje imovinskih odnosa za izgradnju novog graničnog prijelaza Doljani, a pritom je Uprava za neizravno oporezivanje u fazi ishođenja urbanističke suglasnosti kod Federalnog ministarstva prostornog uređenja. – Po njezinu dobivanju nastavit ćemo s daljnjim aktivnostima na dobivanju građevinske dozvole te raspisivanju javne procedure oko odabira izvođača radova na izgradnji novog GP Doljani. U ovom trenutku UNO na raspolaganju ima 3,2 milijuna KM prema odluci o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima Uprave – objasnili su pritom iz UNO-a, prenosi portal Večernjeg lista BiH. Treći projekt odnosi se na izgradnju GP Čepikuće, a kada govorimo o stupnju realizacije, u tijeku je izrada projektne dokumentacije, pri čemu ukupna vrijednost projekta iznosi 1 milijun KM. U pogledu obnove i modernizacije postojećih infrastrukturnih objekata u fokusu su dva projekta. Prvi se odnosi na rekonstrukciju graničnog prijelaza Zupci, pri čemu je potpisan ugovor s izvođačem radova, a iz UNO-a podsjećaju kako je Vijeće ministara BiH ranije odobrilo sredstva za izgradnju graničnih prijelaza Zupci i Klobuk u iznosu od 5,5 milijuna KM. Drugi projekt iz ove kategorije odnosi se na rekonstrukciju graničnog prijelaza Brod. U tijeku je rješavanje imovinskih odnosa, a ukupna vrijednost projekta iznosi 1 milijun KM. U realizaciji je i projekt izgradnje objekta za smještaj Carinske službe i Granične policije BiH u Zračnoj luci Banja Luka, a u ovom trenutku radi se na rješavanju imovinskih odnosa, a iz UNO-a podsjećaju kako je ukupna vrijednost projekta 3,650.000 KM.
U ovoj godini plan je započeti realizaciju još nekoliko aktivnosti koje za cilj imaju modernizaciju, kao i podizanje razine opremljenosti graničnih prijelaza, uz naglasak kako dinamika ovisi o usvajanju proračuna institucija BiH. Kad je u pitanju izgradnja novih graničnih prijelaza u 2024. godini, planirano je da se uradi novi međunarodni granični prijelaz Uvac – Uvac između BiH i Srbije, čija je vrijednost procijenjena na 500.000 KM, kao i novi granični prijelaz između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske Strmica – Strmica, čija je vrijednost također procijenjena na iznos od 500.000 KM. U kontekstu rekonstrukcije postojećih graničnih prijelaza u 2024. godini planirano je za međunarodni granični prijelaz Izačić – Ličko Petrovo Selo (BiH – RH) 500.000 KM, za prijelaz Rača – Srijemska Rača (BiH – Republika Srbija) 500.000 KM, za prijelaz Ustibar – Ustibar (BiH – Republika Srbija) 400.000 KM i za prijelaz Ripač – Užljebić (BiH – RH) 300.000 KM.
Austrija
Mnoga neodgovorena pitanja o požaru u Ubahnu u Beču
Vlak bečkog metroa zapalio se u tunelu U1 prije dva dana. Šest osoba je ozlijeđeno. I za profesionalnu vatrogasnu postrojbu napor je bio izniman. Mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora.
Ekstremni dim, plamen, ogromna vrućina bili su noćna mora za sve radnike javnih službi, na svu sreću sve je prošlo bez žrtava, a požar se dogodio na svu sreću u vlaku bez putnika. Slike izgorjelih vagona dovoljno govore.
U incidentu je lakše ozlijeđeno šest zaposlenika Wiener Liniena. Udahnuli su dim. Petero ih je sada pušteno na kućnu njegu. Vozačica metroa ostaje pod liječničkim nadzorom.
Popravak štete i povezana ograničenja na crvenoj liniji trajat će dulje. “Prvo se mora utvrditi točan opseg štete”, rekao je u srijedu glasnogovornik Wiener Liniena. Djelomično zatvaranje pruge vjerojatno će trajati danima.
Nekoliko je pitanja trenutačno bez odgovora. Najvažnije:
Što je izazvalo požar?
Može li se to dogoditi i u drugim vozilima ovog ili sličnog dizajna?
Kolika je šteta na tunelu, pruzi i elektronici?
Kada će U1 ponovno biti u potpunosti upotrebljiv?
Protupožarni istražitelji sada započinju istragu. Glasnogovornica prijevozničke tvrtke još ne može procijeniti kada će rezultati biti dostupni.
