Connect with us

Austrija

Bečanin nema grijanje u stanu, ali mora platiti dodatnih 1400 eura

Objavljeno

na

Unatoč skidanju radijatora, jedan je Bečanin nedavno dobio zahtjev za doplatu od preko 1400 eura. Štedljiva obitelj je bez riječi.

U lipnju 2022. Ronny S. (ime promijenjeno) sa suprugom i četvero djece preselio se u novi stan u 22. bečkom kotaru (Donaustadt). Budući da je obitelj nekoliko godina bila bez radijatora, željeli su bez njih biti i u novom stanu.

“Prije nego što smo uselili, bili smo dužni potpisati ugovor s grijanjem, iako smo od početka bili protiv toga. Svi daljnji upiti o tome bili su ignorirani”, kaže Ronny.

Ipak, obitelj je nastavila živjeti u novom stanu bez radijatora. Prošle godine Ronny se grijao samo po potrebi i samo na struju (električni radijatori i ventilatori). U međuvremenu je pokušao uskladiti ugovor, ali nije uspio. Nedavno je stigao godišnji račun, a s njim i doplata za grijanje, što je kap koja je prelila čašu, piše Heute.

Obitelj S. mora vratiti ukupno 1430,51 euro. Šok za oca četvero djece: “Kako je to uopće moguće? Netko i iz tvrtke za očitanje brojila i iz Wien Energiea dolazio je nekoliko puta kod nas da provjeri nemamo li zapravo radijatore. A ipak je došao ovako visok račun”. Ronny jednostavno ne može vjerovati. Šesteročlana obitelj zapravo je samo željela uštedjeti novac, ali činilo se da se pokušaj izjalovio.

U odgovoru na upit “Heute”, Wien Energie objašnjava da je riječ o stambenom kompleksu s centralnim grijanjem: “Budući da se cjelokupno imanje opskrbljuje grijanjem, pojedinačni stanovi dijele troškove. Tako da čine nešto poput toplinske zajednice. “

Prema Wien Energie, rastavljanje radijatora dopušteno je samo ako nema štete za ostale potrošače topline u kući, u ovom slučaju “zajedničko grijanje susjednih stanova”. Međutim, tvrtka nije imala dozvolu uprave za demontažu radijatora.

Wien Energie također se poziva na ugovor o opskrbi toplinom i toplom vodom spomenut na početku: “Prema zakonu, mora se naplatiti barem odgovarajuće hladno isparavanje, tj. ‘osnovni udio’, kako bi se ublažile financijske štete za susjede .”

U Ronnyjevom slučaju, tvrtka za očitavanje brojila pogrešno je projicirala prosječnu godišnju potrošnju umjesto osnovne cijene. “Sada smo zatražili osnovne vrijednosti i kupac će vjerojatno dobiti novu fakturu ovaj tjedan”, rekli su iz tvrtke. Obitelj S. također bi u svakom trenutku imala mogućnost pisanog raskida ugovornog odnosa za grijanje i toplu vodu.

Advertisement

Austrija

Austrija: Čekate novac od povrata poreza, evo kad bi mogao

Objavljeno

na

By

Mnogi porezni obveznici tjednima nestrpljivo čekaju isplatu porezne olakšice za 2023. Mnogi su isto tako već i predali usklađenje poreza na plaće.

Milijuni ljudi u Austriji već su završili procjenu izravnavanja poreza za 2023. godinu. No, mnogi od njih još uvijek čekaju na isplatu kredita. Povrat poreza će se ove godine vjerojatno znatno povećati.

Zaposlenici na svom FinanzOnline računu (FON) mogu vidjeti je li usklađenje poreza na plaće još u obradi ili je obavijest već zaprimljena. Osobito samohrani roditelji i samohrani radnici svakako bi ove godine trebali provesti porezno ujednačavanje kako bi se dječji doplatak od 60 eura brže isplaćivao. Izvijestio je Finanz.at.

U načelu, porezna uprava ima do šest mjeseci da obradi zahtjev i podnositelju zahtjeva pošalje rješenje o rezultatu procjene zaposlenika. Ako postoji dio za isplatu, on se može prenijeti ili isplatiti nakon dostave obavijesti. U slučaju dodatnih zahtjeva – tj. upita ili zahtjeva BMF-a u vezi s poreznim izjednačavanjem – vrijeme obrade može biti duže. Međutim, obrada i plaćanje obično se odvijaju u roku od nekoliko tjedana.

To znači da bi plaćanje kredita iz 2023. vjerojatno trebalo biti izvršeno najkasnije do rujna 2024., pod uvjetom da je potrebno maksimalno vrijeme obrade i da se ne podnose dodatni zahtjevi.

U slučaju procjene zaposlenika bez prijave, koja će se od 1. srpnja 2024. godine automatski provoditi za sve osobe koje nisu izvršile vlastitu poreznu naknadu, porezni povrat će se isplatiti u roku od 11 dana, kako najavljuje sam BMF. Međutim, u prosjeku to rezultira znatno nižim iznosima nego ako sami provodite procjene. Moguća je razlika do 500 eura, kako je ekskluzivno objavio Finanz.at. U posljednjoj procjeni za 2022. to je utjecalo na oko 1,7 milijuna zaposlenika.

