Inflacija je ponovno povećana: u siječnju su cijene na godišnjoj razini porasle za 3,3 posto. U usporedbi s prosincem porasle su za 1,1 posto, prema prvoj procjeni Austrija Statistik objavljenoj u ponedjeljak. Energija je ponovno jedan od glavnih pokretača cijena. Nezaposlenost je ponovno porasla zbog stalne recesije, dok je prema flash procjeni WIFO-a gospodarski rast ponovno pao.

Nositelji cijena na međugodišnjoj razini bili su sektor usluga s rastom od 4,7 posto i energija s rastom od 3,7 posto. S druge strane, kretanje cijena industrijskih dobara imalo je prigušujući učinak na inflaciju, uz rast cijena od 0,9 posto.

Porast cijena energije bio je predvidljiv: „Skok na 3,3 posto nakon 2,0 posto u prosincu 2024. uzrokovan je činjenicom da mjere za prigušivanje cijena poput kočnice cijena električne energije više neće biti na snazi ​​od siječnja 2025., mrežne će naknade automatski povećanje i povećan je porez na CO2”, rekao je u ponedjeljak glavni direktor austrijske statistike Tobias Thomas.

Visok udio troškova plaća osigurao je da je sektor usluga najjači pokretač inflacije, nastavio je Thomas. Ispod prosjeka su poskupjeli hrana, duhan i alkohol za 2,7 posto.

Usporedni harmonizirani indeks potrošačkih cijena na razini cijele EU porastao je u siječnju za 3,5 posto, au usporedbi s prethodnim mjesecom za 0,9 posto. “Očekuje se da će stope inflacije ponovno pasti tijekom godine”, rekao je Thomas.

Josef Baumgartner, ekonomist u WIFO-u, to vidi slično. Za neočekivani rast inflacije zaslužna je i cijena električne energije, uz uslužni sektor, rekao je Baumgartner. No, udio usluga u ukupnoj inflaciji smanjit će se s odgodom. Taj će učinak postati očit u nadolazećim mjesecima, nastavio je Baumgartner.

Došlo je do odstupanja od predviđanja cijena nafte zbog dostupnih podataka. Nakon značajnog rasta inflacije početkom godine, WIFO je stoga revidirao prognozu godišnje stope inflacije s 2,4 na oko 2,6 posto.

Troškovi električne energije i plina vrtoglavo će porasti 2025. zbog ukidanja subvencija i ograničenja cijena. To se također odražava u brzoj procjeni inflacije za siječanj 2025. koja je postavljena na 3,3 posto, što je značajno povećanje u odnosu na prethodni mjesec. Jedan od najvećih pokretača troškova: energija.

Sada su se zbog toga požalili i iz Udruge umirovljenika koji od političara traže rješenja. “Mrežni operateri podižu naknade za struju u prosjeku za 23,1 posto, a za plin za 16,6 posto. Mrežarine se do 2032. udvostručuju, a klimatski bonus se ukida. Kako će ljudi moći priuštiti ovo?” upitao je Peter Kostelka, predsjednik Nezavisne udruge umirovljenika Austrije.

Za one koji primaju minimalne mirovine to je apsolutna prijetnja njihovoj egzistenciji, nastavio je. Uostalom, Radnička komora za 2025. godinu očekuje dodatne troškove od najmanje 380 eura. E-Control govori čak i do 800 eura. Unatoč panici još nije bilo reakcije političara.

“Ljudi su jednostavno ostavljeni na cjedilu dok FPÖ i ÖVP razmatraju povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike ili smanjenje njihovih mirovina”, rekao je Kostelka.

Stoga predlaže da se opskrbljivači energijom moraju pozvati na veću odgovornost. Uostalom, “prema službenim brojkama lani su zabilježili zajedničku dobit veću od 4 milijarde eura”.

Prema podacima Gospodarskog saveza za zapošljavanje, u siječnju je bilo više od 153.000 slobodnih radnih mjesta. Gdje su sada posvuda potrebni radnici.

“Stalno visok broj slobodnih radnih mjesta jasno pokazuje da Austrija pati od trajnog nedostatka radnika. Kako bismo ojačali konkurentnost naše zemlje, potreban nam je povratak u uspješnost.

To znači: poticaji za prekovremeni rad, ciljane nagrade za dobre rezultate, više neto od bruto, paušalni porez za rad u starosti i povećanje mjesta za čuvanje djece. Svaki raspoloživi radnik potreban je ako želimo ostvariti gospodarski oporavak“, ističe Kurt Egger, glavni tajnik Gospodarske federacije.

S 28.695 slobodnih radnih mjesta, trgovina, logistika i transport ostaju najveća skupina zanimanja u WB praćenju poslova. I dalje je posebno velika potražnja za radnicima u područjima elektrotehnike, elektronike, telekomunikacija i IT-a s 20.587, te ureda, marketinga, financija, prava i sigurnosti s 23.423 slobodna radna mjesta. Brojna je i ponuda poslova u industriji, strojarstvu i metalskom sektoru, gdje je otvoreno 16.279 radnih mjesta.
tržište naukovanja

Tržište naukovanja također pokazuje snažnu ponudu s ukupno 18.517 slobodnih mjesta za naukovanje. Konkretno, područja trgovine, logistike i transporta (4 722 naukovanja), kao i strojarstva, automobilske industrije i metala (3 546 naukovanja) mladima nude širok raspon mogućnosti za karijeru.