Beč
BEČKE ZNAMENITOSTI: Dvorac Belvedere
Belvedere je naziv za kompleks baroknih palača podignutih za austrijskog princa Eugena Savojskog u bečkom trećem bezirku (bečke gradske općine) – Landstraße, koji se nalazi jugoistočno od gradskog središta (katedrale). Palače Gornji Belvedere i Donji Belvedere, uz pripadajući park tvore jedan od naljepših baroknih ansambla na svijetu. Danas je kompleks Belvedere pretvoren u muzej, u kojem djeluje Austrijska galerija Belvedere.
Nakon kupnje zemljišta 1697., princ Eugen je prvo uredio veliki park, zatim je izgradio prigradsku ladanjsku vilu 1714. otpočeli su radovi na gradnji palače Donji Belvedere, koja je ispočetka građena kao parkovna vila, sa oranžerijom, galerijom za slike i jednim krilom za stanovanje. Projektant i voditelj gradnje bio je poznati austrijski barokni arhitekt Johann Lukas von Hildebrandt, Belvedere je tako postao njegovo najpoznatije djelo. Desna ruka u osmišljavanju i izvedbi dvorca bio mu je venecijanski kipar Giovanni Stanetti, kojeg je u Beč doveo osobno princ Eugen, zajedno sa cijelom majstorskom radionicom. Stanetti je trebao osigurati pravi talijanski kiparski doprinos, – brojne samostojeće figure uzduž balustrada i parka, kao i brojne kiparske detalje po fasadama. Donji Belvedere dovršen je 1716. godine.
Fresku na kupoli u centralnoj Marmorsaal ( Mramorna dvorana), oslikao je Martino Altomonte. Njegova freska slavi princa Eugena kao novog Apolona, boga ljepote i umjetnosti i Muza. U ovoj dvorani nalazi se i kip Apoteoza princa Eugena rad austrijskog kipara Balthasara Permosera. Zapadno od ove dvorane nalazi se Državna spavaća soba (Paradeschlafzimmer) bogato ukrašena štuko dekoracijama i skulpturama Domenica Parodia, i oslikana zidnim slikama Jonasa Drentwetta, u ovom traktu postoji također mramorna dvorana sa stropnom slikom Giacoma del Poa iz 1720. Dvorana grmaljavine Donnersaal ima stropne freske od Altomonta i arhitektonsku dekoraciju od Gaetana Fantia (1716). Istočno se od nje nalazi Državna blagovaona.
Park je tipično barokni, u kojem su biljke i šetnice uredno i simetrično postavljeno poput kazališne kulise. Tipični francuski park sa podrezanim biljem, urednim šetnicama i igrom vode (jeux d’eau). Park je projektirao francuski parkovni arhitekt Dominique Girard, koji je posao izučio u dvorcu Versailles kao učenik Andréa Le Nôtrea. Veliki vodeni bazen nalazi se na gornjoj razini , iz njega se voda stepeničasto spušta do bazena u donjem nivou.
Između 1720.-1723., podignut je Gornji Belvedere, koji je jednostavno trebao poslužiti kao prikladan kraj glavne osi parka. Projektant je ponovo – von Hildebrandt. I u ovom dvorcu postoji Marmorsaal( Mramorna dvorana), u ovoj dvorani potpisan je Austrijski državni ugovor, kojim je ustanovljena moderna austrijska država, 15. svibnja, 1955.. Nakon izgradnje 1723., dvorac je proširen da postane glavna ljetna rezidencija za princa Eugena. Freske u dvorcu oslikao je Carlo Carlone, oltarnu fresku u dvorskoj kapeli oslikao je Francesco Solimena.
Kompleks Belvedere prodan je 1752. carici Mariji Tereziji od strane naslijednika princa Eugena. Marija Terezija je kompleks nazvala Belvedere. Pod Habsburgovcima je kompleks povećan. Od 1775., u Belvederu se nalazila carska galerija slika, iz riznice cara Josipa II., a od 1806. i kolekcija slika iz Palače Ambras koja je smještena u Donji Belvedere. Obadvje kolekcije premještene su 1890. u bečki Kunsthistorisches Museum. Posljednji koji je Belvedere koristio kao rezidenciju bio je nadvojvoda Franjo Ferdinand.
Nakon Drugog svjetskog rata, kompleks Belvedere ugošćuje muzej Austrijsku galeriju Belvedere. Zgrade kompleksa Belvedere teško su stradale za Drugog svjetskog rata, danas je čitav kompleks restauriran i temeljno uređen.
