Austrija bilježi jedan od najvećih porasta stečajeva među zemljama Europske unije – i trend ne pokazuje znakove usporavanja.

U posljednjih nekoliko godina, Austrija se izdvojila kao jedno od najpogođenijih tržišta u EU kada je riječ o broju poslovnih stečajeva. Prema najnovijim podacima Eurostata, situacija je ozbiljna – samo Mađarska, Nizozemska, Francuska i Grčka bilježe još dinamičniji rast stečajeva od Austrije.

Grafička analiza podataka, koju je izradio analitički servis selektiv, jasno pokazuje koliko se Austrija izdvaja negativno u usporedbi s ostatkom Unije. U Danskoj, primjerice, situacija je znatno stabilnija – zemlja bilježi najpozitivniji trend u stečajevima u cijeloj EU.

Crni scenarij za 2025. godinu?

Sve upućuje na to da bi 2025. mogla postati još jedno rekordno stečajno razdoblje za Austriju. Već u prvom tromjesečju ove godine otvoreno je 1.134 stečajnih postupaka nad poduzećima, što je porast od gotovo 4 posto u odnosu na isto razdoblje rekordne 2024. godine.

Posebno pogođen sektor je tržište nekretnina, koje se i ranije suočavalo s izazovima, no sada trpi dodatni pritisak zbog nestabilnog tržišta i povećanih operativnih troškova.

Austrija znatno iznad EU prosjeka

Prosjek Europske unije daleko je ispod razine stečajeva koje trenutno bilježi Austrija. Takav razvoj događaja izaziva zabrinutost među ekonomistima i poduzetnicima, jer visoka stopa insolventnosti može imati šire posljedice na tržište rada i gospodarsku stabilnost zemlje.

Sezona roštiljanja samo što nije počela, ali bi ovog proljeća cijene mogle pokvariti apetit mnogima. Posebno će poskupjeti – svinjetina.

Miris roštilja uskoro će se širiti diljem zemlje, a svinjski kotleti i kobasice često su nezaobilazan dio svake roštiljade. No, kako upozoravaju stručnjaci, uz pivo će ove godine i meso ozbiljno opteretiti kućne budžete.

Prema riječima Rudolfa Wegschaidera, predstavnika mesara iz Gornje Austrije, cijena svinjskog mesa na austrijskoj burzi u zadnje tri do četiri tjedna porasla je gotovo 20%. “Cjenovne oscilacije ne mogu se odmah prenijeti na maloprodaju – ne možemo stalno spuštati i dizati cijene, što značajno otežava planiranje”, rekao je za ORF.

U posljednje tri godine – 30% skuplji svinjski proizvodi

Još alarmantnije zvuči podatak koji je iznio Johann Schlederer, direktor Udruge proizvođača stočne hrane (VLV) u Linzu. On tvrdi kako su svi proizvodi od svinjetine u posljednje tri godine poskupjeli za 30%. Dodaje kako se cijene konstantno mijenjaju, a nedavni skokovi na tržištu signaliziraju da će svinjski proizvodi uskoro biti još skuplji.

Veća potražnja = više cijene

Kako pojašnjava Schlederer, tržište i dalje funkcionira prema zakonima ponude i potražnje. S početkom roštilj sezone, potražnja za svinjskim kobasicama i kotletima naglo raste, što dodatno potiče rast cijena.

Sve manje svinjogojaca

No, uz povećanu potražnju, važan faktor je i sve manja ponuda. “Sve više uzgajivača svinja odustaje od proizvodnje zbog sve većih administrativnih opterećenja i brojnih propisa,” upozorava Schlederer. Rezultat? Manje proizvoda na tržištu, a time i veće cijene – jednostavna ekonomska logika.

Austrijska vlada planira značajne promjene u sustavu zapošljavanja i socijalne pomoći. Nezaposleni više neće smjeti dodatno zarađivati, a promjene se spremaju i za korisnike socijalne pomoći.

U austrijskom parlamentarnom Odboru za socijalna pitanja raspravljalo se o nizu aktualnih tema: mirovinskim reformama, stanju na tržištu rada, novoj obrazovnoj dopustu i socijalnoj pomoći. Ministrica za socijalna pitanja, Korinna Schumann, tom je prilikom potvrdila da vlada planira uvesti tzv. “djelomičnu mirovinu”. Ova mjera neće zamijeniti postojeći model djelomičnog umirovljenja, već će se integrirati u jedinstveni sustav.