Porezno izravnanje za 2023. godinu možete predati već sada, čak i ako godišnja obračunska lista još nije poslana poreznoj upravi. Međutim, do obrade od strane nadležnih tijela može doći tek kada su dostupni svi dokumenti i podaci za godinu koja se procjenjuje. I ove se godine ispravak poreza na dohodak može podnijeti u roku od nekoliko minuta pomoću nove porezne aplikacije.

Ove godine svi koji potpadaju pod obveznu procjenu dužni su poreznoj upravi najkasnije do 30. travnja 2024. predati procjenu zaposlenika u papirnatom obliku putem obrasca L1 ili u elektroničkom obliku putem FinanzOnline ili porezne aplikacije.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: 1000 eura bonusa za one koji rade puno radno vrijeme?

Objavljeno

na

Državni guverner Markus Wallner (ÖVP) zalaže se za mjere koje rad s punim radnim vremenom čine privlačnijim. Predlaže neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1000 eura i neoporezivi prekovremeni rad.

U aktualnoj raspravi o radnom vremenu, Wallner poziva na mjere “koje rad s punim radnim vremenom i predanost čine više nego privlačnima”. Predložio je 1000 eura bonusa za puno radno vrijeme, neoporezive prekovremene i olakšice za zaposlene umirovljenike. Puno radno vrijeme i dodatni rad trebali bi postati privlačni, rekao je Wallner.

Dogovori o radnom vremenu stvar su socijalnih partnera, tu se to pitanje rješava desetljećima, ustvrdio je državni guverner. Umjesto toga, potrebne su mjere kako bi učinak bio isplativ. “Godišnji, neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1.000 eura bio bi koristan poticaj”, rekao je Wallner. Osim toga, cilj može biti samo “da sav prekovremeni rad bude potpuno oslobođen poreza kako bi se podržali oni koji rade više nego što moraju”. Pritom se niži raspon dohotka mora rasteretiti kako bi bila veća razlika između zarađenog i nezarađenog dohotka.

Mnogi umirovljenici su voljni raditi, a u gospodarstvu postoji velika potreba za kadrovima, no velika su prepreka pravila o dodatnim primanjima. Wallner je predložio poboljšanje: „Svatko tko odlazi raditi u redovnoj mirovini trebao bi moći zaraditi dodatnih 1000 eura mjesečno bez poreza i carine. To što kao umirovljenik i dalje plaćate doprinose za mirovinsko osiguranje je mana u sustavu.”

Nastavi čitati

Austrija

Prometne nesreće Austriju koštale 8,65 milijardi eura u prošloj godini

Objavljeno

na

By

Prometne nesreće u Austriji uzrokovale su prošle godine ekonomske troškove u iznosu od 8,65 milijardi eura. Zbog povećanog broja nesreća i smrtnih slučajeva u odnosu na 2022. godinu, troškovi nesreća porasli su za oko 800 milijuna eura. O tome je u petak izvijestio Austrijski transportni klub (VCÖ). U 2023. godini u prometnim nesrećama umrle su 402 osobe, a ozlijeđeno je 44.585 osoba, poziva se VCÖ na najnovije podatke austrijske statistike.

“Prometne nesreće uzrokuju veliku ljudsku patnju, a mnoge teško ozlijeđene osobe do kraja života pate od posljedica nesreće. A nesreće također uzrokuju visoke ekonomske troškove,” naglasila je Katharina Jaschinsky iz VCÖ-a. Troškovi nesreće u VCÖ analizi uključuju, između ostalog, troškove liječenja, troškove raspoređivanja, štetu na imovini, troškove gospodarstva zbog izgubljenih radnika i bolovanja, kao i novčanu procjenu patnje, boli i gubitka kvalitete život.

Uz izuzetak Vorarlberga i Beča, troškovi nezgoda porasli su u svim saveznim državama. Ekonomski troškovi bili su najveći u Donjoj Austriji s više od 1,8 milijardi eura, a slijede Gornja Austrija s gotovo 1,6 milijardi eura i Štajerska s nešto više od 1,5 milijardi eura. U najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Beču troškovi nesreće iznosili su oko 0,73 milijarde eura. Zbog guste mreže javnog prijevoza i manje brzine u gradu, prometna sigurnost je veća, a troškovi nesreća manji, objasnio je VCÖ.

Prometni klub pozvao je na pojačane mjere prevencije nesreća. Središnja poluga ima manju brzinu. “Zakoni fizike ne mogu se poništiti. Niže ograničenje brzine znači kraći zaustavni put, što smanjuje broj nesreća i težinu ozljeda”, objasnio je Jaschinsky. Više autobusnih i željezničkih veza također je važno kao dodatna preventivna mjera. U zajednicama i gradovima postoji potreba za smirivanjem prometa i prometnim planiranjem koje je usmjereno na sigurnost djece i starijih osoba. Biciklističku infrastrukturu također treba proširiti u ruralnim područjima.

Nastavi čitati
LM