R.P I wikipedia.hr
Foto: wikimedia I unsplash
Austrija
Nova anketa pred izbore: SPÖ uvjerljivo prvi, na drugom mjestu FPÖ
Pet dana prije izbora u Beču, ankete pokazuju stabilnu prednost SPÖ-a, koji u prosjeku osvaja 38,6 % glasova, dok je FPÖ na oko 21,8 %. Time su slobodarci gotovo utrostručili svoj rezultat u odnosu na prošle izbore, ali ne uspijevaju dodatno smanjiti razliku prema SPÖ-u.
Borba za treće mjesto vodi se između Zelenih, ÖVP-a i NEOS-a.
- Zeleni u prosjeku imaju 12,3 % – što bi bio pad od 2,5 postotna boda u usporedbi s 2020.
- ÖVP je trenutno na 11,1 %, što bi značilo prepolovljen rezultat u odnosu na prethodne izbore.
- NEOS s prosjekom od 9,2 % bilježi blagi rast, no većinu anketa završava ispod 10 %.
Iako su Zeleni i ÖVP potencijalni partneri za većinu sa SPÖ-om, nastavak postojeće koalicije SPÖ-NEOS ovisi i o tome hoće li manje stranke prijeći izborni prag.
📊 ANKETE ZA BEČKE IZBORE 2025.
(5 dana prije izbora)
🔴 SPÖ – 38,6 %
🔵 FPÖ – 21,8 %
🌱 Zeleni – 12,3 %
⚫ ÖVP – 11,1 %
🟣 NEOS – 9,2 %
🔻 KPÖ – 3,8 % (ispod praga)
❌ Team HC Strache – ne mjeri se u anketama
KPÖ (3,8 %) i Team HC Strache po trenutnim anketama ne uspijevaju doseći 5 %, što znači da vjerojatno neće ući u gradski parlament.
Austrija
Bečanin platio parking, ali ipak dobio kaznu – sve zbog nekoliko sekundi
Pawel iz Beča parkirao je svoj automobil 10. travnja u popodnevnim satima u kratkotrajnoj zoni parkiranja u Simmeringer Hauptstraße. Zbog žurbe i sporog učitavanja aplikacije za plaćanje parkinga, odlučio je aktivirati digitalni parkirni listić dok je hodao prema odredištu. Nažalost, točno u tom trenutku kontrolor parkinga („Parksheriff”) prošao je pored njegovog vozila i izdao kaznu.
Na kazni i na potvrdi o plaćenom parkiranju stoji ista minuta, no Pawel je ipak morao platiti kaznu jer se smatra da nije na vrijeme aktivirao parkirnu kartu, odnosno – nije smio napustiti vozilo dok nije dobio potvrdu o aktivaciji, donosi Heute.
Slični slučajevi već su se događali u Beču. Prema ÖAMTC-u, vrijeme aktivacije je ključno: vozač mora ostati uz vozilo dok ne dobije potvrdu. Pravnik Nikolaus Authried savjetuje: „Uvijek aktivirajte parkirni listić odmah, još dok ste u automobilu ili neposredno kraj njega.”
Austrija
Ove karte za parking uskoro prestaju vrijediti
Parkirne karte kupljene u Beču prije 1. siječnja 2025. vrijede još samo do kraja lipnja 2025. Grad Beč je početkom godine povećao cijenu parkiranja na 1,30 eura za pola sata, ali su stariji listići privremeno ostali važeći. No, od 1. srpnja 2025. više se neće moći koristiti.
Ako se nakon tog datuma koristi stari listić, to se smatra parkiranjem bez važeće karte, što može rezultirati kaznom od 36 eura. Ovo se odnosi na sve koji nemaju valjanu dozvolu za parkiranje (tzv. bečki “Parkpickerl”) u određenim zonama. Novi parkirni listići i dalje su dostupni za 30, 60, 90 i 120 minuta, a korisnicima aplikacije za digitalno plaćanje parkiranja automatski se naplaćuje novi tarifni iznos.
Grad Beč ne nudi mogućnost zamjene ili povrata novca za stare parkirne listiće. Svatko tko ih ne uspije iskoristiti do kraja lipnja ostat će na njima bez naknade. Austrijski auto-moto klub ÖAMTC već je ranije kritizirao ovu praksu i i dalje traži mogućnost zamjene.
Unatoč svemu, savjetuje se da se neiskorišteni parkirni listići ne bacaju. Preporučuje se njihovo čuvanje jer još uvijek ne postoji konačna sudska odluka o tome je li odbijanje zamjene i povrata novca pravno utemeljeno.
You must be logged in to post a comment Login