Također je zasluga bečkih profesionalnih vatrogasaca da se ništa više nije dogodilo. Stigli su s 28 vozila. 80 vatrogasaca je vodom i pjenom gasilo plamen u tunelu te su putnike koji su čekali na stajalištima odveli na sigurno.
Takve scene su naravno uvježbane, ali je takva operacija naravno posebno zahtjevna na licu mjesta, objašnjava glasnogovornik vatrogasne službe Christian Feiler za “Krone”. Najveći problem kod požara u tunelima su veliki dim i ogromne vrućine.
Nakon samo sat vremena, iznenađujuće brzo, vatrogasci su uspjeli izvijestiti da je požar ugašen. Na pitanje kako se putnici trebaju ponašati ako gori podzemna željeznica, stručnjak odgovara: “Brzo napustite opasnu zonu.” Moto je izaći na otvoreno.
Vijesti
U Beču vodoinstalater u staroj kući pronašao blago vrijedno 2 milijuna eura
Vodoinstalater je u utorak tijekom radova na obnovi pronašao škrinju s blagom u kojoj je bilo nevjerojatnih 30 kilograma zlatnika.
Ovako sreća i nesreća mogu biti bliski: građevinski radnici su početkom tjedna izvodili radove na obnovi stare vile u Penzingu. Nakon sanacije podrumskog prostora na red je došao i vodoinstalater. Zanimljivo radnici koji su prethodno radili u zemlji su vidjeli nekakav čudan konopac, no nisu ga dirali.
U utorak je instalater došao na mjesto radova i odlučio je pratiti taj konopac. Najprije je pokušao izvući konop iz zemlje – bez uspjeha.
No uz pomoć lopate vidio je da on vodi u zemlju, a nakon toga i do metalnu kutiju koja je prije mnogo godina bila postavljena u pod odnosno “deku” kuće. Metalna kutija ostavila je vodoinstalatera i sve prisutne u velikom šoku. Prema pronalazaču unutra je bilo bezbroj zlatnika težine oko 30 kilograma. Vrijednost je ogromna. Današnja vrijednost zlata bila bi oko 2,3 milijuna eura. Vodoinstalater je zapravo u podrumu vile otkrio očito zaboravljeno blago za koje nitko nije znao.
Prema austrijskom zakonu § 398 ff ABGB, nalaznik i zemljoposjednik svaki stječu polovinu zajedničkog vlasništva nad blagom. Dakle, vodoinstalater je zapravo došao do otkrića života.
Čitatelj “Heute-a” Armin bio je tu i ispratio nevjerojatan događaj. Sumnja da je škrinja s blagom bila skrivena u vili prije posljednjeg svjetskog rata. “Tako nešto je stvarno nevjerojatno. Na gradilištu sam od svoje 15. godine. Tu i tamo nađeš pokoji novčić – ali ovakvo otkriće je nevjerojatno”, smije se Armin u razgovoru za “Heute”.
Ali na koliko zlatnika ima pravo instalater? To još nije potpuno jasno. Pravno bi to trebalo biti “otkriveno blago.” To znači: Prema § 398 ff ABGB, nalaznik i posjednik mogu biti nagrađeni s polovicom blaga. Vodoinstalater je tako moguće došao do otkrića života i dobio bi zlato vrijedno više od milijun eura.
Svijet
Scholz telefornirao s Putinom
Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) razgovarao je danas telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razgovor je trajao sat vremena i bio je prvi kontakt od prosinca 2022., rekao je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit.
Scholz je u razgovoru zamolio Putina “da pregovara s Ukrajinom”. Oni moraju imati za cilj pravedan i trajan mir, rekao je Hebestreit nakon telefonskog razgovora.
Njemački kancelar ponovno je osudio “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i pozvala predsjednika Putina da ga prekine i povuče trupe”.
Scholz je već najavio da je spreman razgovarati s Putinom o daljnjem razvoju događaja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Rusija je napala Ukrajinu 24. veljače 2022.
Nakon SAD-a, Njemačka je najveća podrška vladi u Kijevu. No, kancelar redovito naglašava kako se mora spriječiti daljnja eskalacija i izravno uplitanje Zapada u rat.
Zato, osim nekoliko iznimaka, Scholz odbija dopustiti Ukrajini da napada ciljeve na ruskom teritoriju oružjem koje joj je isporučila Njemačka. Kancelar također ne želi isporučiti krstareću raketu Taurus dometa 500 kilometara, unatoč opetovanim zahtjevima Ukrajine.