Ministrica je također potvrdila gotovo potpuno ukidanje mogućnosti dodatne zarade uz naknadu za nezaposlenost.

Socijalna pomoć: Jedinstveni dnevni iznos, ali bez konkretne brojke

Schumann je napomenula da su razgovori o jedinstvenom modelu socijalne pomoći i dječjem socijalnom osiguranju još u početnoj fazi, te da je za uspješnu provedbu nužna suradnja s pokrajinama. Cilj je radno sposobne korisnike socijalne pomoći usmjeriti prema AMS-u (austrijska služba za zapošljavanje). U dječjoj sigurnosnoj mreži naglasak bi trebao biti na materijalnim davanjima.

Za osobe kojima je obrazovni dopust prekinut zbog trudnoće i koje ne mogu nastaviti obrazovanje, razmatra se rješenje, istaknula je ministrica odgovarajući na upit zastupnice FPÖ-a.

Prema koalicijskom programu ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a, predviđa se uvođenje jedinstvenog dnevnog iznosa za socijalnu pomoć. Detalji iznosa još nisu poznati. Sustav isplata, posredovanja i sankcioniranja trebao bi preći u nadležnost AMS-a, dok bi pokrajine i dalje bile financijski odgovorne – što je do sada često kočilo provedbu reforme.

Također je najavljeno da osobe sa supsidijarnom zaštitom više neće imati pravo na socijalnu pomoć ni nadopune tijekom integracijske faze.

Pametne mjere štednje

Ministrica je naglasila kako je, s obzirom na izazovnu gospodarsku situaciju, nužno postupati razborito i solidarno. Istaknula je da će povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike biti popraćeno kompenzacijskim mjerama – receptna naknada se sljedeće godine neće usklađivati s inflacijom, a gornja granica će se postupno smanjivati s 2% na 1,5% prihoda. To će olakšati situaciju posebno starijima, osobama s invaliditetom i samohranim roditeljima.

Nema povećanja zakonske dobi za umirovljenje

Schumann je uvjerila da se zakonska dob za odlazak u mirovinu neće povećavati na 67 godina, a ni pravila za dugogodišnje osiguranike se neće mijenjati. Cilj je, međutim, podići stvarnu dob umirovljenja uvođenjem djelomične mirovine – npr. dvije radna dana u mirovini, tri dana na poslu. Ova mjera trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.

Fokus na tržište rada i obrazovnu dopust

Poseban naglasak bit će stavljen na tržište rada i strategiju za kvalifikacije. Cilj je podržati osobe s nižim obrazovanjem, uz veću uključenost poslodavaca, osobito u sektoru skrbi. Nova obrazovna dopust prvenstveno će biti namijenjena osobama nižeg obrazovanja, no bit će moguće i završavanje studija ili drugih visoko vrijednih edukacija.

Planira se i uvođenje obaveznog razgovora prije početka obrazovne dopusta, kako bi se procijenio stvarni utjecaj edukacije na tržište rada. Više neće biti moguće neposredno nastaviti obrazovnu dopust nakon roditeljskog dopusta, a uz to se planiraju i stroža pravila oko povrata sredstava ako se edukacija ne završi.

Zabrana dodatnog rada uz naknadu za nezaposlene

Na upit zastupnice ÖVP-a, Tanje Graf, ministrica Schumann je potvrdila da će dodatna, tzv. “manja” zaposlenja uz naknadu za nezaposlenost biti dozvoljena samo u iznimnim slučajevima. Pokazalo se da dodatna zarada otežava povratak na tržište rada, a u nekim slučajevima postala je i poslovni model. Ipak, tko je već prije bio zaposlen na manji ugovor, moći će ga zadržati i u slučaju nezaposlenosti.

Izuzeci će postojati za starije nezaposlene osobe (do šest mjeseci), kao i za dugotrajno nezaposlene starije osobe. Granica za tzv. “manju” zaposlenost neće se povećavati sljedeće godine – ostaje zamrznuta.